Američka književnost — Википедија Američka književnost С Википедије, слободне енциклопедије Пређи на навигацију Пређи на претрагу Američka književnost je literatura napisana ili proizvedenu u Sjedinjenim Američkim Državama i njenim prethodnim kolonijama (za specifične rasprave o poeziji i teatru, pogledajte članke poezija Sjedinjenih Država i pozorište u Sjedinjenim Državama). Pre osnivanja Sjedinjenih Država, britanske kolonije na istočnoj obali današnjih Sjedinjenih Država bile su pod snažnim uticajem engleske književnosti. Američka književna tradicija tako je počela kao deo šire tradicije engleske književnosti. Revolucionarni period se ističe političkim spisima Benjamina Franklina, Aleksandra Hamiltona i Tomasa Pejna. Američka deklaracija nezavisnosti Tomasa Džefersona učvrstila je njegov status ključnog američkog pisca. Krajem 18. i početkom 19. veka objavljeni su prvi narodni romani. Rani primer je Vilijam Hil Braunov roman Moć simpatije objavljen 1791. godine. Braunov roman prikazuje tragičnu ljubavnu priču između srodnika koji se zaljubljuju bez znanja da su u srodstvu. Sa sve većom željom da se proizvede jedinstvena američka književnost i kultura, pojavio se veliki broj ključnih novih književnih ličnosti, možda najprominentniji od kojih su Vašington Irving i Edgar Alan Po. Godine 1836, Ralf Voldo Emerson je započeo uticajni pokret poznat kao transcendentalizam. Inspirisan tim pokretom, Henri Dejvid Toro napisao je rad Volden, koji slavi individualizam i prirodu, i poziva na otpor diktatima organizovanog društva. Politički sukob oko abolicionizma inspirisao je tekstove Vilijama Lojda Garisona i Herijete Bičer Stou u njenom čuvenom romanu Čiča Tomina koliba. Ovi napori podržani su nastavkom narativa o robovima, kao što je Frederik Daglasovo delo Narativ o životu Frederika Daglasa, američkog roba. Sredinom devetnaestog veka Natanijel Hotorn je objavio svoj magnum opus Skerletno slovo, roman o preljubi. Hotorn je uticao na Hermana Melvila, koji se ističe po knjigama Mobi Dik i Bili Bad. Najveći američki pesnici devetnaestog veka bili su Volt Vitman i Emili Dikinson. Mark Tven (ime koje je koristio Samjuel Langhorn Klemens) bio je prvi veliki američki pisac rođen izvan istočne obale. Henri Džejms je stavio američku literaturu na međunarodnu mapu romanima kao što je Portret dame. Na prelazu dvadesetog veka pojavio se jak prirodoslovni pokret koji je obuhvatao pisce poput Idit Vorton, Stivena Krejna, Teodora Drejzera i Džeka Londona. Američki pisci su izražavali razočaranje nakon Prvog svetskog rata. Kratke priče i romani F. Skota Ficdžeralda odražavaju raspoloženje tokom 1920-ih, a Džon Dos Pasos je takođe pisao o ratu. Ernest Hemingvej je postao poznat po delima Sunce se ponovo rađa i Zbogom oružje; Godine 1954, on je dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Vilijam Fokner je postao jedan od najvećih američkih pisaca s romanima kao što su Buka i bes. Američka poezija je dostigla vrhunac nakon Prvog svetskog rata sa piscima kao što su Volas Stivens, T. S. Eliot, Robert Frost, Ezra Paund i E. E. Kamings. Američka drama je tada stekla međunarodni status sa radovima Judžin O’Nila, koji je osvojio četiri Pulicerove nagrade i Nobelovu nagradu. Sredinom dvadesetog veka američkom dramom dominirao je rad dramskih pisaca Tenesija Vilijamsa i Artura Milera, kao i sazrevanje američkog mjuzikla. Pisci ere depresije uključivali su Džona Stajnbeka, koji se ističe svojim romanom Grozdovi gneva. Henri Miler je zauzeo posebno mesto u američkoj književnosti 1930-ih, kada su njegovi polu-autobiografski romani zabranjeni u SAD. Od kraja Drugog svetskog rata do ranih sedamdesetih godina proizvedeno je mnogo popularnih dela u savremenoj američkoj književnosti, kao što je Harper Lijev roman Ubiti pticu rugalicu. Učešće Amerike u Drugom svetskom ratu uticalo je na radove kao što su Goli i mrtvi Normana Mejlera (1948), Keč-22 Džozefa Helera (1961) i Klanica 5 Kurta Voneguta mlađeg (1969). Glavni književni pokret od sedamdesetih godina bio je postmodernizam, a od kasnog dvadesetog veka etnička i manjinska književnost je naglo porasla. Садржај 1 Kolonijalna književnost 2 Reference 3 Literatura 4 Spoljašnje veze Kolonijalna književnost[уреди | уреди извор] Zbog velike imigracije tokom 1630-ih, artikulacije puritanskih ideala i ranog osnivanja koledža i štamparije u Kembridžu, Davidove kolonije su često smatrane središtem rane američke književnosti. Međutim, prva evropska naselja u Severnoj Americi osnovana su drugdje mnogo godina ranije. Gradovi stariji od Bostona uključuju španska naselja u Sent Ogastinu i Santa Feu, holandska naselja u Olbaniju i Novom Amsterdamu, kao i engleska kolonija Džejmstaun u današnjoj Virginiji. Tokom kolonijalnog perioda, štamparije su bile aktivne u mnogim oblastima, od Kembridža i Bostona do Njujorka, Filadelfije i Anapolisa. Dominacija engleskog jezika nije bila neizbežna.[1] Prva štampani dokument u Pensilvaniji bio je na nemačkom jeziku i to je bila najveća knjiga štampana u bilo kojoj koloniji pre američke revolucije.[1] Španski i francuski jezik imali su dve najjače kolonijalne književne tradicije u oblastima koje sada čine Sjedinjene Države, a diskusije o ranoj američkoj književnosti obično uključuju tekstove Jonvila Dejvida i Samjuela de Šamplena zajedno sa tekstovima na engleskom jeziku Tomasa Hariota i Džona Smita. Štaviše, postojala je bogata tradicija usmene književnosti na kontinentu među brojnim različitim indijanskim grupama. Međutim, politički događaji su na kraju učinili da engleski jezik postane lingva franka za kolonije kao i književni jezik izbora. Na primer, kad su Englezi osvojili Novi Amsterdam 1664. godine, preimenovali su ga u Njujork i promenili administrativni jezik sa holandskog na engleski. Reference[уреди | уреди извор] ↑ 1,0 1,1 Baym, Nina, ed. The Norton Anthology of American Literature. New York: W.W. Norton & Company, 2007. Print. Literatura[уреди | уреди извор] Bercovitch, Sacvan (1994—2005). The Cambridge History of American Literature. Cambridge: Cambridge University Press.   Chisholm, Hugh, ур. (1911). „American Literature”. Encyclopædia Britannica (11. изд.). Cambridge University Press.  Gray, Richard (2011). A History of American Literature. Malden: Wiley-Blackwell.  Moore, Michelle E. (2019). Chicago and the Making of American Modernism: Cather, Hemingway, Faulkner, and Fitzgerald in Conflict. New York and London: Bloomsbury Academic. Müller, Timo (2017). Handbook of the American Novel of the Twentieth and Twenty-First Centuries. Boston: de Gruyter.  Spoljašnje veze[уреди | уреди извор] Američka književnost na Vikimedijinoj ostavi. 19th Century American Fiction and Poetry The Ohio State University Libraries Rare Books and Manuscripts Collection Audio lectures on American Literature in TheEnglishCollection.com (clickable timeline) Electronic Texts in American Studies Normativna kontrola NDL: 00560164 Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Američka_književnost&oldid=22842186” Категорије: Америчка књижевност Култура САД Сакривене категорије: Wikipedia articles incorporating a citation from the 1911 Encyclopaedia Britannica with Wikisource reference Категорија на Остави са локалним линком различитим од оног на Википодацима Мени за навигацију Личне алатке Нисте пријављени Разговор Доприноси Отвори налог Пријави ме Именски простори Чланак Разговор Ћир./lat. Ћир./lat. Ћирилица Latinica Погледи Читај Уреди Уреди извор Историја Више Претрага Навигација Главна страна Садржај Радионица Скорашње измене Случајна страница Интеракција Помоћ Трг Актуелности Контакт Донације Алатке Шта води овамо Сродне измене Отпреми датотеку Посебне странице Трајна веза Подаци о страници Цитирај страницу Ставка на Википодацима Штампање/извоз Преузми (PDF) Одштампај На другим пројектима Викиостава Други језици العربية Asturianu Azərbaycanca Bahasa Indonesia Български Bân-lâm-gú Беларуская বাংলা Bosanski Català Čeština Dansk Deutsch Eesti English Español فارسی Français हिन्दी Hrvatski Italiano 日本語 ქართული 한국어 Kurdî Latina Magyar മലയാളം Nederlands Norsk bokmål ਪੰਜਾਬੀ پنجابی Polski Português Русский සිංහල Simple English Slovenčina Slovenščina Suomi Svenska தமிழ் Tagalog Tiếng Việt Türkçe Українська Winaray 中文 Уреди везе Ова страница је последњи пут уређена на датум 24. јануар 2020. у 01:29 ч. Текст је доступан под лиценцом Creative Commons Ауторство—Делити под истим условима; могући су и додатни услови. Погледајте услове коришћења за детаље. Политика приватности О Википедији Одрицање одговорности Мобилни приказ За програмере Статистика Изјава о колачићима