55 Zločini iz mržnje Zlo či ni mr žnje i nor ma tiv no re gu li sa nje Mi li ca ko va če vić∗ Rad je pre sve ga po sve ćen pi ta nji ma u ve zi sa nor ma tiv nim re gu li sa njem zlo či na mr žnje, sa po seb nim osvr tom na pro pi se Re pu bli ke Sr bi je ko ji se po sred no ti ču ove ma te ri je. Ovu vr stu de li ka ta od li ku ju pred ra su de ko je uči ni o ci ga je pre ma ošte će ni ma kao pri pad ni ci ma po je di nih uglav nom ma njin skih gru pa, usled če ga se zlo či ni mr žnje mo gu na zva ti i zlo či ni ma zbog pred ra su da. U upo red nom pra vu se raz li ku ju dva osnov na usme re nja ka da je u pi ta nju sank ci o ni sa nje zlo či na mr žnje: iz dva ja nje zlo či na mr žnje u po seb nu ka te go ri ju, sa jed ne stra ne, i ka žnja va nje uči ni la ca kri vič nih de la na šte tu pri pad- ni ka ma njin skih gru pa kroz već po zna te in kri mi na ci je da tog kri vič no prav nog si ste ma, sa dru ge stra ne. Autorka na la zi ka ko, bez ob zi ra na ob li ke for mal nog re a go va nja, stvar ni ži vot upu ću je na za klju čak da se zlo či ni mr žnje su štin ski mo gu su zbi ti sa mo pro pa gi ra- njem vred no sti kao što su jed na kost, po što va nje raz li či to sti i to le rant nost, od no sno ne pre- sta nim edu ko va njem jav nog mnje nja o opa sno sti zlo či na mr žnje. Ključ ne re či: zlo či ni mr žnje, po li ti ka su zbi ja nja kri mi na li te ta, pred ra su de, rav no- prav nost. U obim noj li te ra tu ri ko ja se ba vi pro ble ma ti kom zlo či na mr žnje če sto će mo pro či ta ti da ovi zlo či ni ob u hva ta ju ra zno vr sna kri vič na de la ko ja pod ra- zu me va ju pre vas hod no pri me nji va nje na si lja pre ma žr tva ma oda bra nim po kri te ri ju mu ra sne, na ci o nal ne, et nič ke i ver ske pri pad no sti, od no sno žr tva ma iz dvo je nim na osno vu sek su al nog opre de lje nja. U po sled nje vre me ovim se kri te ri ju mi ma mo že do da ti još i in va li di tet. Ne što pre ci zni je, de fi ni ci ja zlo či na mr žnje ko ju je dao ame rič ki FBI gla si da su u pi ta nju kri vič na de la mo ti vi sa na, u ce lo sti ili de li mič no, pred ra su da ma u ve zi sa ra snom, na ci o nal nom i et nič- kom pri pad no šću ošte će nih, od no sno nji ho vim re li gij skim ube đe nji ma, sek su- al nim opre de lje nji ma ili in va lid no šću, te da se ovim kri vič nim de li ma ugro ža- TEMIDA Decembar 2011, str. 55-66 ISSN: 1450-6637 DOI: 10.2298/TEM1104055K Pregledni rad * Mr Mi li ca Ko va če vić je asi stentkinja na pred me tu Osno vi kri vič nog pra va na Fa kul te tu za spe ci- jal nu edu ka ci ju i re ha bi li ta ci ju Uni ver zi te ta u Be o gra du, Email: mi li ca.ko va ce vic @fa sper.bg.ac.rs Milica Kovačević 56 va ju i po vre đu ju fi zič ka li ca, od no sno ošte ću ju i uni šta va ju ma te ri jal na do bra (Shi vely, 2005:2). Mo že se re ći da, i po red od re đe nih ne u jed na če no sti, uglav nom po sto ji sa gla snost po pi ta nju de fi ni sa nja zlo či na mr žnje, te da isto ta ko ne ma ve ćih ne do u mi ca ni ka da je reč o pa siv nim su bjek ti ma ko ji bi va ju ošte će ni ovim kri- vič nim de li ma (pri pad ni ci ra snih, na ci o nal nih i ver skih gru pa ko je su ma njin- skog ka rak te ra u da toj sre di ni, oso be isto pol nog sek su al nog opre de lje nja, oso be sa in va li di te tom, pa sve če šće i gra đa ni u sta ri jem ži vot nom do bu (Broyles, 2009: 50). U tom smi slu se i re zul ta ti op se žnog is tra ži va nja „2008 Ha te Cri me Sur vey“1, spro ve de nog od stra ne or ga ni za ci je Hu man Rights First, od no se na vr še nje kri vič nih de la mo ti vi sa nih kse no fo bi jom, ho mo fo bi jom, in va lid no- šću ili dru gim sta tu som žr ta va, te na ža lost uka zu ju da je u ze mlja ma čla ni- ca ma Or ga ni za ci je za evrop sku bez bed nost i sa rad nju (Or ga ni za tion for Se cu- rity and Co o pe ra tion in Euro pe-OSCE) ova vr sta de li ka ta u po ra stu. Me đu tim, po pi ta nju pro ble ma ti ke su zbi ja nja zlo či na mr žnje, te ško da mo že mo go vo ri ti o ne ka kvoj sa gla sno sti i je din stve nim za ko no dav nim i uop šte kri mi nal no pol- tič kim ten den ci ja ma na uni ver zal nom ni vou. Nor ma tiv no re gu li sa nje zlo či na mr žnje Ka da je reč o kri vič no prav nim sred stvi ma re a go va nja, na la zi mo da po sto je dva glav na pu ta ko ji ma se mo že kre nu ti u ci lju su zbi ja nja zlo či na mr žnje. Je dan pod ra zu me va nor mi ra nje po seb nih kri vič nih de la ko ja će ob u hva ta ti is klju či vo zlo či ne mr žnje. U tom slu ča ju se od po zna tih kri vič nih de la pro tiv ži vo ta i te la (ubi stvo, te ške i la ke te le sne po vre de), kri vič nih de la pro tiv imo- vi ne (uni šte nje i ošte će nje tu đe stva ri, kra đa, raz boj ni štvo) i dru gih de li ka ta pred vi đe nih kri vič nim za ko nom, kre i ra ju po seb na kri vič na de la či ja se spe ci- fič nost ogle da u to me što su ošte će ni pri pad ni ci po je di nih ra snih, na ci o nal- nih i ver skih gru pa, oso be isto pol nog sek su al nog opre de lje nja, even tu al no oso be sa in va li di te tom i slič no. Ta ko, pri me ra ra di, u SAD u 45 sa ve znih dr ža va po sto je raz li či ti pro pi si ko ji ne po sred no in kri mi ni šu zlo či ne mr žnje. Pri to me tre ba ima ti u vi du da raz li či te sa ve zne dr ža ve u SAD pri me nju ju ve o ma he te- ro ge ne na či ne bor be pro tiv zlo či na mr žnje, te da se raz li ku ju i ka te go ri je ošte- 1 Vi de ti: http://www.humanrightsfirst.org/our-work/fighting-discrimination/2008-hate-crime- survey/ Temida 57 će nih ko ji su za šti će ni ovim in kri mi na ci ja ma. U tom smi slu ve ći na od na ve de- nih 45 dr ža va in kri mi ni še kri vič na de la mo ti vi sa na ra snom, ver skom i et nič- kom pri pad no šću žr tve, dok je dan broj dr ža va po seb no pred vi đa i kri vič na de la ko ji ma se ugro ža va ju oso be isto pol nog sek su al nog opre de lje nja, oso be sa in va li di te tom i sta ri ji gra đa ni (Kurtz, 2008). Ka da je u pi ta nju re gu la ti va ne kih dru gih, na ma ge o graf ski bli žih, dr ža va pri me ti će mo da su u ne kim od njih ta ko đe pred vi đe na po seb na kri vič na de la ko ji ma se in kri mi ni šu rad nje ko je ugro ža va ju pra va raz li či tih ma njin skih gru pa. Pri me ra ra di, u ma đar skom kri vič nom za ko nu, član 174/b, pro pi sa no je kri- vič no de lo „na si lje pro tiv čla na na ci o nal ne, et nič ke, ra sne ili re li gij ske gru pe“. Za kon pro pi su je da ovo kri vič no de lo vr ši onaj ko na pad ne oso bu ili je pri nu di da ne što uči ni ili tr pi, a sto ga što žr tva pri pa da od re đe noj ra snoj, na ci o nal noj, et nič koj ili ver skoj gru pi. Te ži ob lik istog kri vič nog de la, za ko ji je pred vi đe na ka zna do 8 go di na za tvo ra, či ni li ce ko je, pri iz vr še nju osnov nog ob li ka kri- vič nog de la, pri me ni si lu, upo tre bi oruž je, na ne se te šku po vre du žr tvi ili je mu či, kao i uko li ko je do šlo do udru ži va nja ra di vr še nja ovih de li ka ta. Sa dru ge stra ne, u po je di nim ze mlja ma, za kon pred vi đa da će se u slu ča ju ka da se već po sto je ći ob li ci kri vič nih de la iz vr še usled mo ti vi sa no sti ka kvom pred ra su- dom, to ce ni ti kao ote ža va ju ća okol nost. Ta ko austrij ski kri vič ni za kon u čla nu 33. pred vi đa da će se ra sna mr žnja i kse no fo bi ja uvek tre ti ra ti kao ote ža va ju ća okol nost, i to bez ob zi ra na kon kre tan ob lik kri vič nog de la o ko me je reč. Dru gi mo gu ći put su zbi ja nja zlo či na mr žnje, pak, ne pod ra zu me va uvo đe- nje po seb nih kri vič nih de la ko ji ma bi se is klju či vo in kri mi ni sa li zlo či ni mr žnje. Na i me, u dr ža va ma ko je ne iz dva ja ju u svo jim pro pi si ma zlo či ne mr žnje na ne po sre dan na čin, svi gra đa ni, pa ta ko i oni ko ji, pri me ra ra di, pri pa da ju na ci- o nal nim ma nji na ma ili su ho mo sek su al nog opre de lje nja, bi va ju za šti će ni već po sto je ćim in kri mi na ci ja ma ko je su deo ukup nog kri vič nog za ko no dav stva u kon kret noj ze mlji. I za ko no dav stvo Re pu bli ke Sr bi je na la zi se u opi sa noj gru pi. Mi šlje nja smo da je pri hva tljiv stav na šeg i dru gih za ko no da va ca ko ji ni su osmi sli li po seb na kri vič na de la, ko ji ma bi se ma ni fe sto va li is klju či vo zlo či ni in spi ri sa ni pre vas hod no pri pad no šću žr tve ka kvoj ma njin skoj gru pi. U tom smi slu se mo že mo oslo ni ti i na sta vo ve po zna tih auto ra ko ji se ba ve ovom pr o ble ma ti kom, po put J. Ja cob sa i K. Pot ter ko ji na la ze da je neo sno va no ube đe nje ka ko zlo či ni mr žnje ne mo gu bi ti ade kvat no sank ci o ni sa ni i mi mo do no še nja po seb nih za ko na. Po me nu ti auto ri uka zu ju da je usva ja nje ta kvih za ko na ne ret ko in spi ri sa no že ljom od re đe nih gru pa da bu du po seb no pre po- zna te i uva že ne, ali i sprem no šću po li ti ča ra da se ta kvoj že lji udo vo lji iz la ko Milica Kovačević 58 ra zu mlji vih po li tič kih raz lo ga (Ja cobs, Pot ter, 2001: 65). Iako sma tra mo da je pre po zna va nje i uva ža va nje gru pa gra đa na, ko je se bo re za svo ja pra va, sva- ka ko do bro do šlo, na la zi mo da se mo že sma tra ti pri hva tlji vim i to što u na šem Kri vič nom za ko ni ku ni je pred vi đe no po sto ja nje ote ža va ju će okol no sti ko ja bi se di rekt no ti ca la mo ti vi sa no sti uči ni o ca pred ra su da ma u ve zi sa lič nim ka rak- te ri sti ka ma žr ta va po je di nih in kri mi na ci ja. Šta je obra zlo že nje za na ve de no re zo no va nje? Bez sva ke sum nje ni ka ko se ne sme i ne mo že ospo ri ti či nje ni ca da pri pad ni ci od re đe nih ma njin skih gru pa je su i mo gu po sta ti žr tve iz ve snih kri vič nih de la sa mo zbog svo jih lič nih od li ka, od no sno zbog pri pa da nja od re đe nim ko lek ti vi ma. Pa ipak, mi šlje nja smo da ne po sto ji va ljan raz log zbog ko ga bi bi lo ko ga tre ba lo po seb no iz dva ja ti, pro- sto za to što sma tra mo da iz to ga ne mo gu da pro i za đu ne ke oso bi to do bre po sle di ce. Na i me, sma tra mo da ne ma va lja nog raz lo ga za is klju či va nje bi lo kog gra đa ni na iz si ste ma pro pi sa, ko jim se šti te osnov na pra va i slo bo de svih nas, pa ta ko raz log za po zi tiv no dis kri mi ni sa nje ne bi tre ba lo da bu de ni pri pad nost ma njin skim, ra snim, na ci o nal nim, ver skim i dru gim gru pa ma. Iz vr še nje kri vič- nog de la je dru štve no ne pri hva tlji vo ko god da je ošte ćen nji me. Na po stu- pa nje ko je se su prot sta vlja pro hi bi tiv nim nor ma ma tre ba da se re a gu je bez iz u zet ka. Stva ra nje bi lo ka kvih ska la po ko ji ma ugro ža va nje jed nog gra đa ni na vre di ma nje ili vi še od ugro ža va nja dru gog gra đa ni na ne mo že da se to le ri še. Dru ga či je sek su al no opre de lje nje, bo ja ko že ili bi lo ko ja dru ga oso be- nost ko ja nas, iz ra zi mo se ta ko, iz dva ja od ve ći ne, ni je oprav dan osnov ni ti za ka žnja va nje, ni ti za pri vi le go va nje po je di na ca. Po seb no is ti ca nje bi lo ko jih gru pa li ca išlo bi sa mo u pri log tvrd nji da po sto ji ne ka su štin ska raz li ka iz me đu kri vič nih de la iz vr še nih pre ma pri pad ni ci ma jed ne od re đe ne gru pe iako, ma kar pred za ko nom, svi mo ra mo bi ti rav no prav ni. Ova kvo pod va ja- nje ne bi mo glo bi ti po god no za za šti tu pra va pri pad ni ka ma njin skih gru pa, ko ji bi se ti me sa mo iz dva ja li u ne ka kvu po seb nu gru pu gra đa na, sa mim tim do dat no dis tan ci ra nu od ve ći ne. Sva ka ko, i Ustav Re pu bli ke Sr bi je2 za bra nju je dis kri mi na ci ju po bi lo kom osno vu, a oso bi to po osno vu: ra se, po la, na ci o- nal ne pri pad no sti, dru štve nog po re kla, ro đe nja, ve ro i spo ve sti, po li tič kog ili dru gog ube đe nja, imov nog sta nja, kul tu re, je zi ka, sta ro sti, i psi hič kog, ili fi zič- kog, in va li di te ta. Da lje, go vo re ći o jed na ko sti pred za ko nom, ni jed nog mo men ta ne tre ba da za bo ra vi mo ka ko dis kri mi na tor sko po stu pa nje ne pod ra zu me va sa mo 2 Sl. gla snik RS, br. 98/06. Temida 59 ne jed na ko po stu pa nje pre ma gra đa ni ma u smi slu us kra ći va nja ili ogra ni ča va- nja pra va od re đe noj gru pi gra đa na, već da ono pod ra zu me va i sva ko da va nje po vla sti ca i pr ven stva jed noj gru pi po je di na ca u od no su na dru gu. U tom smi- slu Za kon o za bra ni dis kri mi na ci je3 u čla nu 2, stav 1, tač ka 1. pred vi đa da iz ra zi „dis kri mi na ci ja“ i „dis kri mi na tor sko po stu pa nje“ ozna ča va ju sva ko neo prav- da no pra vlje nje raz li ke ili ne jed na ko po stu pa nje, od no sno pro pu šta nje (is klju- či va nje, ogra ni ča va nje ili da va nje pr ven stva), u od no su na li ca ili gru pe, kao i na čla no ve nji ho vih po ro di ca, ili nji ma bli ska li ca, na otvo ren ili pri kri ven na čin, a ko ji se za sni va na ra si, bo ji ko že, pre ci ma, dr ža vljan stvu, na ci o nal noj pri pad- no sti ili et nič kom po re klu, je zi ku, ver skim ili po li tič kim ube đe nji ma, po lu, rod- nom iden ti te tu, sek su al noj ori jen ta ci ji, imov nom sta nju, ro đe nju, ge net skim oso be no sti ma, zdrav stve nom sta nju, in va li di te tu, brač nom i po ro dič nom sta- tu su, osu đi va no sti, sta ro snom do bu, iz gle du, član stvu u po li tič kim, sin di kal- nim i dru gim or ga ni za ci ja ma i dru gim stvar nim, od no sno pret po sta vlje nim lič nim svoj stvi ma. Kao što smo već na gla si li, u Kri vič nom za ko ni ku4 ni je pred vi đe no stro- ži je ka žnja va nje za slu čaj da su ošte će ni po je di nim kri vič nim de li ma pri pad- ni ci od re đe nih ma njin skih gru pa. Me ha ni zmi for mal nog re a go va nja jed na ko se pri me nju ju ko god da se na đe na uda ru pre stup ni ka. No, to i da lje ne zna či da glav ni iz vor kri vič nog pra va u na šoj ze mlji ni je pred vi deo po seb ne in kri mi- na ci je u ci lju is ti ca nja ne spor no ve li kog zna ča ja po što va nja pra va pri pad ni ka ma njin skih gru pa. Da kle, pred vi đe na su kri vič na de la ko ji ma se šti ti raz li či tost, ali to se či ni na uop šten na čin, bez ne po sred nog is ti ca nja fi zič kog li ca ko ga od li ku ju po je di ne ka rak te ri sti ke kao pa siv nog su bjek ta kri vič nog de la, u pr vi plan. Ta ko Kri vič ni za ko nik u čla nu 128. pred vi đa kri vič no de lo po vre de rav no- prav no sti, kao jed no od kri vič nih de la pro tiv slo bo da i pra va čo ve ka i gra đa- ni na. Ovo kri vič no de lo vr ši li ce ko je us kra ti ili ogra ni či gra đa ni nu pra va ga ran- to va na Usta vom i za ko nom, ili mu, pak, da je po vla sti ce ili po god no sti, ru ko vo- de ći se pri tom gra đa ni no vom na ci o nal nom ili et nič kom pri pad no šću, ra som, ve ro i spo ve šću, po li tič kim ili dru gim ube đe njem, po lom, je zi kom, obra zo va- njem, dru štve nim po lo ža jem, so ci jal nim po re klom, imov nim sta njem ili ka kvim dru gim lič nim svoj stvom. Kao iz vr ši lac te žeg ob li ka istog kri vič nog de la po ja- vlju je se slu žbe no li ce ko je opi sa ne rad nje pred u zi ma u sklo pu vr še nja slu žbe. 3 Sl. gla snik RS, br. 22/09. 4 Sl. gla snik RS, br. 85/05, 88/05, 107/05, 72/09, 111/09. Milica Kovačević 60 U istom du hu, Kri vič ni za ko nik Re pu bli ke Sr bi je u čla nu 317. pred vi đa i kri- vič no de lo iza zi va nja na ci o nal ne, ra sne i ver ske mr žnje i ne tr pe lji vo sti, u gru pi kri vič nih de la pro tiv ustav nog ure đe nja i bez bed no sti dr ža ve. Na ve de nim se ne dvo smi sle no šti te vred no sti kao što su to le ran ci ja, rav no prav nost i po što- va nje me đu sob nih raz li či to sti, te je pot pu no ja sno da se, bar na nor ma tiv nom ni vou na ko ji se ovom pri li kom ogra ni ča va mo, Sr bi ja za la že za po što va nje istih. Osnov ni ob lik kri vič nog de la iz čla na 317. či ni ono li ce ko je iza zi va ili ras pi ru je na ci o nal nu, ra snu ili ver sku mr žnju ili ne tr pe lji vost me đu na ro di ma ili et nič- kim za jed ni ca ma, ko je na sta nju ju Sr bi ju. Te ži ob lik de la za stu pljen je u slu ča ju ka da su mr žnja i ne tr pe lji vost iza zi va ne ili ras pi ri va ne, pri nu dom, zlo sta vlja- njem, ugro ža va njem si gur no sti, iz la ga njem po ru zi sim bo la da te na ci o nal ne, et nič ke ili ver ske gru pe, te ošte će njem tu đih stva ri i skr na vlje njem spo me- ni ka i gro bo va. Naj te ži ob lik po sto ji u slu ča ju ka da je mr žnja iza zi va na ili ras- pi ri va na, pu tem zlo u po tre be po lo ža ja ili ovla šće nja, ili pak uko li ko su na stu pi li ne red, na si lje ili dru ge te ške po sle di ce po za jed nič ki ži vot na ro da, na ci o nal nih ma nji na i et nič kih gru pa Sr bi je, a za ovaj ob lik je pro pi sa na ka zna za tvo ra od dve do de set go di na. Zlo či ni mr žnje i re al nost Na kon raz ma tra nja nor ma tiv ne stra ne, od no sno na či na na ko ji se za kon ob ra ču na va sa zlo či ni ma mr žnje, tre ba se okre nu ti i stvar no sti, ko ja se, na ža lost, vr lo če sto raz li ku je od ono ga če mu se za ko no da vac na dao i za šta se za la gao. Ta ko, bez ob zi ra na to što Ustav, Kri vič ni za ko nik, Za kon o za bra ni dis kri- mi na ci je i broj ni dru gi pro pi si, ko ji se par ci jal no ba ve pro ble ma ti kom za šti te ljud skih pra va, naj stro že za bra nju ju sva ki ob lik dis kri mi na ci je, ona je i da lje pri- sut na u na šim ži vo ti ma, pa ta ko ima od re đe ne ve ze i sa is po lja va njem kri mi- na li te ta u na šoj sre di ni. I šta god pro kla mo va li pro pi si mi vr lo do bro zna mo da po sto je spe ci fič ni pro ble mi sa ko ji ma se su sre ću pri pad ni ci ma njin skih gru pa, kao i da vr še nje kri vič nih de la na šte tu ovih li ca je ste vr lo če sto in spi ri sa no upra vo či nje ni com da se po ne kim svo jim ka rak te ri sti ka ma ovi gra đa ni raz li- ku ju od, da se ta ko iz ra zi mo, ve ći ne. Ta ko će mo se, pri me ra ra di, pod se ti ti da je u mar tu ove go di ne na pad- nut ma lo let ni uče nik A.O., i to u sa mom cen tru Be o gra da is pred ško le ko ju po ha đa. Uče nik je tom pri li kom fi zič ki po vre đen od stra ne tri mla di ća ko ji su mu se obra ti li na po gr dan na čin, alu di ra ju ći na nje go vu rom sku na ci o nal nu Temida 61 pri pad nost. Sli čan do ga đaj je za be le žen i u ma ju ove go di ne, ka da su ma lo let- nog Ro ma na pa la tri mla di ća u vo zi lu grad skog pre vo za, pri če mu je i put nik ko ji je po ku šao da po mog ne žr tvi ta ko đe za do bio uda rac u gla vu. Da lje, po je- di ni me di ji su pre ne li da je u mar tu ove go di ne u Be o gra du, is pred noć nog klu ba sme šte nog u naj u žem cen tru gra da, u ra nim ju tar njim sa ti ma, od stra ne dva mu škar ca fi zič ki na pad nut mla dić ho mo sek su al nog opre de lje nja. Šta vi še, po sto ji mo guć nost da, ka da je reč o ho mo sek su al noj po pu la ci ji kao ošte će noj na sil nič kim kri mi na li te tom, ima i ne pri ja vlje nih kri vič nih de la, a usled stra ha od oče ki va ne stig ma ti za ci je sa ko jom bi se ošte će ni su sre li. Te ško da osta je bi lo ka kva sum nja u po gle du tvrd nje da su upra vo opi- sa na kri vič na de la in spi ri sa na pre vas hod no či nje ni com da su žr tve bi le pri pad- ni ci od re đe nih gru pa. Da li sto ga na ve de na kri vič na de la nor ma tiv no mo žda ipak tre ba iz dvo ji ti, te raz li ko va ti od sva kog dru gog slu ča ja na no še nja te ških ili la kih te le snih po vre da, ugro ža va nja si gur no sti i slič no? I po red od re đe nih ar gu me na ta ko ji sto je na stra ni nor mi ra nja po seb nih kri vič nih de la, sma tra mo da to ne tre ba uči ni ti, ali sa mo sto ga što ne vi di mo ka ko bi pro pi si va nje ne kih no vih kri vič nih de la na lik na ona iz upo red nog pra va do pri ne lo po pra vlja nju po sto je će si tu a ci je. Na i me, ne ret ko po gre šno ve ru je mo da bes kraj no pro ši ri va nje li ste po sto- je ćih in kri mi na ci ja sa mo po se bi mo že da do ve de do su zbi ja nja kri mi na li te ta. Ovo je po sle di ca pre te ra nog upro šća va nja stva ri ko je, na ža lost, ni su ni iz bli za ta ko jed no stav ne. Su štin sko raz re ša va nje pro ble ma kri mi na li te ta usme re nog ka ma njin skim gru pa ma zah te va ozbilj no raz ma tra nje uzro ka ko ji vo de ka ovim ob li ci ma ne do zvo lje nog po na ša nja. Ta kvo raz ma tra nje bi nas ve ro vat no vo di lo ka za ključ ku da se pra vi pro blem na la zi u si ste mu vred no sti ko jim se mi gra đa ni ru ko vo di mo, kao i ka ne pri jat nom sa zna nju da je po stu pak iz grad nje i me nja nja ta kvog si ste ma iz u zet no slo žen, du go tra jan i ne iz ve stan pro ces, ko ji se uz sve to ni ka da su štin ski ni ne za vr ša va, već ve či to pre la zi iz pret hod ne fa ze u na red nu, pri la go đa va ju ći se ak tu el nom tre nut ku. Pro blem su zbi ja nja kri mi na li te ta usme re nog ka pri pad ni ci ma ma njin skih gru pa otva ra i mno ga dru ga pi ta nja, pa ta ko i pi ta nja u ve zi sa usme re njem i ci lje vi ma po li ti ke su zbi ja nja kri mi na li te ta uop šte no. Na i me, po tra di ci o nal- nom sta no vi štu pred met po li ti ke su zbi ja nja kri mi na li te ta kao na uč ne di sci- pli ne svo di se tek na kri tič ku ana li zu kri vič nog za ko no dav stva i ustroj stva si ste ma dr žav nih or ga na ko ji se su prot sta vlja ju kri mi na li te tu. Sa dru ge stra ne, po sa vre me nom sta no vi štu pred met kri mi nal ne po li ti ke je da le ko ši ri, jer ob u- hva ta in te re so va nje za sve ak tiv no sti usme re ne ka spre ča va nju i su zbi ja nju kri- Milica Kovačević 62 mi na li te ta, uzev ši u ob zir čak i an ga žo va nje ne dr žav nih su bje ka ta (Mi lu ti no vić, 1984: 128, 129). Evi dent no je da je tra di ci o nal no sta no vi šte o pred me tu po li- ti ke su zbi ja nja kri mi na li te ta odav no pre va zi đe no, jer su pro šla vre me na ka da je po li ti ka su zbi ja nja kri mi na li te ta kao svo je je di no sred stvo ko ri sti la re pre- si ju, na da ju ći se da će se ka žnja va njem i za stra šu ju ćim de lo va njem pro pi sa nih sank ci ja ostva ri ti za šti ta dru štva od naj o pa sni jih po na ša nja. Na pro tiv, pu ko ja ča nje re pre si je uka zu je na lo še or ga ni zo va nu dr ža vu, ko ja za ne ma ru je al ter- na tiv ne me ha ni zme so ci jal ne kon tro le i dru ge ob li ke prav ne re ak ci je (Sto ja no- vić, 2005:11). Otu da kri mi nal nu po li ti ku sve vi še oku pi ra ju pro ble mi pre ven ci je u naj ši rem smi slu te re či, pu tem ko je bi tre ba lo ot klo ni ti dej stvo svih onih či ni- la ca ko ji pro du ku ju aso ci jal na po na ša nja, i to pri me nom kon kret nih eko nom- skih, so ci jal nih, edu ka tiv nih i dru gih nu žnih me ra (Mi lu ti no vić, 1979: 34,35). Pri to me, pre ven ci ja se za sni va na uva ža va nju sa zna nja na u ka kao što su so ci o lo- gi ja, kri mi no lo gi ja, psi ho lo gi ja i dru ge na uč ne di sci pli ne ko je na sto je da spo- zna ju uzro ke ko ji vo de kri mi nal nim po na ša nji ma. Sled stve no na ve de nom i pro blem su zbi ja nja zlo či na mr žnje zah te va da le ko slo že ni je ob li ke bor be od pro stog za seb nog nor mi ra nja ovih de li- ka ta bi lo u Kri vič nom za ko ni ku, bi lo u ka kvom dru gom ak tu. Ta ko tre ba te ži ti su štin skom spre ča va nju zlo či na mr žnje, kao re še nju da le ko ce lis hod ni jem od sank ci o ni sa nja već is po lje nih ne do zvo lje nih po na ša nja. Me đu tim, ve o ma je la ko kon sta to va ti po tre bu za pri me nom pre ven tiv nih me ra, dok je ne u- po re di vo te že u prak si pri stu pi ti njho voj pri me ni. No, i po red to ga po sto je do stup ni, pa i jed no stav ni, na či ni i me ha ni zmi da se po stig ne od re đe ni po mak. Naj pre tre ba osmi sli ti me to de za upo zna va nje jav no sti sa pro ble ma- ti kom kri mi na li te ta usme re nog ka ma njin skim gru pa ma. Pri to me ne mi sli mo na spo ra dič no i ne ret ko sen za ci o na li stič ko iz ve šta va nje štam pe i elek tron- skih me di ja o ne mi lim do ga đa ji ma, po put onih ko je smo spo me nu li u ovom ra du, već na od go vor no i sa dr žaj no in for mi sa nje jav no sti o kri mi na li te tu či je su žr tve su gra đa ni sa ko ji ma de li mo sva ko dne vi cu. Ova kav pri stup bi već sam po se bi mo gao uti ca ti na sve ma nji prag to le ran ci je pre ma ovoj vr sti kri vič nih de la. U tom smi slu se mo že, pu tem op šte do stup nih pu bli ka ci ja i or ga ni zo- va njem tri bi na, po pu la ri sa ti ova te ma. U do men pri me ne pre ven tiv nih me ra spa da i otvo re no pro pa gi ra nje vred no sti na ko ji ma bi jed no sa vre me no dru- štvo mo ra lo da se ba zi ra, kao što su: jed na kost, rav no prav nost, po što va nje in di vi du al no sti i raz li či to sti, slo bo da mi sli i iz ra ža va nja i ta ko da lje. Sva ka ko, u na ve de ne ak tiv no sti bi tre ba lo uklju či ti i in sti tu ci je obra zov nog si ste ma. Temida 63 Sa dru ge stra ne, tre ba bi ti sve stan i do ne kle ogra ni če ne de lo tvor no sti edu ka ci je i in for mi sa nja ka da je u pi ta nju su zbi ja nje zlo či na mr žnje. Na ža lost, li te ra tu ra uka zu je da na ve ći udeo zlo či na mr žnje u ukup nom kri mi na li te tu uti ču okol no sti kao što su eko nom ska ne sta bil nost, po li tič ki su ko bi i kri ze (USA Bu re au of Ju sti ce As si stan ce, 1999:19). U dru štve nim pri li ka ma ko je omo- gu ća va ju da sva ko re a li zu je do mak si mu ma svo je po ten ci ja le i da ostva ri svo je am bi ci je, ma nje je ve ro vat no da će se jed na in di vi dua za ma ra ti ti me šta dru gi po je di nac či ni i ka kva su nje go va lič na opre de lje nja i ube đe nja. Sve na ve de no sa mo pod vla či slo že nost pri stu pa ko ji bi tre ba lo da usvo je pred stav ni ci vla sti, kre a to ri me dij ske sli ke, te jed no stav no svi oni ko ji ima ju tu pri vi le gi ju i od go- vor nost da svo jim jav nim istu pa njem mo gu da uti ču na for mi ra nje ko lek tiv ne sve sti u jed noj za jed ni ci. Za ključ na raz ma tra nja Sa nor ma tiv ne stra ne po sma tra no zlo či ni mr žnje mo gu bi ti za seb no pro- pi sa ni, što pod ra zu me va pred vi đa nje po seb nih kri vič nih de la, od no sno ne mo ra ju bi ti di rekt no iz dvo je ni pu tem za seb nih in kri mi na ci ja. U ovom dru gom slu ča ju za ko no da vac ne pred vi đa po seb ne ob li ke u ko ji ma se is po lja va kri mi- na li tet na šte tu pri pad ni ka ma njin skih gru pa, već sa ma prak sa uka zu je da u iz vr še nju kon kret nih kri vič nih de la ključ ni ele me nat pred sta vlja to što su ošte- će ni pri pad ni ci od re đe nih ma nji na. Bez ob zi ra na for mal no prav ne raz li ke u nor mi ra nju zlo či na mr žnje evi- dent no je da su u pi ta nju ne do zvo lje na po na ša nja ko ja ozbilj no na ru ša va ju po stu la te na ko ji ma sa vre me no dru štvo po či va. Uko li ko gra đa ni po sta ju žr tve sa mo zbog is po ve da nja od re đe ne ve re, bo je ko že ili pak sek su al nog opre de- lje nja, to je u di rekt noj su prot no sti sa vred no sti ma kao što su rav no prav nost, te po što va nje ljud skih pra va i slo bo da, od no sno u di rekt noj su prot no sti sa te ko vi na ma o ko ji ma po sto ji kon sen zus i ko je se ni ko ni ne usu đu je da ospo- ra va, ma kar od Dru gog svet skog ra ta pa na da lje. Pri stup za ko ji se za la že mo ne ba zi ra se sa mo na pri me ni re pre siv nih me ha ni za ma, ni ti na pro pi si va nju što ve ćeg bro ja kri vič nih de la ko ji ma bi u bu duć no sti mo gli bi ti po go đe ni uglav nom pri pad ni ci ma njin skih gru pa. Sma- tra mo da re še nje ni je u osla nja nju na za bra ne već u pre ven tiv nom de lo va nju. Šta vi še i po ku ša ji su zbi ja nja dru gih ob li ka kri mi na li te ta ja sno go vo re u pri log tvrd nji da do da va nje no vih in kri mi na ci ja ne stva ra oče ki va ni efe kat za stra ši va- Milica Kovačević 64 nja po ten ci jal nih iz vr ši la ca bu du ćih kri vič nih de la, već sa mo do pri no si kon fu- zi ji o to me šta je uop šte do zvo lje no po na ša nje, te de val vi ra nju vred no sti već po sto je ćih in kri mi na ci ja. Si tu a ci ju u ko joj for mal no po sto ji mno štvo in kri mi na- ci ja, a su štin ski se re a gu je tek u usa mlje nim slu ča je vi ma, tre ba iz be ći. Da kle, ume sto pret nje pri me nom kri vič no prav nih me ha ni za ma i re pre si je, va lja uti ca ti na pro me nu na šeg sta nja sve sti. To će mo po sti ći pod sti ca njem kli me u ko joj se po štu ju pra va i slo bo de in di vi due, od no sno nje no pra vo na sa mo o pre de lje nje u svim sfe ra ma ži vo ta ko je su nje na lič na stvar. Sma tra mo da pri pad ni ci ma njin skih gru pa naj pot pu ni je mo gu da uži va ju svo ja pra va u okru že nju u ko me je i nji ma i osta lim gra đa ni ma omo gu će no da se po sve te pre vas hod no una pre đe nju kva li te ta sop stve nog ži vo ta, te da ova kav kon tekst ta pra va šti ti mno go bo lje od onog ko ji po či va na za bra na ma i pret nja ma pri- me nom fi zič ke si le. Li te ra tu ra Broyles, J. (2009) Ha te Cri mes. New York: Ro sen Pu blis hing. Hu man Rights First (2008) 2008 Ha te Cri me Sur vey, do stup no na: http://www.hu man rightsfirst.org/our-work/fig hting-di scri mi na tion/2008-ha te-cri me-sur vey, stra ni ci pri- stu plje no 15.11.2011. Ja cobs, J., Pot ter, K. (2001) Ha te Cri mes: Cri mi nal Law & Iden tity Po li tics. New York: Ox ford Uni ver sity Press. Kri vič ni za ko nik Re pu bli ke Sr bi je, Slu žbe ni gla snik RS, br. 85/05, 88/05, 107/05, 72/09, 111/09. Kurtz, L. (ed.) (2008) The encyclo pe dia of pe a ce, vi o len ce, and con flict. San Di e go: Aca- de mic Press. Mi lu ti no vić, M. (1979) Kri mi no lo gi ja. Be o grad: Sa vre me na ad mi ni stra ci ja. Mi lu ti no vić, M. (1984) Kri mi nal na po li ti ka. Be o grad: Sa vre me na ad mi ni stra ci ja. Shi vely, M. (2005) Study of Li te ra tu re and Le gi sla tion on Ha te Cri me in Ame ri ca. Fi nal re port sub mit ted to the Na ti o nal In sti tu te of Ju sti ce, Was hing ton DC. Sto ja no vić, Z. (2005) Prav no-fi lo zof ske kon cep ci je u Pred lo gu Kri vič nog za ko ni ka Re pu bli ke Sr bi je i Kri vič nom za ko ni ku Re pu bli ke Cr ne Go re. U: D. Ra do va no vić (ur.) Ka zne no za ko no dav stvo: pro gre siv na ili re pre siv na re še nja. Be o grad: In sti tut za kri mi- no lo ška i so ci o lo ška is tra ži va nja, str. 11. Temida 65 USA Bu re au of Ju sti ce As si stan ce (1999) A Po licyma ker’s Gu i de to Ha te Cri mes. Was- hing ton: U.S. De part ment of Ju sti ce. Ustav Re pu bli ke Sr bi je, Slu žbe ni gla snik RS, br. 98/06. Za kon o za bra ni dis kri mi na ci je, Slu žbe ni gla snik RS, br. 22/09. Mi li ca ko va če vić Ha te cri mes and nor ma ti ve re gu la tion This pa per is pri ma rily de vo ted to is su es re la ted to the nor ma ti ve re gu la tion of ha te cri mes, with spe cial re fe ren ce to the re gu la ti ons of the Re pu blic of Ser bia, which are in di rectly re la ted to this mat ter. This kind of cri mes are cha rac te ri zed by pre ju di- ces that per pe tra tors ha ve to wards in ju red par ti es, as mem bers of cer tain, mostly, mi no rity gro ups, due to which many ha te cri mes co uld be al so cal led cri mes of pre- ju di ce. In com pa ra ti ve law the re are two dif fe rent ba sic di rec ti ons when it co mes to re gu la ting ha te cri mes: se pa ra tion of ha te cri mes in a se pa ra te ca te gory on the one hand, and pu nis hment of per pe tra tors of cri mi nal acts with the de tri ment of mi no- rity gro ups thro ugh the usual char ges of a gi ven cri mi nal ju sti ce system, on the ot her. The aut hor finds that, re gar dless of the for mal re spon se forms, real li fe sug gests that ha te cri mes can be es sen ti ally sup pres sed only by pro mo ting va lu es such as equ a lity, re spect for di ver sity and to le ran ce, and by con ti nu o us edu ca tion of pu blic abo ut the dan ger of ha te cri mes. Keywords: ha te cri mes, cri mi nal po licy, pre ju di ce, equ a lity.