21 Zločini iz mržnje Zlo či ni mr žnje – ame rič ko i bal kan sko is ku stvo Jo vaN ći rić* De ve de se tih go di na pro šlog ve ka, pri me će no je u SAD da je iz ne na da po ras tao broj na sil nih kri vič nih de la u me đu ra snim, me đu et nič kim su ko bi ma. Ta ko đe je evi den- ti ra na i po ja va pa lje nja cr ka va, ver skih i sa kral nih obje ka ta, na ro či to na ju gu SAD, onih obje ka ta ko ji su bi li ko ri šće ni od stra ne cr na ca. Upra vo u ve zi sa tim, u na u ci je, pr ven- stve no u kri mi no lo gi ji ta da i na stao ter min, ko ji se vr lo br zo ra ši rio, ter min „zlo či ni mr žnje“. Ne ko li ko do ga đa ja, a pre sve ga ubi stvo jed nog mla dog ho mo sek su al ca u Va jo min gu, uti- ca li su da u ovaj po jam bu de uklju če no i na si lje i zlo či ni iz vr še ni pre ma ho mo sek su al ci ma, a sve zbog pred ra su da pre ma ovoj sek su al noj ma nji ni. Da nas se ovaj ter min upo tre blja va ne sa mo u SAD i ne sa mo u kri mi no lo škom, već i u či sto prav nom smi slu da ozna či zlo- či ne ko ji su iz vr še ni pod uti ca jem mr žnje pre ma od go va ra ju ćoj ra snoj, et nič koj, ili sek su- al noj ma nji ni. Ovaj ter min se po ve zu je i sa ter mi no lo gi jom, te pro ble mi ma ko ji su u ve zi sa „go vo rom mr žnje“. Autor ovog član ka go vo ri o to me ka ko je uop šte na stao ovaj ter- min, te ko ji se sve pro ble mi po ja vlju ju u ve zi sa zlo či ni ma mr žnje, a pr ven stve no u ve zi sa pro ble ma ti kom ši re nja de mo kra ti je i to le ran ci je, od no sno edu ka ci je, pr ven stve no me đu po li ci jom, i me đu mla dom po pu la ci jom. Autor, ta ko đe, kon sta tu je da se sa mo za ko nom ne mo gu po sti ći ve li ki efek ti na pla nu bor be pro tiv ove po ja ve, te da, pre kri vič no prav ne in ter ven ci je, mo ra se pri stu pi ti ne kim dru gim me ra ma, a tu je reč upra vo o stva ra nju at mos fe re to le ran ci je, te edu ko va nju gra đa na o fe no me nu zlo či na mr žnje. Ključ ne re či: zlo či ni mr žnje, do ga đa ji u SAD, et nič ko na si lje, go vor mr žnje, to le ran- ci ja. Na sa mom po čet ku, ne ko bi, mo žda i s pra vom, mo gao re ći ka ko je ovaj po jam, po jam zlo či na mr žnje u ter mi no lo škom smi slu ve o ma spo ran, jer ti me kao da se ho će re ći da po sto je i ne ki dru gi zlo či ni, zlo či ni lju ba vi, a što bi ipak bi lo ap surd no, osim ako se ne ra di o euta na zi ji – ubi stvu iz sa mi lo sti, ko je bi TEMIDA Decembar 2011, str. 21-36 ISSN: 1450-6637 DOI: 10.2298/TEM1104021C Pregledni rad * Dr Jo van Ći rić je na uč ni sa vet nik i di rek tor In sti tu ta za upo red no pra vo u Be o gra du. Email: jci ric @icl.org.rs Jo van Ći rić 22 još ne ka ko i mo glo da se tre ti ra kao ne ki vid zlo či na iz lju ba vi. Sve osta lo je ste u stva ri ne što što je po de fi ni ci ji ne ga tiv no i kao ta kvo sa svim bli sko mr žnji. Jer o če mu god da se ra di, u kraj njoj li ni ji uvek se ra di o ne koj vr sti ne ga tiv ne ener gi je, ne ga tiv ne emo ci je, ka kva je i sa ma mr žnja. Zar ni je to ka da ne ko ne ko ga ubi ja da bi do šao do nje go vog nov ca, još i go re i ne ga tiv ni je, ne go ka da ne ko ne ko ga ubi ja za to što ga mr zi. Či ni se da iz me đu te dve si tu a ci je i ne ma ne ke ve li ke raz li ke u mo ral nom smi slu te re či. Pre ja ka lju bav pre ma nov cu mo že bi ti isto to li ko ne ga tiv na stvar, mo ral no pro ble ma tič na kao i mr žnja pre ma crn ci ma, Ro mi ma, Je vre ji ma, ili ho mo sek su al ci ma, što je ina če ne što što je ka rak te ri stič no, tj je ste naj če šće za zlo či ne mr žnje. U tom je smi slu za i sta pro ble ma tič no ope ri sa ti sa poj mom zlo či ni mr žnje, jer ti me kao da se ho će re ći ka ko su zlo či ni mr žnje zlo, dok dru gi zlo či ni i ni su baš ta kvo i to li ko zlo, ne go ne što što ipak mo že ima ti ne ka kvu po zi tiv nu ko no ta ci ju. Mo žda je zbog sve ga to ga bo lje go vo ri ti o mo ti vi ma i po bu da ma, a ne o sa moj mr žnji, no, pre ne go što se čo vek upu sti u po drob ni ju ana li zu te ma ti ke zlo či na mr žnje, neo p hod no je da se upo zna sa pri čom o tra gič noj sud bi ni jed- nog ame rič kog mla di ća s kra ja de ve de se tih go di na pro šlog ve ka. Reč je o bru- tal nom ubi stvu jed nog mla dog ho mo sek su al ca, što je kao do ga đaj u zna čaj- noj me ri po tre slo ši ru ame rič ku jav nost, o če mu je sni mlje no ne ko li ko fil mo va i kom po no va no ne ko li ko pe sa ma (iz me đu osta lih, jed nu pe smu je na pi sao i El ton Džon) i do ve lo je do zna čaj nih po li tič kih im pli ka ci ja, a pre sve ga u smi slu do no še nja po seb nih fe de ral nih za ko na u SAD.1 U pi ta nju je mo mak ko ji se zvao Me tju Vejn Še pard, ko ji je ubi jen ok to bra 1998. u ame rič koj dr ža vi Va jo ming. On je bio stu dent i u vre me ubi stva imao je sa mo 21 go di nu. Naj pre je 1995. u Švaj car skoj ma tu ri rao Ame rič ku sred nju ško lu, a za tim je upi sao stu di je po li tič kih na u ka, gde se po seb no ba vio pro ble ma ti kom spolj ne po li ti ke i iz u- ča va njem je zi ka. Bi ran je i za stu dent skog pred stav ni ka u tzv. Sa vet za eko lo- šku za šti tu dr ža ve Va jo ming.2 Po ro di ca i pri ja te lji su ga opi sa li kao ve drog mla di ća, uvek sprem nog da po mog ne dru gim lju di ma, da ih raz u me i ute ši. Go di ne 1995. Še pard je bio na pad nut i si lo van to kom jed ne eks kur zi je u Ma ro ku, pa je taj do ga đaj osta- vio du bo ke po sle di ce na nje ga, jer se po vu kao u se be i po stao de pre si van, te je ne ko li ko da na pre ubi stva, Še pard jed nom pri ja te lju re kao ka ko je HIV 1 Po mno go če mu ovaj do ga đaj je sli čan sa do ga đa jem ko ji se od i grao 1964, ka da je ubi je na Ka ta ri na Đe no ve ze, a to iza zva lo broj ne re ak ci je jav no sti u SAD i do ve lo do raz vo ja sve op šte sve sti o zna ča ju žr tve i nje nih pra va. (Ći rić, 2010, str.127) 2 O sve mu vi de ti na http://en.wikipedia.org/wiki/Matthew_Shepard Temida 23 po zi ti van i ka ko raz mi šlja o sa mo u bi stvu. U no ći iz me đu 6 i 7. ok to bra 1998. u jed nom klu bu u jed nom me stu u Va jo min gu, upo znao se sa dvo ji com dru- gih mla di ća, ko ji su mu po nu di li pre voz u svom ka mi o ne tu, ka da im je Še pard iz me đu osta log re kao i to da je on „gej“. Ova dvo ji ca su ga me đu tim, na pa li, opljač ka li, tu kli pi što ljem po gla vi, iži vlja va li se nad njim vi še sa ti i na kra ju ko nop cem ve za li za ogra du u jed nom za ba če nom ru ral nom pod ruč ju, osta vi li ga da umre u hlad noj no ći, jer je bi lo oko nu le. Či ta vih 18 sa ti ka sni je, pro na- šao ga je je dan slu čaj ni pro la znik, bi ci kli sta, ko ji je pr vo mi slio da je u pi ta nju lut ka stra ši la za ka če na za ogra du. Še pard je pre ne šen u bol ni cu, gde ni je do la- zio k sve sti i gde je umro 12. ok to bra.3 Po li ci ja je ubr zo uhap si la dvo ji cu na pa da ča, ko ji su po ku ša li da na go vo re svo je de voj ke da im da ju ali bi, me đu tim one su ipak re kle isti nu, is ta kav ši da su im oni, tj. nji ho vi mom ci te ve če ri ka za li ka ko će oti ći u noć ni klub i tu pro- na ći ne kog ho mo sek su al ca ko jeg pla ni ra ju da opljač ka ju. Op tu že ni su na su đe nju iz no si li raz li či ta oprav da nja za svo je de lo. U po čet ku su se bra ni li tvr de ći da su se upla ši li da će Še pard po ku ša ti da ih sek- su al no is ko ri sti, te da su bi li u sta nju pa ni ke i ne u ra čun lji vo sti, a ka sni je su tvr- di li da su sa mo hte li da ga opljač ka ju. Na kon što je je dan od njih pro gla šen kri vim, on je u za me nu za smrt nu ka znu (za me nu u vi du ka zne do ži vot nog za tvo ra), pri stao da sve do či pro tiv svog sa u če sni ka, ko ji je ta ko đe pro gla šen kri vim, ali su ro di te lji ubi je nog Še par da, po sre do va li u skla pa nju na god be, ko jom je i dru gi na pa dač iz be gao smrt nu ka znu u za me nu za do ži vot ni za tvor. Ina če na sa hra ni Me tjua Še par da, ši ra ame rič ka jav nost je upo zna la i iz ve- snog Fre da Felp sa i nje go vu bap ti stič ku cr kvu iz Kan za sa, ko ji su se ta da po ja- vi li sa tran spa ren ti ma „Me tju Še pard go ri u pa klu“ i „Bog mr zi pe de re“. Felps ni je do bio do zvo lu jed nog gra da u Kan za su da po dig ne spo me nik vi sok 1,8 me tar, na ko me bi se na la zi la plo ča na ko joj bi pi sa lo „Met Še pard go ri u pa klu jer ni je slu šao bož ja upo zo re nja – ne le zi sa mu škar cem kao sa že nom“. U sva- kom slu ča ju to kom sa hra ne do šlo je do su ko ba iz me đu dve gru pe – na jed noj stra ni pri ja te lji Še par da, a na dru goj, ra di kal ni pred stav ni ci ove cr kve. Na kra ju je i po li ci ja mo ra la da in te r ve ni še i da po li cij ski kor don raz dvo ji ove dve gru pe. Sa mo ne ko li ko me se ci pre to ga, tač ni je ju na 1998. u Tek sa su je na stra dao je dan dru gi čo vek. U pi ta nju je cr nac Ja mes Byrd Ju ni or, ko ji je bio ubi jen od 3 O do ga đa ju u ve zi sa ubi stvom Še par da, vi de ti i u knji zi maj ke Me ta Še par da, Judy She pard; - „The Me a ning of Mat thew: My Son’s Mur der in La ra mie, and a World Tran sfor med“. Ši ri pri kaz i pre gled ove knji ge do stu pan je na in ter net adre si: www.barnesandnoble.com/w/meaning- of-matthew-judy-shepard/1100316116#Overview Jo van Ći rić 24 stra ne tro ji ce be la ca na ta ko đe bru ta lan na čin, što je isto ta ko us ta la sa lo ame- rič ku jav nost, te je, od go va ra ju ći za kon ski do ku ment ko ji je 2009. go di ne pot- pi sao Pred sed nik SAD Oba ma, do bio po pu lar ni na ziv „The Mat they She pard and Ja mes Byrd Jr. Ha te Cri mes Pre ven tion Act“, ko jim je pret hod no po sto je ći sli čan za kon iz 1990. do pu njen i ino vi ran.4 Dru gim re či ma, o zlo či ni ma mr žnje u SAD u prav nič kim i so ci o lo škim kru go vi ma go vo ri lo se i pre to ga, mi sao, svest o sve mu to me, bi va la je uob li če na, ali su ova dva kri mi nal na do ga đa ja, dva bru tal na ubi stva, ima la po se ban zna čaj i osta la su za pam će na od stra ne naj ši re jav no sti, tj. ima la su di rekt nog uti ca ja na za ko no dav ni pro ces, kao i na raz voj kri mi no lo ške mi sli u SAD. I jed na i dru ga pri ča, o mla dom ho mo sek su al cu iz Va jo min ga i crn cu iz Tek sa sa, po sve mu su vi še znač ne, ali u stva ri sa svim ti pič ne za ono što se na zi va „zlo či ni mr žnje“, a što je po sta lo pred me tom vr lo in ten ziv nog in te re- so va nja tek de ve de se tih go di na pro šlog ve ka, što na rav no ne zna či da se ti de lik ti ni su i ra ni je vr ši li. Na pro tiv, ne ki, sa iz ve snim ci ni zmom is ti ču, da su se ta kve stva ri do ga đa le i u an tič ka vre me na u „ču ve noj“ grč koj de mo kra ti ji, ko ja je po či va la na ne gi ra nju ljud skih pra va, ljud skih oso bi na svih stra na ca, svih, ko ji su tre ti ra ni kao var va ri, ni ža bi ća ko ji ma je ne gi ra no čak i pra vo na go li op sta nak. O In di jan ci ma, tj. sta ro se de o ci ma ame rič kog kon ti nen ta i o od no su pre ma nji ma, da i ne go vo ri mo (Ig nja to vić, 2005: 3). Sve u sve mu, in ten ziv- ni je je ovaj ter min „zlo či ni mr žnje“, po čeo da se upo tre blja va ne gde po sle 1990. go di ne, ka da je ame rič ki Kon gres usvo jio tzv. „The Ha te Cri me Sta ti stics Act“, či ja je pr ven stve na funk ci ja bi la u to me da se vo di sta ti stič ka evi den ci ja o za stu plje no sti zlo či na mo ti vi sa nih, pr ven stve no ra snim, ali i dru gim, et nič kim i sek su al nim pred ra su da ma iz ko jih se ra đa mr žnja (Ko va če vić, 2009: 94). Kao što smo već re kli, za kon ska re gu la ti va u ve zi zlo či na mr žnje, do pu- nje na je 2009. go di ne pu tem tzv. „The Mat they She pard and Ja mes Byrd Jr. Ha te Cri mes Pre ven tion Act“. Su štin ski se ovaj za kon ba zi ra na či ta vom se tu raz li či tih an ti-dis kri mi na ci o nih pro pi sa ko ji su ina če u SAD po če li da se do no se ne gde od še zde se tih go di na i ko ji su ima li za za da tak da, ko li ko god je to mo gu će obez be de uskla đi va nje so ci jal nih, a pre sve ga ra snih od no sa u dru- štvu, tj. sma nji va nje me đu-ra snih na pe to sti. Ra di se i o dis kri mi na ci ji u obla sti za po šlja va nja (Re lja no vić, 2009:111) i o raz li či tim me ra ma afir ma tiv ne ak ci je, kao i uop šte o an ti-dis kri mi na ci ji (Ma ti je vić, Erić, 2010: 85). 4 www.curvemag.com/Curve-Magazine/Web-Articles-2008/Obama-Signs-Matthew-Shepard- Hate-Crime-Bill/ Temida 25 Ipak, i po red svih po ku ša ja da se „zlo či ni ma iz mr žnje“ da jed no prav no obe lež je, či ni se da je ipak ov de po sre di fe no men ko ji je pr ven stve no kri- mi no lo škog, tj. so ci o lo škog, od no sno po li ti ko lo škog ka rak te ra. To se uosta- lom vi di i iz ana li ze od re da ba za ko na iz 2009. go di ne, ko ji je pot pi sao Oba ma. Tim za ko nom se obez be đu je da žr tve ovih zlo či na, do bi ju po se ban sta tus, sta tus fe de ral ne za šti te. Za tim se tim za ko nom da ju ve ća ovla šće nja fe de ral- nim or ga ni ma da se (sa mo i ni ci ja tiv no) uklju če u pred u zi ma nje is tra žnih rad nji, ka da po sto ji sum nja da je po sre di zlo čin iz mr žnje. Ta ko đe se ovim za ko nom obez be đu ju i fi nan sij ska sred stva od po 5 mi li o na do la ra u bu dže ti ma za 2010, 2011 i 2012. go di nu, ko ji ma bi se po bolj ša le is tra žne ak tiv no sti u ve zi sa zlo či- ni ma mr žnje. Za ko nom se FBI-ju, na me će po seb na oba ve za da vo di po seb ne sta ti stič ke evi den ci je i ana li ze zlo či na iz mr žnje. Na rav no, na po čet ku je da ta i sa ma de fi ni ci ja poj ma „zlo či ni iz mr žnje“, u ko ju je sa da, od 2009. go di ne uvr- šte na i žr tvi na stvar na ili pret po sta vlje na sek su al na ori jen ta ci ja.5 Mo glo bi se re ći da se ov de ra di o či ta vom se tu kri mi nal no-po li tič kih me ra. Su štin ski se u stva ri kod zlo či na mr žnje ra di o ne če mu što bi se mo glo na zva ti „et nič ko na si lje“, „ra sno mo ti vi sa ni zlo či ni“, „na si lje pro tiv stra na ca“. Za pra vo, ra di se o to me da je uoče no da je u pe ri o du od 1991 do 1996. za pa- ljen ne u bi ča je no ve li ki broj raz li či tih cr ka va, si na go ga, dža mi ja (110) i to uglav- nom na ju gu i to uglav nom onih sa kral nih obje ka ta u ko je do la ze crn ci. U tom je smi slu do net naj pre Za kon o spre ča va nju pa lje nja cr ka va, a za tim se po če la sve o bu hvat no ana li zi ra ti ova si tu a ci ja i uob li ča va ti fe no men da nas po znat pod ime nom „zlo či ni mr žnje“ (Ig nja to vić, 2005: 4). Vr lo br zo se za klju či lo da ovi zlo či ni re zul ti ra ju stva ra njem at mos fe re stra ha i ne si gur no sti kod ma njin- skih gru pa i iza zi va ju dis har mo ni ju u či ta vom dru štvu (Ko va če vić, 2009: 96). Po li tič kim reč ni kom re če no, Ame ri ka je tih go di na iza šla iz „hlad nog ra ta“ sa SSSR-om kao ap so lut ni po bed nik, ali se isto vre me no po če la su o ča va ti sa iza zo vi ma so ci jal ne dis har mo ni je i pre sve ga „ra snog na si lja“ u „sop stve noj ku ći“. Ne što je tim po vo dom tre ba lo uči ni ti, te su se naj pre po če le vo di ti sta ti- stič ke ana li ze i te o rij ska pro mi šlja nja, a na kra ju se pri stu pi lo i ne kim kon kret- nim za ko no dav nim ak tiv no sti ma, na ro či to na kon tra gič nih ubi sta va Ja mes-a Byrd-a i po go to vu Mat tew-u She pard-a. Ta ko je i u ši ru svet sku li te ra tu ru, pa i u po je di na za ko no dav stva ušao po jam „zlo či na iz mr žnje“, ko ji se da nas na naj op šti ji na čin de fi ni še kao „na pad na žr tvu i nje na do bra, na pad ko ji se 5 O to me na http://en.wikipedia.org/wiki/Matthew_Shepard_Act Jo van Ći rić 26 pred u zi ma zbog žr tvi nog stvar nog ili pret po sta vlje nog6 pri pa da nja od re đe noj ma njin skoj gru pi, ra si, et nič koj gru pi, po lu, re li gi ji, ili sek su al noj opre de lje no sti (Ig nja to vić, 2005: 5-6). No, za tre nu tak bi ov de bi lo vr lo ko ri sno vra ti ti se iz SAD, tj. Va jo min ga u Sr bi ju, tj. na Ko so vo, ne kih de se tak i ne što vi še go di na pre ne go što se Še par du do go di lo to što se do go di lo. Za me ni mo ime Mat hew She pard ime- nom Đor đe Mar ti no vić i za pi taj mo se u če mu je raz li ka. Pr vog ma ja 1985. go di ne, Đor đe Mar ti no vić je bio na pad nut na svo joj nji vi na ima nju kod Gnji- la na. On je ta da po li ci ji pri ja vio da su ga pre sre li ne ki Al ban ci i da su ga te ško po vre di li, na bi ja ju ći mu fla šu u anus. Po vre da je bi la vr lo te ška, Mar ti no vić je je dva pre ži veo. Ope ri sa li su ga naj pre u obli žnjoj bol ni ci, a za tim i na be o grad- skoj VMA, gde su usta no vi li da je piv ska fla ša bi la na vu če na na je dan štap, a za tim svo jim dnom na bi je na u Mar ti no vi ćev anus, utro bu, gde se raz bi la. Zlo- čin je uz ne mi rio či ta vu jav nost u Sr bi ji, pa su za rad „umi ri va nja“ te jav no sti, ne ki ve šta ci, eks per ti, u kri vič nom po stup ku tvr di li da je po sre di sa mo po vre- đi va nje, jed no stav no za to što je Mar ti no vić to bo že u stva ri bio ho mo sek su a lac ko ji se sa mo za do vo lja vao i na kra ju sa mo po vre dio. Me đu tim, po sled nje dve ope ra ci je nad Mar ti no vi ćem iz vr še ne su u Lon do nu, a le kar ko ji ga je ope ri sao, dr Pi ter Ho li, na pi sao je da je is klju če no sva ko sa mo po vre đi va nje, već da se ra di o zlo či nu ko ji su mo ra li da iz vr še naj ma nje tri na pa da ča. Slo ve nač ki sud ski me di ci nar, ve štak dr Ja nez Mil čin ski, dr Ho li ju je na pi sao pi smo, upo zo ra va ju ći ga da se ne me ša u unu tra šnje stva ri Ju go sla vi je, dok je je dan dru gi Slo ve nac, ta da šnji sa ve zni mi ni star po li ci je, Sta ne Do lanc či ta vu stvar za klju čio ta ko što je na kon fe ren ci ji za štam pu ci nič no re kao ka ko je Mar ti no vić pr vi srp ski sa mu- raj ko ji je iz vr šio ha ra ki ri.7 Slu čaj je za vr šen pre su dom be o grad skog okru žnog su da, gde je utvr đe no da su Mar ti no vi ća na pa li i po vre di li NN iz vr ši o ci. Ver zi ja o sa mo po vre đi va nju, na rav no ni ka da ni je pri hva će na od stra ne naj ši re srp ske jav no sti, te je taj slu čaj do bio jed no vr lo iz ra zi to sim bo lič no zna če nje i na ovaj ili onaj na čin po kre nuo mno ge po to nje do ga đa je.8 Zlo čin nad Mar ti no vi ćem 6 Ov de je va žno is ta ći i sle de če: bit na je i pret po sta vlje na pri pad nost jed noj gru pa ci ji, tj. ni je va žno da li je ne ko stvar no ho mo sek su a lac, va žno je to da na pa da či pret po sta vlja ju da je do tič ni ho mo sek su a lac i da ga kao ta kvog i zbog to ga na pa da ju. 7 O či ta vom slu ča ju u tek stu pod na slo vom „Đor đe Mar ti no vić – mu če nik s Ko sme ta“, do stup- no na in ter net adre si www.riznicasrpska.net/istorija/index.php?topic=21,0 8 Ta ko je i zna me ni ti sli kar Mi ća Po po vić na pra vio sli ku gde je Mar ti no vi ća pri ka zao kao Isu sa Hri sta ko ga ra za pi nju na krst u pri su stvu mi li ci je, a što je sve ima lo mno ga raz li či ta zna če nja. Temida 27 imao je vr lo jak na boj u emo ci o nal nom smi slu i na ne ki na čin po kre nuo je spi- ra lu mno gih ka sni jih me đu-et nič kih na si lja i na Ko so vu i u či ta voj SFRJ. Za ni mlji vo je ov de po vu ći još jed nu pa ra le lu sa SAD. Re kli smo već da je in te re so va nje za zlo či ne mr žnje u SAD za po če lo ta ko što je usta no vlje no da je ne u o bi ča je no ve li ki broj ver skih obje ka ta (cr ka va) u ko je do la ze crn ci, bio za pa ljen na ju gu SAD. I na Ko so vu je na ne ki na čin bi lo slič no. Je dan od pr vih aka ta et nič kog na si lja, bio je po žar ko ji je iz bio u Peć koj pa tri jar ši ji 1981. go di ne, da bi sve kul mi ni ra lo 17. mar ta 2004. go di ne i pa lje njem i uni šta va- njem ve ćeg bro ja srp skih cr ka va i ma na sti ra. Cr kve na rav no ni su naj va žni je in sti tu ci je u jed nom dru štvu, na jed noj te ri to ri ji, ali nji hov sim bo lič ki zna čaj, na ro či to zna čaj za iden ti tet jed ne (ma njin ske) za jed ni ce, vr lo je ve li ki. Ni je da kle slu čaj no što su oni ko ji su po se za li za te ro ri sa njem cr na ca na ju gu SAD, od no sno te ro ri sa njem Sr ba na Ko so vu, naj pre za po či nja li sa pa lje njem nji ho- vih ver skih obje ka ta. Bi lo ka ko bi lo, osam de se tih go di na su ta da šnji po li ti ča ri u Sr bi ji bi li sve sni sve ga što je taj do ga đaj, u ve zi sa Đor đem Mar ti no vi ćem, no sio sa so bom, šta je za srp sku jav nost on zna čio, te su s tim u ve zi po ku ša li da re a gu ju pre sve ga od go va ra ju ćim prav nim sred stvi ma, do no se ći od go va ra ju će iz me ne i do pu ne ta da šnjeg kri vič nog za ko no dav stva Sr bi je. Go di nu da na na kon što se do go di lo to što se do go di lo Đor đu Mar ti no- vi ću, srp ska skup šti na usvo ji la je iz me ne i do pu ne KZ-a. Ta ko je pro pi sa no i no vo kri vič no de lo u čla nu 61-a ta da šnjeg za ko na: „Na si lje ko jim se ugro ža va ju slo bo de i pra va gra đa na, pri pad ni ka dru gog na ro da, na rod no sti ili et nič ke gru pe“, ko je je gla si lo: Ko pre ma dru go me iz vr ši na pad, te ško vre đa nje, zlo sta vlja nje, pri nu du, 1) ozbilj nu pret nju ili dru go na si lje na na čin ili pod okol no sti ma ko je iza zi va ju ili mo gu iza zva ti ne spo koj stvo ili ose ćaj ne si gur no sti ili ne rav no prav no- sti kod gra đa na pri pad ni ka dru gog na ro da, na rod no sti ili et nič ke gru pe, ka zni će se za tvo rom od jed ne do de set go di na. Istom ka znom ka zni će se ko za ga đu je vo du za pi će, ze mlji šte, stoč nu hra nu 2) ili vo du, uni šta va za sa de ili šu me, za u zi ma tu đe ze mlji šte, pri sva ja, ošte ću je ili uni šta va tu đu imo vi nu, iz vr ši iz nu du, uce nu ili dru gi na pad na imo vi nu dru gog, ili po vre di grob, gro blje ili dru go me sto na ko me se umr li sa hra- nju ju,9 na na čin ili pod okol no sti ma ko je iza zi va ju ili mo gu iza zva ti ne spo- 9 Tek se ne ko li ko go di na ka sni je po ka za lo ko li ko je ovo bi lo „vi zi o nar ski“, jer je prak sa uni šta- va nja tu đih gro ba lja na Ko so vu, ali i u dru gim kra je vi ma ra tom za hva će ne SFRJ, po pri mi la ogrom ne raz me re, tj. po sta la uobi ča je no sred stvo pri ti sa ka i et nič kih či šće nja. Jo van Ći rić 28 koj stvo ili ose ćaj ne si gur no sti ili ne rav no prav no sti kod gra đa na pri pad ni ka dru gog na ro da, na rod no sti ili et nič ke gru pe. Ako je iz vr še njem de la iz sta va 1 ili 2 ovog čla na pri pad ni ku dru gog 3) na ro da, na rod no sti, ili et nič ke gru pe sa umi šlja jem na ne se na te ška te le sna po vre da, ili pri či nje na imo vin ska šte ta ve ćeg obi ma, ili je de lo uči nje no u gru pi ili u dru gom oso bi to te škom slu ča ju, uči ni lac će se ka zni ti za tvo rom naj ma nje pet go di na. Ako je iz vr še njem de la iz sta va 1 ili 2 ovog čla na pri pad nik dru gog na ro da, 4) na rod no sti ili et nič ke gru pe, sa umi šlja jem li šen ži vo ta, uči ni lac će se ka zni ti za tvo rom naj ma nje de set go di na ili smrt nom ka znom. U od red ba ma Za ko na o iz me na ma i do pu na ma Kri vič nog za ko na So ci- ja li stič ke Re pu bli ke Sr bi je10, ko je su do ne te 17. ok to bra 1986. pred vi đe na su i dru ga kri vič na de la: „Po seb ni ob li ci ugro ža va nja slo bo da i pra va gra đa na pri- pad ni ka dru gog na ro da, na rod no sti ili et nič ke gru pe“ (čl.61 b) i „Ugro ža va nje si gu r no sti gra đa na pri pad ni ka dru gog na ro da, na rod no sti ili et nič ke gru pe, na pa dom na pol nu slo bo du“ (čl.61 v). Ove za kon ske od red be od sa mog po čet ka su od stra ne struč ne jav no sti, a na ro či to od stra ne prav ni ka sa Ko so va i iz Slo ve ni je, pa i Hr vat ske, bi le pod vrg- nu te znat noj kri ti ci. Sa iz ve snom do zom pod sme ha, jed no od ovih kri vič nih de la je na zi va no „si lo va nje na na ci o na li stič koj osno vi“.11 U kri ti ka ma je is ti ca no ne ko li ko stva ri: ve o ma je te ško utvr di ti stvar ni mo tiv ne kog, bi lo kog kri vič nog de la, te tu uvek po sto ji opa snost od „uči ta va nja“ po bu de ili mo ti va, od no sno od to ga da ne ko ko pri me nju je za kon bez mno go udu blji va nja u su šti nu pro- ble ma, jed no stav no ka že čim su uči ni lac i žr tva raz li či te na ci o nal no sti, da su tu po sre di ova kri vič na de la. Po što su se u prak tič nom smi slu, ove in kri mi na ci je do ne le zbog do ga đa ja na Ko so vu, is ti ca no je da ni je tač no da je broj si lo va nja, ili ubi sta va uop šte na Ko so vu, ve ći od pro se ka u bi lo ko jem dru gom de lu ta da- šnje SFRJ, te da ne ma po tre be za do no še njem ta kve in kri mi na ci je. Is ti ca no je i to da su od red be ovih kri vič nih de la pre ši ro ke i da se u tu ma če nju i pri me ni mo gu zlo u po tre blja va ti. Ova kri vič na de la su me đu tim u for mal nom smi slu op sta ja la u na šem kri vič no-prav nom si ste mu još jed no iz ve sno vre me. Isti na 10 Sl. gla snik SRS, br. 39/86. 11 Ne ko li ko go di na ka sni je, za vre me rat nih do ga đa nja u SFRJ, taj ter min kao i iz ve sna ma ni pu- la ci ja u ve zi sa si lo va nji ma u ra tu, po sta li su sa svim le gi tim ni i če sto ko ri šće ni u pro pa gand ne svr he, a vr lo če sto i od stra ne onih ko ji su se pret hod no pod sme va li ova kvim in kri mi na ci ja ma iz 1986. go di ne. Temida 29 ni je nam po zna to da je iko ika da od go va rao po osno vu ovih kri vič nih de la, ali, for mal no gle da no, ova de la su po sto ja la u na šem prav nom si ste mu, sve do 1994. go di ne, ka da su Za ko nom o iz me na ma i do pu na ma KZ Sr bi je12, čla nom 37 tog za ko na, iz ri či to obri sa ne od red be čla no va 61-a, 61-b i 61-v. Da kle, mo glo bi se re ći i sle de će: on da ka da su se SAD tek spre ma le da do ne su za kon ska re še nja o tzv. zlo či ni ma mr žnje, srp ski za ko no da vac je uki- dao ta kve in kri mi na ci je, in kri mi na ci je ko je su po sve mu bi le pre te ča, upra vo „zlo či na mr žnje“. Ne bi se na rav no mo glo tvr di ti da su Ame ri kan ci „pre pi si va li“ iz srp skog za ko na od red be o zlo či ni ma mr žnje, tj. pre u zi ma li ide je o „zlo či- ni ma mr žnje“, ali sa dru ge stra ne, tač no je i to da ka da se u Sr bi ji za po če lo sa de kri mi na li za ci jom ver bal nog de lik ta ne pri ja telj ske pro pa gan de, u za pad- nim ze mlja ma se ve o ma in ten ziv no po če la uob li ča va ti in kri mi na ci ja „go vor mr žnje“ (Mi lin ko vić, 1994: 93). Ov de je sva ka ko po treb no re ći ne što vi še i o po zna tom de lu ame rič- kog psi ho lo ga Gor do na Ol por ta, ko ji je u svo jim ra do vi ma go vo rio o pred- ra su da ma, o to me ka ko se naj pre pri ča ju vi ce vi o pred stav ni ci ma po je di nih na ro da, za tim se po je di ni pri pad ni ci tih na ro da izo lu ju, eks ko mu ni ci ra ju i sa nji ma ni ko ne će da ko mu ni ci ra, za tim se na ra čun tih na ro da (pri pad ni ka) upu- ću ju te ške re či, uvre de, go vor mr žnje, a na kra ju se pri stu pa i po je di nač nim ak ti ma na si lja, dok kao po sle di ca sve ga ne do đe i do ne ke vr ste ho lo ka u sta (Ći rić, 2006:199). Go vor mr žnje je u tom smi slu te sno po ve zan sa re al nim ak ti ma, sa zlo- či ni ma mr žnje, od no sno sa pred ra su da ma ko je se na la ze u osno vi go vo ra mr žnje, te se u tom smi slu mo že go vo ri ti da se eti o lo gi ja zlo či na mr žnje mo že pro na ći u to me što uči ni o ci ovih de la tra ga ju za uz bu đe njem i za ba vom; po gre šno ve ru ju da im od pri pad ni ka ma njin skih gru pa pre ti ne ka opa snost; ne a de kvat no re a gu ju na po na ša nja ko ja tu ma če kao uvre dlji va po se be i se bi bli ska li ca; ili pak ve ru ju da se na taj na čin bo re za ostva re nje svo jih po li tič- kih i na ci o nal nih ide a la (Ko va če vić, 2009:95). Upra vo nam to me đu tim go vo ri da se sred stvo i na čin za su zbi ja nje zlo či na mr žnje u stva ri ne na la zi to li ko u sfe ri kri vič nog pra va, ko li ko u sfe ri edu ka ci je i raz vi ja nja at mos fe re to le ran ci je, ne di skri mi na ci je i uop šte de mo krat skih dru štve nih od no sa. To nam za pra vo go vo ri da, upr kos mno gim ra ši re nim shva ta nji ma na ro či to u la ič koj jav no sti, prav na nor ma ipak ni je sa mo im pe ra tiv, i da ne mo že bi ti shva ta na sa mo na taj na čin (Vra nja nac, 2010:7). Je ste, za us po sta vlja nje vla da vi ne pra va od ve li- 12 Sl. gla snik RS, br. 47/94. Jo van Ći rić 30 kog zna ča ja su prav ne nor me, ono što pi še u za ko ni ma, ali zna čaj no je i sve- op šte dru štve no okru že nje i mno gi pred u slo vi ko ji iz la ze iz do me na sa mog pra va (Fa u pel, 2009: 7). Upra vo to što srp ske kri vič ne nor me iz 1986. go di ne, ni su po sti gle ne ki ve ći uspeh u za u sta vlja nju et nič kih na si lja (na Ko so vu) po ka zu je ko li ko je efi- ka snost kri vič nog pra va u ta kvim stva ri ma i ta kvim si tu a ci ja ma ogra ni če na. Mo žda je ve ći efe kat u to me da se na ade kva tan na čin, na ro či to mla dim lju- di ma, ob ja sni šta u stva ri pred sta vlja ide o lo gi ja ra si zma, et nič ke ne to le ran ci je, na ci zma. I u slu ča je vi ma go vo ra mr žnje, kao i slu ča je vi ma kri mi nal nog po na- ša nja uop šte, neo p hod na je sve ko li ka me dij ska pro mo ci ja pra vih, so ci jal no pri hva tlji vih vred no sti. Na ža lost u Sr bi ji to u po sled njih ne ko li ko go di na uop- šte ni je bio slu čaj, već se do ga đa lo ne što sa svim obr nu to, pro mo vi sa le su se i ina u gu ri sa le raz li či te „an ti vred no sti“. (Pa vi će vić, 2008:103), a če sto je ono što je na „za pa du“ pred sta vlja lo sa svim mar gi nal nu po ja vu, u Sr bi ji bi lo pri hva ta no, tre ti ra no, pro mo vi sa no kao ne što što je iz ra zi to „in“, ne što što tre ba ko pi ra ti, po dra ža va ti. Od „skin hed sa“ do na vi ja ča – hu li ga na“ (Šu put, 2010:233). Po ne- kad se či ni pot pu no be smi sle nim to da u Sr bi ji, ko ja je iz u zet no mno go stra- da la od na ci zma, po sto ji ne ko, bi lo ko, ko da nas pro mo vi še ide o lo gi ju kraj nje de sni ce i na ci zma i ra si zma. Isto kao što se či ni kraj nje kon tra pro duk tiv nim to da se tim mar gi nal nim sku pi na ma i po je din ci ma pri da je po seb no ve li ki zna čaj i me dij ski pro stor, ti me što će se stal no, pa ma kar to bi lo i sa svim ne ga tiv no, pri ča ti o nji ma, a što do tič ni u svom sa mo lju blju za pra vo i naj vi še že le. Mo glo bi se za pra vo re ći da je ig no ri sa nje ta kvih mar gi na la ca če sto bo lji i efi ka sni ji na čin bor be pro tiv njih sa mih i nji ho ve že lje za ek tra va gant no šću i sa mo i sti ca- njem. U sva kom slu ča ju, reč je o fe no me ni ma ko ji za slu žu ju po drob ni ju ana- li zu, kao što po sto ji i po tre ba da se iz gra di stra te gi ja pre ven tiv nog de lo va- nja. Sam za kon, tj. sa ma pret nja ka znom tu ne mo ra ju zna či ti mno go. Kri vič no pra vo se tu za i sta po ka zu je kao ul ti ma ra tio, kao sred stvo ko je tre ba ko ri sti ti tek on da ka da sva dru ga sred stva bi va ju is cr plje na.13 13 La ko je na pri mer osu di ti mla di ća, ko ji po ne sen svo jim mla da lač kim ža rom, eks tra va gan ci- jom, ide o lo škim sle pi lom, pro mo vi še na si lje i go vo ri go vo rom mr žnje. Ali, da li smo ti me re ši li pro blem? Da li smo do tič nog, nje go ve pri ja te lje i rod bi nu, edu ko va li na pra vi na čin, pre va spi- ta li, ili smo ih u stva ri sa mo da lje gur nu li u još ve ću (sa mo)izo la ci ju, mr žnju i ide o lo ško sle pi lo, iz ko jeg će pro iz i ći ne što još i go re od sa mog go vo ra mr žnje, za pra vo re al ni zlo čin mr žnje. Dru gim re či ma, ako jed nog mla di ća osu di mo na du žu za tvor sku ka znu zbog go vo ra mr žnje pre ma Ro mi ma, on da je pi ta nje, šta će se do go di ti ka da taj iza đe iz za tvo ra – da li će on iz stra ha, ili zbog stvar ne sop stve ne re so ci ja li za ci je re ći: ne, ne ću vi še to da ra dim, ili će, ume sto go vo ra mr žnje, po seg nu ti za zlo či nom mr žnje? Temida 31 Ov de me đu tim još jed no pi ta nje do la zi do iz ra ža ja, a to je pi ta nje ka ko de fi ni sa ti po jam ma nji ne, tj. ka ko od go vo ri ti na pi ta nje ko je ma nji na uop- šte, a po seb no u ne kom kon kret nom slu ča ju. Zlo či ni mr žnje, re kli smo to već, iz vr ša va ju se pre ma pri pad ni ci ma ma nji na, ra snih, ver skih, et nič kih, sek su- al nih. Me đu tim, pro blem je u to me što jed na oso ba mo že bi ti pred stav nik ma nji ne u na če lu, u prin ci pu, ali u jed nom kon kret nom slu ča ju on/ona mo že bi ti pred stav nik ve ći ne, pa se on da po sta vlja pi ta nje šta i ka ko re a go va ti u do tič nom slu ča ju. Crn ci je su ma nji na u ame rič kom dru štvu, te kao ta kvi oni mo gu bi ti naj če šće žr tve zlo či na mr žnje, ali, po ne kad mo že bi ti i obr nu to. Na pri mer crn ci u Har le mu, ili Bronk su, gde je sa svim „ne pre po ruč lji vo“ za bel ce da se še ta ju, da se uop šte po ja vlju ju. Sa svim je re al na mo guć nost da se bel ci tu po ja ve kao „ma nji na“ i kao žr tve zlo či na mr žnje. To ce lu stvar u pri lič noj me ri re la ti vi zu je i kom pli ku je i či ni da je u prav nom smi slu te re či či tav kon- cept „zlo či na mr žnje“, ipak po ma lo pro ble ma ti čan, te da ga tre ba tre ti ra ti, tj. pri me nji va ti kraj nje oba zri vo. Slič no je upra vo ono što se do ga đa lo na Ko so vu i Me to hi ji to kom go di na. Sr bi je su bi li ve ći na, a Al ban ci ma nji na, me re no na te ri to ri ji Sr bi je u ce li ni, dok je to bi lo sa svim dru ga či je ka da se gle da lo na te ri- to ri ju Ko so va. Ima ju ći sve to u vi du, mo že mo li Al ban ce na Ko so vu, od no sno crn ce u Bronk su (Har le mu) tre ti ra ti kao ma nji nu? Od no sno, pi ta nje je, mo gu li crn ci bi ti uči ni o ci zlo či na mr žnje? Ili je mo žda uput ni je upo tre bi ti ne ki dru gi ter min, ne ku dru gu de fi ni ci ju, a ne onu ko ja ope ri še sa poj mo vi ma ma nji ne i ve ći ne. Mo žda u tom smi slu, tre ba ope ri sa ti sa po bu da ma, a ne sa poj mom mr žnje, mr ze ti ni je ne što što je re zer vi sa no sa mo za ve ći nu pre ma ma nji ni. Čak na pro tiv, če sto se u stva ri mo že do ga đa ti sa svim su prot no da ne ko baš za to što je ma nji na mr zi ono ga ko ji je ve ći na i ko ji mu je kao ma nji ni pret- hod no na neo mno go raz li či tih ne prav di i za la, te mu se ovaj sa da zbog sve ga to ga sve ti. Uosta lom, ne ma osve te bez mr žnje. Ta ko u stva ri do la zi mo do čla na 114 Kri vič nog za ko ni ka Sr bi je14, do in kri- mi na ci je „te ško ubi stvo“. Tu se u tač ki 5 ka že i sle de će: „Ko dru go ga li ši ži vo ta iz ko ri sto lju blja, ra di iz vr še nja ili pri kri va nja dru gog kri vič nog de la, iz bez ob zir ne osve te ili iz dru gih ni skih po bu da...“ (ka zni će se za tvo rom naj ma nje 10 go di na, ili za tvo rom od 30 do 40 go di na.) Či ni nam se da ovaj deo re če ni ce, ko ji ka že „iz dru gih ni skih po bu da“, da se taj deo od no si upra vo na to, da su te ni ske po bu de u stva ri mr žnja i to mr žnja po ra snom, ver skom, na ci o nal nom, sek su al nom osno vu, po li tič kom ili ne kom dru gom 14 Sl. gla snik RS, br. 85/05, 88/05, 107/05, 72/09, 111/09. Jo van Ći rić 32 slič nom osno vu (Đor đe vić, 2009:65). I ni je slu čaj no či ni nam se to što te ni ske po bu de do la ze po bro ja ne od mah po sle „(bez ob zir ne) osve te“, jer bez mr žnje, kao što re ko smo ma lo pre, ne ma osve te, to su dve vr lo te sno po ve za ne stva ri. U sva kom slu ča ju, na ma se či ni da oni ko ji ka žu ka ko u srp skom za ko no dav- stvu ne po sto ji od red ba o zlo či ni ma mr žnje, da oni uop šte ni su u pra vu. U srp- skom Kri vič nom za ko ni ku i te ka ko po sto ji od red ba ko jom je in kri mi ni sa no to ka da ne ko ne ko ga ubi je za to što je taj ne ko Rom, Hr vat, ho mo sek su a lac, itd. Tre ba sa mo pri me ni ti po sto je će, ina če do sta stro ge in kri mi na ci je, tre ba sa mo do tič nu stvar okva li fi ko va ti na pra vi na čin, tj. kao ubi stvo iz ni skih po bu da. Stvar je či ni se vi še ne go ja sna, a sa svim je dru go pi ta nje da li se i ko li ko če sto u prak si pri me nju ju ove od red be o ubi stvu iz ni skih po bu da, što je sa mo dru gi, mo žda i bo lji na ziv za ono što se u upo red nom pra vu naj če šće na zi va „zlo čin mr žnje“. No ti me ula zi mo u jed nu dru gu sfe ru, pro ble ma ti ku ko ja se ti če op šte dru štve nih pri li ka i okol no sti pri me ne i ne pri me ne po sto je ćih za kon- skih od red bi, od no sno do la zi mo opet do pi ta nja edu ka ci je gra đa na, ali i su di ja i tu ži la ca, pa mo žda pr ven stve no po li ca ja ca, ko ji bi tre ba lo da pre po zna ju u pra vom tre nut ku i na pra vi na čin ka da se ra di o zlo či ni ma mr žnje i ka ko tre ba (pr ven stve no sa žr tva ma) po stu pa ti u ta kvim slu ča je vi ma.15 I u sfe ri ver bal no sti, in kri mi ni sa ni su zlo či ni mr žnje u srp skom kri vič nom za ko no dav stvu, tj. po sto ji od red ba o go vo ru mr žnje. Ra di se o in kri mi na ci ji iz čla na 317 KZ-a – „Iza zi va nje na ci o nal ne, ra sne i ver ske mr žnje i ne tr pe lji vo sti“ (Vu ko vić, 2009:217). Na pr vi po gled mo glo bi se re ći da srp ski za ko no da vac ni je pred vi deo, tj.in kri mi ni sao „me đu for mu“, tj. si tu a ci ju iz me đu ver bal nog na pa da i ubi stva, od no sno da ni je „po kri ve no“ na no še nje (te ške) te le sne po vre de. Da li ka da ne ko ko je pre tu čen za to što je Rom, da kle „sa mo“ pre tu čen, da li se ta si tu- a ci ja mo že tre ti ra ti kao ne ki vid zlo či na mr žnje, bla ži od ubi stva, ali te ži od go vo ra? Na ma se či ni da od red bu sta va 2 čla na 317, KZ-a tre ba tu ma či ti u smi- slu na no še nje te le sne po vre de iz raz lo ga ra sno-na ci o nal no-ver skih raz lo ga. Me đu tim, mo glo bi se re ći, da bi mo žda mo glo bi ti bo lje či ta vu stvar pre ci- zni je re gu li sa ti u sa mom za kon skom tek stu. Sve to ipak ne zna či da sud ne ma od go va ra ju ćeg oruž ja pu tem ko jeg bi re a go vao ka da ne ko bu de pre tu čen za to što je Rom, ili ho mo sek su a lac, te da sve tre ba re ša va ti (sa mo) na ni vou za ko na. Sud uvek na ras po la ga nju ima ono što se na zi va olak ša va ju će i ote- 15 U tom smi slu ov de pa žnju za slu žu je i „Pro gram obu ke po li cij skih slu žbe ni ka za su zbi ja nje zlo- či na iz mr žnje“, ko ji je sa sta vljen od stra ne OEBS-a. Do stup no na in ter net adre si: www.oesce. org/sr/odhr/20702 Temida 33 ža va ju će okol no sti, tj. in di vi du a li za ci ja ka zne. Ni je, či ni nam se po treb no da u za ko nu po sto ji od red ba o zlo či ni ma mr žnje. Uspe šna kri mi nal na po li ti ka pro- tiv ove ne ga tiv ne dru štve ne po ja ve na sa svim za do vo lja va ju ći na čin se mo že vo di ti pu tem olak ša va ju ćih i ote ža va ju ćih okol no sti, pu tem in di vi du a li za ci je ka zni.16 Sud bi u tom smi slu uvek tre ba lo da iz ri če stro že ka zne, ka da utvr di da je uči ni lac ne ko kri vič no de lo iz vr šio iz ni skih po bu da, tj. iz mr žnje. Uop šte da kle ni je neo p hod no da po sto ji po seb na in kri mi na ci ja, do volj no je sa mo to da sud utvr di da su hu li ga ni pre tu kli ma log de ča ka, za to što je ovaj Rom, pa da to bu de do volj no da ceo slu čaj bu de dru ga či je tre ti ran, od no sno da bu de iz re če na stro ža ka zna. Tu je na rav no edu ka ci ja, o ko joj go vo ri mo, ne što što se pod ra zu me va, ne što što je za i sta neo p hod no. Iz me đu osta log i zbog to ga što se mo že do go- di ti da se po ne kad ne ki slu ča je vi sa svim obič nog kri mi na la, tre ti ra ju kao (te ški) slu ča je vi zlo či na mr žnje, a sve to vr lo če sto za to što me di ji stvo re od go va ra- ju ću at mos fe ru. Na pri mer, ne ko se po sva đa u ka fa ni, lju di se po tu ku, po teg ne se nož, te ako je onaj pro tiv ko jeg je nož upo tre bljen, Rom, on da sud tu si tu a- ci ju mo že tre ti ra ti kao zlo čin mr žnje, a ne kao ubi stvo na mah, ili kao pre ko ra- če nje nu žne od bra ne. Na pri mer, je dan Rom po ku ša da iz vr ši ne ku kra đu, „be- li“ su gra đa nin ga spre ča va ju ći ga u to me, uda ri i na ne se mu te le snu po vre du, – da li je tu u pi ta nju zlo čin mr žnje ili ne što sa svim dru go, mno go be nig ni je. Ne bi bi lo do bro uko li ko bi ne ko, bi lo ko, po ku ša vao da is ko ri sti, zlo u po tre bi zlo čin mr žnje da bi za se be iz bo rio ne ku fak tič ku dru štve nu pred nost, po god- nost, pri vi le gi ju. Ne bi bi lo do bro uko li ko bi sva ki put ka da se po tu ku Sr bin i Rom to bi lo tre ti ra no kao ne ki vid zlo či na mr žnje. To bi bio ap surd svo je vr ste, ap surd ko ji bi pot pu no de za vu i sao či ta vu ide ju o zlo či ni ma mr žnje. U kraj njoj li ni ji, oni ko ji su kri ti ko va li svo je vre me nu in kri mi na ci ju u srp skom za ko no dav- stvu o na si lju nad pri pad ni ci ma dru gih na ro da, ni su bi li sa svim u kri vu. Bi lo bi vr lo ne ga tiv no ka da bi se i uko li ko bi se in kri mi na ci je zlo či na mr žnje, ko ri- sti le kao po li tič ko oru đe, zlo u po tre blja va le u po li tič ke svr he, a to je ne što, što objek tiv no gle da no, po sto ji kao mo guć nost. To, prak tič no zna či da pri pad- ni ka na ci o nal ne ma nji ne ne sme te ne sa mo da vre đa te i tu če te, kao što uosta- lom ni ko ga ne sme te da vre đa te i tu če te, ne go da na kra ju kra je va pri pad ni ka 16 Ne tre ba u tom smi slu ov de gle da ti an glo-sak son sko pra vo, gde po sto ji spe ci fič nost u tom smi slu da se za sva ki mo gu ći slu čaj – pre ce dent pro pi su je po se ban za kon, što uop šte ni je u du hu na šeg, tra di ci o nal nog kon ti nen tal nog prav nog si ste ma. Kod nas, kao što zna mo, sud uvek ima na ras po la ga nju olak ša va ju će i ote ža va ju će okol no sti i pu tem njih mo di fi ku je op šte pra vi lo (za kon) u ovom ili onom prav cu, prav cu, ko ji je u da tom tre nut ku naj op ti mal ni ji. Jo van Ći rić 34 na ci o nal ne ma nji ne ne sme te ni da hap si te, za to što to mo že bi ti pro tu ma- če no kao po li tič ka ne ko rekt nost. Dru gim re či ma, či ta va ide ja, kon cept zlo či na mr žnje u do broj me ri sa dr ži u se bi ele men te po li tič kog, te u tom smi slu tre ba bi ti kraj nje oba zriv, a to zna či da su pi ta nja edu ka ci je i raz u me va nja ide je zlo- či na mr žnje od vr lo va žnog, re kli bi smo pre sud nog zna ča ja. Ve ćeg zna ča ja ne go što je to pi ta nje da li u jed nom za ko no dav stvu po sto ji in kri mi na ci ja ko ja se ta ko ili ne ka ko dru ga či je zo ve. To nam sve go vo ri, iz me đu osta log, da bi u stva ri či tav prav ni si stem tre ba lo tu ma či ti – tre ti ra ti kon tek stu al no. Sva ka po je- di nač na prav na od red ba – re gu la, van od go va ra ju ćeg so ci jal nog kon tek sta, mo gla bi bi ti na ka rad no, zlo na mer no tu ma če na. Ovo po go to vu ka da je reč o zlo či ni ma mr žnje ko ji sa mi po se bi no se u se bi znat nu do zu po li tič kog. Li te ra tu ra Ći rić, J. (2006) Go vor mr žnje. Re vi ja za kri mi no lo gi ju i kri vič no pra vo, 3, str. 199-222. Ći rić, J. (2010) Đe no ve ze sin drom. Stra ni prav ni ži vot, 1, str. 127-143. Đor đe vić, Đ. (2009) Kri vič no pra vo – po seb ni deo. Be o grad: Kri mi na li stič ko-po li cij ska aka de mi ja. Fa u pel, R. (2009) Ru le of law: Not hing pu rely ab stract and no mat ter for Sun day spe- ec hes only. Stra ni prav ni ži vot, 2, str. 7-26. http://en.wikipedia.org/wiki/Matthew_Shepard, stra ni ci pri stu plje no 1.9.2011. http://en.wikipedia.org/wiki/Matthew_Shepard_Act, stra ni ci pri stu plje no 1.9.2011. Ig nja to vić, Đ. (2005) Zlo či ni mr žnje. Prav ni ži vot, 9, str. 3-12. Ko va če vić, M. (2009) Zlo či ni mr žnje. Te mi da, 4, str. 93-103. Kri vič ni za ko nik Re pu bli ke Sr bi je, Slu žbe ni gla snik RS, br. 85/05, 88/05, 107/05, 72/09, 111/09. Kri vič ni za kon So ci ja li stič ke Re pu bli ke Sr bi je, Slu žbe ni gla snik SRS, br. 39/86. Ma ti je vić, M., Erić, V. (2010) Me re afir ma tiv ne ak ci je – ter mi no lo ško od re đe nje i uvod na raz ma tra nja o sa dr ži ni poj ma. Stra ni prav ni ži vot, 3, str. 85-102. Mi lin ko vić, B. (1994) Me đu na rod no prav na i upo red no prav na ana li za go vo ra mr žnje. Stra ni prav ni ži vot, 2-3, str. 93-111. Pa vi će vić, O. (2008) Ulo ga me di ja i pu bli ci sti ke u stva ra nju mi ta o kri mi nal cu – he ro ju. Re vi ja za kri mi no lo gi ju i kri vič no pra vo, 2, str. 103-112. Temida 35 Re lja no vić, M. (2009) Dis kri mi na ci ja na ra du – za ko no dav stvo i is ku stva SAD. Stra ni prav ni ži vot, 1, str. 111-130. Šu put, D. (2010) Prav ni okvir ko ji ure đu je bor bu pro tiv na si lja na sport skim pri red- ba ma u evrop skim dr ža va ma. Stra ni prav ni ži vot, 1, str. 233-263. Vra nja nac, D. (2010) Nor ma kao im pe ra tiv. Stra ni prav ni ži vot, 2, str. 7-24. Vu ko vić, S. (2009) Ko men tar Kri vič nog za ko ni ka Sr bi je sa re gi strom poj mo va, obra sci ma i prav nom li te ra tu rom. Be o grad: Po slov ni bi ro. www.barnesandnoble.com/w/meaning-of-matthew-judy-shepard/ 1100316116 #Overview, stra ni ci pri stu plje no 1.9.2011. www.cur ve mag.com/Cur ve-Ma ga zi ne/Web-Ar tic les-2008/Oba ma-Signs-Mat thew- She pard-Ha te-Cri me-Bill, stra ni ci pri stu plje no 1.9.2011. www.oesce.org/sr/odhr/20702, stra ni ci pri stu plje no 1.9.2011. www.riznicasrpska.net/istorija/index.php?topic=21,0, stra ni ci pri stu plje no 1.9.2011. Za kon o iz me na ma i do pu na ma Kri vič nog za ko na Re pu bli ke Sr bi je, Slu žbe ni gla snik RS, br. 47/94. Jo vaN ći rić Ha te cri mes: ame ri can and bal kan ex pe ri en ce In the ni ne ti es of the last cen tury it was no ti ced in the U.S.A. that sud denly the num ber of cri mes with vi o len ce in the in ter-ra cial and in ter-et hni cal con flicts ro se. Al so the phe no me non of ig ni tion of chur ches, re li gi o us and sac ral ob jects, espe ci ally in the so uth of the U.S.A., ob jects which we re used by black pe o ple, was re cor ded. Di rectly in re la tion to that – the term „ha te cri mes“ then aro se in sci en ce and be ca me out spread very qu ickly, pri ma rily in cri mi no logy. Se ve ral events, and abo ve all the mur der of a young ho mo se xu al in Wyoming in flu en ced for both the vi o len ce and the cri mes com mi ted to wards the ho mo se xu als and all due to the pre ju di ces to wards this se xu al mi no rity to be in clu ded in this term. To day, this term is used not only in the U.S.A. and not only in a cri mi no lo gi cal sen se, but al so in a pu rely le gal sen se to de no te the cri mes which we re car ried out un der the in flu en ce of ha te to wards a cor re spon dent ra cial, et hni cal or se xu al mi no rity. This term is lin ked al so to the ter- Jo van Ći rić 36 mi no logy and thus the pro blems which are re la ted to the „ha te spe ech“. The aut hor of this pa per wri tes abo ut how this term aro se in the first pla ce and which pro blems emer ge re la ted to ha te cri mes and pri ma rily in re la tion to the is su es of ex pan si on of de moc racy and to le ran ce, and al so edu ca tion, pri ma rily among the po li ce for ce and the young po pu la tion. The aut hor al so ascer ta ins that only with the law, no gre at ef fects in the bat tle aga inst this phe no me non can be ac hi e ved and that be fo re the cri mi nal-le gal in ter ven tion so me ot her me a su res ha ve to be ap pro ac hed, li ke the cre a tion of an at mosp he re of to le ran ce and the edu ca tion of the ci ti zens abo ut the phe no me non of ha te cri mes. Key words: ha te cri mes, events in the U.S.A., et hni cal vi o len ce, ha te spe ech, to le ran ce.