Marko Aurelije – Wikipedija Marko Aurelije Izvor: Wikipedija Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje Marko Aurelije Marko Aurelije Antička filozofija Helenističko-rimsko razdoblje Rođenje 121. Smrt 180. Škola/tradicija Stoa Glavni interesi Etika, Religija Portal o životopisima Marko Aurelije, lat. Imperator Caesar Marcus Aurelius Antoninus Augustus, rođen kao Marcus Annius Catilius Severus (Rim, 26. travnja 121. – Vindobona (Beč), 17. ožujka 180.), vladao od godine 161. do smrti (po jednima od raka, po drugima od malarije), rimski car i filozof. Pesimističke crte njegove stoičke filozofije javljaju se u razdoblju opadanja moći Rimskog carstva, pa se u njegovim kontemplacijama o pokvarenosti i taštini svijeta i o prolaznosti i kratkom trajanju ljudskog života pokazuju elementi fatalizma karakteristični za to povijesno razdoblje, a u izvjesnom smislu i za stoičku rimsku filozofiju u cjelini. "Vrijeme je ljudskog života trenutak; bit tog života je vječiti tijek; osjet je nejasan; struktura čitavog tijela trošna; duša – nepostojana; sudbina – zagonetna; slava – nepouzdana. Jednom riječju, sve što se odnosi na tijelo slično je rijeci; sve što se odnosi na dušu – snu i dimu." Sve se zbiva ne samo u skladu s određenim poretkom već i u skladu s optimalnom pravednošću. Njegovo jedino djelo "Samomu sebi", napisano na grčkom jeziku i nastalo na bojnim pohodima koje je car vodio tijekom cijeloga života (na jednome od njih je i umro, pretpostavlja se od malarije), filozofski je dnevnik u kojem se jasno ističu pomirljive tendencije njegove filozofije, kao i težnja k etičkom usavršavanju. Čak je i zlo u svijetu, po Marku Aureliju, dio svjetskog božanskog plana, i u ovom savršenom i harmoničnom svijetu ono je samo prirodna pojava koja ulazi u svjetski poredak stvari. Onaj, međutim, koji narušava taj poredak čini nepravdu, jer iz razumnosti svega postojećeg proizlazi potreba o pokoravanju postojećim zakonima. Život je prolazni trenutak: "Zato provedi taj trenutak vremena u skladu s prirodom, a zatim se rastani sa životom isto onako lako kao što pada zrela maslina: slaveći prirodu koja ju je rodila i puna zahvalnosti prema drveću koje ju je odgojilo." Kao što je Bertrand Russell primijetio, čitajući Marka Aurelija jasno osjećamo dah jednoga umornoga i zasićenoga doba, doba kojega su najbolji protagonisti tražili utjehu u etici pasivizma i fatalizma. Stavimo li careve "Meditacije" pokraj Descartesovih, odmah je uočljiva razlika između jedne ere koja ide kraju i druge, pune nade i vjere u budućnost. Marko Aurelije je posljednji car iz perioda znanog kao Pet dobrih careva (96. – 180.). Skoro čitava njegova vladavina ispunjena je ratovima. Godine 162. partski kralj Vologaz III. je napao Armeniju i učvrstio na prijestolju svog kandidata. Namjesnik provincije Kapadokije mu je pokušao pružiti otpor, ali je poginuo u bitki. Partske postrojbe upale su u Siriju i napale sirske gradove. Rimljani su zauzeli Armeniju, a zatim i Mezopotamiju. Rimska vojska je prešla Tigris i upala u Mediju. Ali, među postrojbama se iznenada pojavila kuga, koja je Rimljanima nanijela velike gubitke. Rat je završio 166. Armenija je ponovno postala kraljevina. Veliki dio osvojenog teritorija vraćen je Partskom kraljevstvu. Pod rimskom vlašću ostao je samo sjeverozapadni dio Mezopotamije. U Arabiji je sagrađen limes. Već 167. na teritorij carstva provaljuju Markomani, Kvadi i Sarmati. Marko Aurelije je pripremio novi pohod, ali je već na njegovom početku umro Aurelijev vojskovođa i suvladar Lucije Var. Rat je završio pobjedom Rimljana 175., a dio barbara naseljen je na rimskom teritoriju. Rat s Kvadima i Markomanima je obnovljen 177. i Marko Aurelije kreće u novi pohod. I ovaj je pohod završio pobjedom Rimljana, ali se car razbolio i umro na području današnjeg Beča. Naslijedio ga je nesposobni sin Komod (180. – 31. prosinca 192.). Prethodnik: Rimski carevi Nasljednik: Antonin Pio (138. – 161.) Komod (180. – 193.) Relevantni članci[uredi | uredi kôd] Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Marko Aurelije. Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Marko Aurelije Filozofija Stoicizam Antički filozofi Helenističko-rimska filozofija Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marko_Aurelije&oldid=5885351" Kategorije: Antički filozofi Helenističko-rimska filozofija Stoički filozofi Etika Rimski carevi u 2. stoljeću Antoninska dinastija Navigacijski izbornik Osobni alati Niste prijavljeni Razgovor Doprinosi Stvori račun Prijavi se Imenski prostori Stranica Razgovor Inačice Pogledi Čitaj Uredi Uredi kôd Vidi povijest Više Traži Orijentacija Glavna stranica Kafić Novosti Nedavne promjene Slučajna stranica Pomoć Donacije Pomagala Što vodi ovamo Povezane promjene Postavi datoteku Posebne stranice Trajna poveznica Podatci o stranici Citiraj ovu stranicu Stavka (Wikipodatci) Ispis/izvoz Stvori knjigu Preuzmi kao PDF Inačica za ispis Wikimedijini projekti Zajednički poslužitelj Wikicitat Drugi jezici Afrikaans Aragonés Ænglisc العربية مصرى Asturianu Azərbaycanca تۆرکجه Bikol Central Беларуская Български བོད་ཡིག Brezhoneg Bosanski Català Čeština Cymraeg Dansk Deutsch Zazaki Ελληνικά English Esperanto Español Eesti Euskara Estremeñu فارسی Suomi Føroyskt Français Frysk Gaeilge Gàidhlig Galego 客家語/Hak-kâ-ngî עברית हिन्दी Magyar Հայերեն Interlingua Bahasa Indonesia Ido Íslenska Italiano 日本語 ქართული Kongo Қазақша 한국어 Latina Lingua Franca Nova Lietuvių Latviešu Malagasy Македонски Монгол मराठी Bahasa Melayu မြန်မာဘာသာ Napulitano Nederlands Norsk nynorsk Norsk bokmål Occitan Polski Piemontèis پنجابی Português Română Русский Sicilianu Scots Srpskohrvatski / српскохрватски Simple English Slovenčina Slovenščina Shqip Српски / srpski Svenska Kiswahili தமிழ் Тоҷикӣ ไทย Tagalog Türkçe Українська Oʻzbekcha/ўзбекча Tiếng Việt Winaray 吴语 Yorùbá 中文 文言 Bân-lâm-gú 粵語 Uredi međuwikije Ova stranica posljednji je put uređivana 20. svibnja 2021. u 18:25. Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se primjenjivati i dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje. Zaštita privatnosti Impresum Odricanje od odgovornosti Prikaz za mobilne uređaje Razvojni programeri Statistika Izjava o kolačićima