59 Sekundarna viktimizacija i podrška žrtvama Evi den ti ra nje po da ta ka o zlo či ni ma iz mr žnje: pre po ru ke me đu na rod nih te la i nji hov zna čaj za Sr bi ju1 Mir ja na Dok Ma no vić* Pri ku plja nje po da ta ka i vo đe nje zva nič ne je din stve ne evi den ci je kri vič nih de la uči nje-nih iz mr žnje do pri no si po ve ća nju vi dlji vo sti ovog ob li ka kri mi na li te ta i for mu li sa nju efi ka sne po li ti ke su zbi ja nja dis kri mi na ci je, ra si zma i ne to le ran ci je. Kra jem 2012. go di ne Re pu bli ka Sr bi ja je uve la ote ža va ju ću okol nost pri li kom od me ra va nja ka zne za kri vič na de la mo ti vi sa na mr žnjom uči ni o ca pre ma žr tvi zbog nje ne pri pad no sti od re đe noj ra si i ve ro i spo ve sti, na ci o nal ne ili et nič ke pri pad no sti, po la, sek su al ne ori jen ta ci je ili rod nog iden ti te ta. Ak ci o nim pla nom za spro vo đe nje Stra te gi je pre ven ci je i za šti te od dis kri mi na- ci je (2014) pred vi đe no je da se je din stve na evi den ci ja o zlo či ni ma iz mr žnje us po sta vi do kra ja 2016. go di ne. Pred met ovog ra da je ana li za zna ča ja us po sta vlja nja ova kve evi den- ci je iz per spek ti ve ostva ri va nja pra va žr ta va i pred sta vlja nje ak tiv no sti i pre po ru ka Agen- ci je Evrop ske uni je za osnov na pra va (FRA) i Or ga ni za ci je za evrop sku bez bed nost i sa rad- nju (OEBS) ra di una pre đe nja ove obla sti. Cilj ra da je da se do pri ne se raz vi ja nju me to do lo- gi je evi den ti ra nja kri vič nih de la uči nje nih iz mr žnje u Re pu bli ci Sr bi ji. Ključ ne re či: zlo čin iz mr žnje, ote ža va ju ća okol nost pri od me ra va nju ka zne, evi den- ti ra nje kri mi na li te ta, Agen ci ja Evrop ske uni je za osnov na pra va, OEBS. 1 Pisanje rada je rezultat rada na projektu br. 179044 Razvoj metodologije evidentiranja kriminaliteta kao osnova efikasnih mera za njegovo suzbijanje i prevenciju koji finansira Ministarstvo, prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, a implementira Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu. Rukovoditeljka projekta je prof. dr Vesna Nikolić­Ristanović. TE MI DA Jun 2015, str. 59-78 ISSN: 1450-6637 DOI: 10.2298/TEM1502059D Pre gled ni rad Pri mlje no: 20.3.2015. Odo bre no za štam pu: 2.7.2015. * Dr Mir ja na Dok ma no vić je van red na pro fe sor ka na Fa kul te tu za evrop ske prav no­po li tič ke stu di je EDU CONS Uni ver zi te ta u No vom Sa du. E­mail: mi ra d@e u net.rs. Mirjana Dokmanović 60 Uvod Pod zlo či nom iz mr žnje se pod ra zu me va ob lik de vi jant nog po na ša nja mo ti vi sa nog pred ra su dom, ne to le ran ci jom ili mr žnjom pre ma od re đe noj gru pi či ji se član vik ti mi zi ra (No lan, Akiyama, Ber ha nu, 2002: 136; Cun neen, 2009: 132; Trip ko vić, 2011: 39; OSCE, 2012a: 7; Bar jak ta ro vić, 2013: 250). Po je­ di ni auto ri (Ma ro ney, 1998: 564; Sib bit pre ma Ga vri e li des, 2011: 7) de cid no na bra ja ju osno ve pred ra su da ko je na vo de vi nov ni ke na na sil no po na ša nje, kao što su ra sa, bo ja ko že, pol, rod, na ci o nal na ili et nič ka pri pad nost, ve ro i­ spo vest, sek su al na ori jen ta ci ja, rod ni iden ti tet, in va lid nost, uz rast i mi grant ski sta tus. Agen ci ja Evrop ske uni je za osnov na pra va (Euro pean Union Fun da men- tal Rights Agency – FRA) de fi ni še ova de la kao „na si lje i kri vič na de la mo ti vi­ sa na ra si zmom, kse no fo bi jom, ver skom ne to le ran ci jom ili pred ra su da ma na osno vu in va li di te ta, sek su al ne ori jen ta ci je ili rod nog iden ti te ta po je din ca“.2 Pre ma YUCOM­u (2013: 2), to je kri vič no de lo mo ti vi sa no mr žnjom pre ma ne ko me sa mo za to što je dru ga či ji. Zlo či ni iz mr žnje se mo gu is po lji ti u ra znim for ma ma, od za stra ši va nja, zlo sta vlja nja, fi zič kog na pa da i uni šta va nja imo vi ne, pa do ubi stva. Iako se na zi va zlo či nom iz mr žnje, ni je od bit nog zna ča ja da vi nov nik stvar no ose ća mr žnju pre ma žr tvi. U osno vi nje go vog de lo va nja je, za pra vo, pred ra su da ko ju ima pre ma žr tvi kao pri pad ni ku od re đe ne gru pe ili za jed ni ce. S ob zi rom na to da je uzrok vr še nja ova kvih de la ono što pred sta vlja od re đe na oso ba, gru­ pa ili nje na imo vi na, po či ni lac ne mo ra pre ma njoj da ima po seb ne ose ća je (OSCE, 2012a: 7). Sto ga je, pre ma Ći ri ću (2011: 22), bo lje go vo ri ti o mo ti vi ma i po bu da ma, a ne o mr žnji. Za raz li ku od žr ta va dru gih ob li ka na si lja, žr tve zlo či na iz mr žnje su vik ti mi zi ra ne upra vo zbog ne kog svog lič nog svoj stva ili pret po sta vlje nog lič nog svoj stva, kao što su na ci o nal na i et nič ka pri pad nost, ver sko ube đe nje, rod ni iden ti tet i sek su al na ori jen ta ci ja. Po či ni lac ne bi iz vr šio od no sno kri vič no de lo uko li ko ni je pret po sta vljao da žr tva ima ne ko od re­ đe no lič no svoj stvo pre ma ko jem ima ne ga ti van stav. Sto ga, sva ko mo že da bu de žr tva zlo či na iz mr žnje, iako su to naj če šće pri pad ni ci ma njin skih i mar gi­ na li zo va nih gru pa u jed noj za jed ni ci. Sa zna nje da je vik ti mi zi ra na zbog ne kog svog lič nog svoj stva ili pret po­ sta vlje nog lič nog svoj stva ne ga tiv no uti če na žr tvu. Ona na po sto ja nje tog lič­ nog svoj stva ne mo že uti ca ti. Kri vič no de lo je pre ma njoj uči nje no ci lja no, a ne 2 Dostupno na: http://www.fra.europa.eu/en/theme/hate­crime, stranici pristupljeno 10.1.2015. Temida 61 ne kim slu ča jem, što je iz la že ri zi ku od da lje vik ti mi za ci je. Zbog to ga žr tve če sto is ka zu ju raz ne simp to me, kao što su ozbilj na tra u ma, de pre si ja, sum nji ča vost pre ma dru gi ma, sa mo op tu ži va nje, ula zak u izo la ci ju od dru štva, ose ćaj po ni­ že nja, stra ha, pa ni ke i slič no. Nji ho va is ku stva se raz li ku ju od is ku sta va žr ta va dru gih kri vič nih de la. Po red to ga, ova vr sta vik ti mi za ci je uti če ne sa mo na žr tve, već i na nji ho ve po ro di ce, bli žu i da lju za jed ni cu (OSCE, 2009: 16; FRA, 2012: 17­23). Strah od vik ti mi za ci je se, sto ga, ši ri me đu pri pad ni ci ma te za jed ni ce ili li ci ma ko ja ima ju iste ka rak te ri sti ke kao žr tva, na ro či to uko li ko iz o sta ne ade­ kvat no re a go va nje dr ža ve i žr tvi se ne omo gu ći pri stup prav di. Po red to ga, pri­ zna va nje zlo či na iz mr žnje i pra va žr tve nu žno je ra di ostva ri va nja nje nih dru gih pra va, kao što su pra vo na raz ne ob li ke po dr ške, zdrav stve nu po moć i ne gu. Kri vič na de la mo ti vi sa na pred ra su da ma su po seb na po to me što uči ni lac ša lje po ru ku žr tvi da ni je po želj na u dru štvu ko jem pri pa da i uči ni lac. Sto ga se ta kva de la, po po sle di ca ma, raz li ku ju od osta lih kri vič nih de la i ti me oprav­ da va ju dru ga či ji prav ni pri stup (Ma ro ney, 1998; Wang, 2002; OSCE, 2009: 15). S ob zi rom da se ra di o te škom ob li ku dis kri mi na ci je ko ji uklju ču je i ra si zam i kse no fo bi ju, su zbi ja nje zlo či na iz mr žnje je pred met ne sa mo kri vič nog za ko­ no dav stva, već i an ti di skri mi na ci o ne le gi sla ti ve i po li ti ke. Ade kvat no re a go va nje dr ža ve na ovaj fe no men zah te va da po li ci ja, tu ži la­ štvo i sud evi den ti ra ju ovu okol nost, raz ot kri va ju ći po sto ja nje od re đe ne pred­ ra su de po či o ni o ca ko ja ga je pod sta kla da iz vr ši od no sno kri vič no de lo. Evrop­ ski sud za ljud ska pra va je, u jed nom bro ju pre su da, oba ve zao dr ža ve da ski nu ma sku sa mo ti va ci je ko ja le ži u osno vi ra si stič kih kri vič nih de la3. Sud je is ta kao iz u ze tan zna čaj raz ot kri va nja pred ra su da kao mo ti va iz vr še nja kri vič nih de la. Da bi se for mu li sa la i vo di la efi ka sna po li ti ka su zbi ja nja i pre ven ci je zlo­ či na iz mr žnje, kao i da bi se obez be di lo da žr tve ostva ru ju svo ja pra va, dr ža va mo ra ima ti ja snu sli ku o ras pro stra nje no sti, uzro ci ma i po sle di ca ma ovog de vi jant nog po na ša nja. Dru gim re či ma, dr ža va mo ra ras po la ga ti ve ro do stoj­ nim i sve o bu hvat nim po da ci ma. Pred met ovog ra da je ana li za zna ča ja us po­ sta vlja nja evi den ci je o zlo či ni ma iz mr žnje iz per spek ti ve ostva ri va nja pra va žr ta va, te pred sta vlja nje ak tiv no sti i pre po ru ka FRA i Or ga ni za ci je za evrop­ sku bez bed nost i sa rad nju (OEBS) ra di una pre đe nja ove obla sti. Cilj ra da je da se do pri ne se raz vi ja nju me to do lo gi je evi den ti ra nja kri vič nih de la uči nje nih iz mr žnje u Re pu bli ci Sr bi ji. 3 Euro pean Co urt of Hu man Rights (ECtHR) Nac ho va and Ot hers v. Bul ga ria, Nos. 43577/98 and 43579/98, 6 July 2005 and Sto i ca v. Ro ma nia, no. 42722/02. Mirjana Dokmanović 62 Zna čaj evi den ti ra nja zlo či na iz mr žnje Pri ku plja nje i evi den ti ra nje objek tiv nih i ve ro do stoj nih po da ta ka je neo­ p hod no ra di for mu li sa nja od go va ra ju ćeg za ko no dav stva, po li ti ka i me ra. Po da ci su po treb ni i za in for mi sa nje jav no sti o ras pro stra nje no sti i pri ro di dis kri mi na ci je, ra si zma i zlo či na iz mr žnje, nji ho vim uzro ci ma i po sle di ca ma. Prak sa po ka zu je da mo ti vi iz vr še nja ta kvih kri vič nih de la če sto ni su is tra že ni i raz ob li če ni (FRA, 2012: 27). Ti me stvar ne po bu de vi nov ni ka tih de la osta ju ne vi dlji ve, po či o ni ci ne ka žnje ni ili ne a de kvat no ka žnje ni, a žr tve us kra će ne za svo ja pra va. Sve o bu hvat ni po da ci su neo p hod ni i ka ko bi se skre nu la pa žnja jav no sti na stvar ni ste pen dru štve ne opa sno sti ova kvih kri vič nih de la. Pri mer do bre prak se u ovom po gle du su Sje di nje ne Ame rič ke Dr ža ve za hva lju ju ći pri me ni tzv. Ha te Cri me Sta ti stics Act4 i Na ci o nal nog pro gra ma za pri ku plja­ nje po da ta ka o zlo či ni ma iz mr žnje raz vi je nog od stra ne Fe de ra lnog is tra žnog bi roa (Fe de ral Bu re au of In ve sti ga tion – FBI). Na ve de ni Akt oba ve zu je dr žav­ nog tu ži o ca da pri ku plja po dat ke o zlo či ni ma mo ti vi sa nim ra snim, ver skim, sek su al nim i et nič kim pred ra su da ma, a do pu na ma Za ko na iz 1994. go di ne i o zlo či ni ma iz mr žnje pro tiv oso ba sa invaliditetom5. Pri ku plja ju se po da ci o ti pu pred ra su de ko ja je mo ti vi sa la na zlo čin (npr. an ti ra sni), me stu iz vr še nja (npr. uli ca, cr kva, ško la), vr sti kri vič nog de la (npr. ubi stvo, fi zič ki na pad, si lo va nje), ra snoj pri pad no sti po či ni o ca i žr tve. Su mi ra ne po dat ke FBI re dov no ob ja vlju je u svom go di šnjem iz ve šta ju Ha te Cri me Sta ti stics6, a na osno vu ko jeg se mo gu iz vu ći za ključ ci, iz me đu osta lih, o naj če šćim pred ra su da ma ko je mo ti vi šu na iz vr še nja ovih de la, ka rak te ri sti ka ma po či ni la ca i ko re la ci ji ras pro stra nje no sti ovog ka žnji vog de la sa ra stom ili sma nji va njem kri mi na li te ta (No lan, Akiyama, Ber ha nu, 2002: 147­149). Po red to ga što je ovaj Za kon do pri neo ve ćoj vi dlji­ vo sti i raz u me va nju zlo či na iz mr žnje u jav no sti, pod sta kao je for mu li sa nje po seb nih pro ce du ra za pri me nu za ko na i pro gra ma pri ku plja nja po da ta ka, 4 Ha te Cri me Sta ti stics Act 1990 as Amended, 28 U.S.C. § 534, usvo jen od stra ne Kongresa SAD 23. aprila 1990. go di ne. Opširnije videti: No lan, Akiyama, Ber ha nu, 2002 i Ći rić, 2011. 5 SAD su, inače, donele čitav set različitih propisa pro tiv zlo či na iz mr žnje sa prvenstvenim ci ljem sma nji va nja međurasnih napetosti u dru štvu. Dostupno na: http://www.civilrights. org/hatecrimes/llehcpa/legislation, stra ni ci pri stu plje no 7.5.2015. 6 Fe de ral Bu re au of In ve sti ga tion. Dostupno na: http://www.fbi.gov/news/sto ri es/2014/de cem­ ber/la test­ha te­cri me­sta ti stics­re port­re le a sed/la test­ha te­cri me­sta ti stics­re port­re le a sed, stra ni ci pri stu plje no 10.5.2015. Temida 63 kao i struč no ospo so blja va nje pro fe si o na la ca da iden ti fi ku ju, is tra žu ju i pra­ vil no re a gu ju na zlo či ne iz mr žnje (No lan, Akiyama, Ber ha nu, 2002: 149­150). FRA (2007: 4) ta ko đe is ti če da je ba za po da ta ka po treb na ra di for mu li sa nja i po dr ža va nja im ple men ta ci je po li ti ka su zbi ja nja dis kri mi na ci je, ne rav no prav­ no sti, dru štve nog is klju či va nja i so ci jal ne ne prav de; ona je ko ri sna i za jav ni i pri vat ni sek tor kao sred stvo pro ve re u ko joj me ri su nji ho ve unu tra šnje po li­ ti ke pra vič ne, efi ka sne i u skla du sa le gi sla ti vom jed na kih mo guć no sti. Evi den ti ra nje zlo či na iz mr žnje do pri no si raz u me va nju uzro ka i po sle di ca dis kri mi na ci je i na si lja za sno va nog na pred ra su da ma, što je osno va za nji ho vu pre ven ci ju i su zbi ja nje i za šti tu ljud skih pra va svih gra đa na na rav no prav­ noj osno vi. Ovo je u skla du sa in si sti ra njem Evrop skog su da za ljud ska pra va da pra va ga ran to va na Evrop skom kon ven ci jom o ljud skim pra vi ma ne bu du sa mo te o ret ska, već da po sta nu prak tič na i de lo tvor na.7 Sud, sto ga, na la že dr ža va ma da pred u zi ma ju od go va ra ju će me re i eli mi ni šu pre pre ke ko je ote­ ža va ju ili one mo gu ću ju žr tva ma da za šti te i ostva re svo ja ga ran to va na pra va. OEBS is ti če da je pri mer do bre prak se da se od su do va zah te va „da raz mo­ tre sve do ka ze o po sto ja nju pred ra su de kao mo ti va i da u spi su evi den ti ra ju raz­ lo ge za pri me nu ili ne pri me nu od red bi o uve ća nju ka zne. Na taj na čin se osi gu­ ra va vo đe nje evi den ci je o pro ce su od lu či va nja su da, te se stva ra ju pret po stav ke za upo zna va nje or ga na za pri me nu za ko na sa even tu al nim po sto ja njem ra ni je po či nje nih kri vič nih de la. Ta kvo po stu pa nje, ta ko đe, mo že pred sta vlja ti na čin da se pa žnja su da skre ne na od re đe no pi ta nje, te da se žr tve uve re da je sud uzeo u raz ma tra nje mo tiv po či nje nog kri vič nog de la“ (OSCE, 2009: 31). Pro ble ma ti ka evi den ti ra nja zlo či na iz mr žnje u Sr bi ji Iz me na ma i do pu na ma Kri vič nog za ko ni ka iz de cem bra 2012. go di ne8 Re pu bli ka Sr bi ja je uve la po seb nu okol nost pri li kom od me ra va nja ka zne za kri vič na de la mo ti vi sa na mr žnjom, ne tr pe lji vo šću i pred ra su da ma. Pre ma čla­ nu 54a Kri vič nog za ko ni ka, uko li ko je „kri vič no de lo uči nje no iz mr žnje zbog pri pad no sti ra si i ve ro i spo ve sti, na ci o nal ne ili et nič ke pri pad no sti, po la, sek­ su al ne ori jen ta ci je ili rod nog iden ti te ta dru gog li ca, sud tu okol nost tre ba da 7 European Court of Human Rights (ECtHR) Nachova and Others v. Bulgaria, Nos. 43577/98 and 43579/98, 6 July 2005 and Stoica v. Romania, no. 42722/02. 8 Službeni glasnik RS, br. 85/05, 88/05 ­ ispravka, 107/05 ­ ispravka, 72/09, 111/09, 121/12, 104/13 i 108/14. Mirjana Dokmanović 64 ce ni kao ote ža va ju ću pri li kom od me ra va nja ka zne, osim ako ona ni je pro pi­ sa na kao obe lež je kri vič nog de la“. Ova kva po seb na okol nost za od me ra va­ nje ka zne uve de na je u ci lju pre ven ci je i su zbi ja nja na si lja za sno va nog na mr žnji, ne tr pe lji vo sti i ne to le ran ci ji či je su žr tve naj če šće pri pad ni ce i pri pad­ ni ci ma njin skih i mar gi na li zo va nih gru pa. Re pu bli ka Sr bi ja je ti me po zi tiv no od go vo ri la na Pre po ru ku br. 1 Evrop ske ko mi si je pro tiv ra si zma i ne to le ran­ ci je (Euro pean Com mis sion aga inst Ra cism and In to le ran ce, 1996) ko ja na la že dr ža va ma čla ni ca ma da se po sta ra ju da se na ci o nal no kri vič no pra vo iz ri či to su prot sta vlja ra si zmu, kse no fo bi ji, an ti se mi ti zmu i ne to le ran ci ji. Ovim su is po­ što va ni i Za ključ ci Sa ve ta Evrop ske uni je o bor bi pro tiv zlo či na iz mr žnje u Evrop skoj uni ji od de cem bra 2013. go di ne (Co un cil of the Euro pean Union, 2013). Ova kav po tez za ko no dav ca oce njen je kao na pre dak u obla sti an ti di­ skri mi na ci o ne le gi sla ti ve od stra ne Evrop ske ko mi si je u nje nom Iz ve šta ju o na pret ku Re pu bli ke Sr bi je za 2013. go di nu (Euro pean Com mis sion, 2013). Dr ža va je ovim po sla la po ru ku jav no sti da ne će to le ri sa ti de struk tiv no po na ša nje za sno va no na mr žnji, ne tr pe lji vo sti i pred ra su da ma, da će se po či o­ ni ci ka zni ti, a žr tve za šti ti ti. Po red to ga, sma tra se da će stro ži je sank ci o ni sa nje na sil nih de la mo ti vi sa nih pred ra su da ma do ve sti do sma nji va nja na si lja u dru­ štvu. Usva ja nje stro gih za ko na u ve zi kri vič nih de la po či nje nih iz mr žnje ima i sim bo li čan zna čaj, jer se nji ma šti te pri pad ni ci mar gi na li zo va nih za jed ni ca (OSCE, 2009: 16).9 Da li je usvo je no za kon sko re še nje efi ka sno sred stvo za ostva ri va nje na ve de nih ci lje va? Uko li ko se po ka že da ni je, šta je po treb no me nja ti i na ko ji na čin? Ima ju ći u vi du po tre bu stal nog pra će nja i pe ri o dič ne re vi zi je le gi sla ti ve, na red ni ko rak tre ba da bu de us po sta vlja nje me ha ni zma me re nja efi ka sno sti čla na 54a KZ. To pret po sta vlja uvo đe nje i pri me nu od go va ra ju će je din stve ne i sve o bu hvat ne evi den ci je kri vič nih de la mo ti vi sa nih mr žnjom, ne tr pe lji vo šću i pred ra su da ma, uz ja sno is ti ca nje mo ti va iz vr še nja ovih de la. Bit no je raz ot kri ti, evi den ti ra ti i uči ni ti vi dlji vim pred ra su du ko ja je mo ti vi sa la po či ni o ca da iz vr ši od no sno kri vič no de lo, jer je to osno va za pri me nu ote ža va ju će okol no sti pri­ li kom od me ra va nja ka zne. Sto ga se mo tiv mo ra ja sno na zna či ti i evi den ti ra ti u svim fa za ma is tra ge, pro ce su i ra nja i od me ra va nja ka zne po či ni o cu. U Re pu bli ci Sr bi ji in ci den te i slu ča je ve na si lja ko ji ma se iza zi va na ci o nal na, ra sna i ver ska mr žnja evi den ti ra ju dr žav ni or ga ni (po li ci ja, tu ži la štvo, su do vi) 9 Ovim se ne isključuje činjenica da se kri vič na de la počinjena iz mr žnje i ne tr pe lji vo sti mo gu počiniti i pro tiv čla na/članova većinske populacije. Temida 65 i ne za vi sna te la (Po ve re nik za za šti tu rav no prav no sti, Za štit nik gra đa na, Po kra jin ski om bud sman) (Stra te gi ja pre ven ci je i za šti te od dis kri mi na ci je, t. 4.2.2.210). Dr žav ni or ga ni do sta vlja ju po dat ke o in ci den ti ma zlo či na iz mr žnje OEBS­u ko ji ob ja vlju je go di šnje te mat ske iz ve šta je ob u hva ta ju ći sve dr ža ve čla ni ce11. Po dat ke pri ku plja ju i do sta vlja ju i or ga ni za ci je ci vil nog dru štva.12 Me đu tim, još ni je uve de na je din stve na i sve o bu hvat na evi den ci ja o in ci­ den ti ma zlo či na iz mr žnje ko ja bi da la uvid u broj pod ne tih kri vič nih pri ja va, broj osu đe nih li ca, vi si nu od me re ne ka zne, ras pon ka zne pred vi đen za ko­ nom, mo tiv iz vr še nja kri vič nog de la, od no sno osnov/i za kon ske za šti te ka ko to na bra ja član 54a KZ (pri pad nost ra si i ve ro i spo ve sti, na ci o nal na ili et nič ka pri pad nost, pol, sek su al na ori jen ta ci ja ili rod ni iden ti tet), kao i od go va ra ju će po dat ke ve za ne za osu đe nog i žr tvu/e, te o nji ho vim od no si ma, a ko ji su re le­ vant ni za ot kri va nje i raz u me va nje po sto ja nja ne ke pred ra su de ko ja je po či ni­ o ca pod sta kla da iz vr ši kri vič no de lo. Ak ci o ni plan za pri me nu Stra te gi je pre ven ci je i za šti te od dis kri mi na ci je za pe riod od 2014. do 2018. go di ne13 pred vi đa da se ova kva je din stve na evi den­ ci ja o zlo či ni ma iz mr žnje za kon ski us po sta vi do kra ja 2016. go di ne.14 Pre ma ovom do ku men tu, ba zu po da ta ka će či ni ti po da ci o „pod ne tim kri vič nim pri­ ja va ma po vo dom aka ta na si lja (i pret nji) iza zva nih lič nim svoj stvom, bro ju osu­ đe nih li ca i ra spo nu sank ci ja za iz vr še na kri vič na de la, kao i dru gim iz re če nim sank ci ja ma u ve zi sa ak ti ma na si lja i ne to le ran ci je pre ma ose tlji vim dru štve nim gru pa ma15, na osno vu pret hod no slo bod no da tog pri stan ka li ca, sa svr hom pre ven ci je i su zbi ja nja aka ta na si lja, ne to le ran ci je i pret nji pre ma ose tlji vim 10 Slu žbe ni gla snik RS, br. 60/2013. 11 Videti sumirane po dat ke o Sr bi ji u: OSCE/ODI HR, 2012: 127­128; OSCE/ODI HR, 2013: 127­128. Po da ci su dostupni i na sajtu OEBS­a: http//www.hatecrime.osce.org/serbia za go di ne od 2009. do 2013. 12 OSCE/ODIHR Hate Crime Reporting. Dostupno na: http://www.hatecrime.osce.org/resources/ ngos­and­civil­society­organizations­2013, stranici pristupljeno 16.2.2015. 13 Vlada Republike Srbije (2014) Akcioni plan za primenu Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije za period od 2014. do 2018. godine, usvojen 3.10.2014. 14 Jedan od zadataka Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije odnosi se na „iskorenjivanje govora mržnje i akata fizičkog nasilja i uništavanja imovine lica/grupi lica s obzirom na njihovo lično svojstvo i privođenje pravdi učinilaca takvih akata i radnji“ (t. 3.2, st. 5). 15 Stra te gi ja pre ven ci je i za šti te od dis kri mi na ci je konstatuje da su diskriminatorskom postupanju posebno izloženi pri pad ni ci nacionalnih manjina, žene, LGBT osobe, osobe sa in va li di te tom, starije osobe, deca, izbeglice, interno raseljena li ca i dru ge ugrožene migrantske gru pe i li ca či je zdravstveno sta nje ili ver ska pripadnost mo že biti osnov dis kri mi na ci je. Mirjana Dokmanović 66 dru štve nim gru pa ma u skla du sa na če lom sra zmer no sti ob ra de“. Ova ak tiv­ nost je pred vi đe na u okvi ru me re pod tač kom 3.2.2 Ak ci o nog pla na: „Su zbi ti ak te na si lja, ne to le ran ci je i pret nje pre ma osetlјivim dru štve nim gru pa ma spro­ vo đe njem efi ka snih is tra ga i pred u zi ma njem me ra kri vič no­prav ne i dru gih ob lika za šti te i vo đe nje evi den ci je“. Kao glav ni re a li za to ri ove me re ime no va ni su Mi ni star stvo prav de i Mi ni star stvo unu tra šnjih po slo va, uz uče šće Vi so kog sa ve ta sud stva, Vr hov nog ka sa ci o nog su da, su do va, Dr žav nog ve ća tu ži la štva, Re pu blič kog jav nog tu ži la štva, udru že nja su di ja i tu ži la ca i or ga ni za ci ja ci vil­ nog dru štva. Na ve de na ak tiv nost je po ve za na sa Ak ci o nim pla nom u okvi ru pre go vo ra Re pu bli ke Sr bi je o pri dru ži va nju EU za Po gla vlje 23. Vo đe nje evi den ci je je po treb no i ra di obez be đe nja po da ta ka neo p hod nih za pe ri o dič no iz ve šta va nje o ra du pra vo sud nih or ga na, tu ži la šta va i po li ci je, kao i o iz ve šta va nju dr ža ve Ko mi te tu UN o eli mi na ci ji svih ob li ka ra sne dis­ kri mi na ci je, Evrop skom ko mi te tu za ra si zam i to le ran ci ju, OEBS­u i Evrop skoj ko mi si ji o na pret ku Sr bi je u po gle du pri me ne an ti di skri mi na ci o nih po li ti ka i ade kvat nog su zbi ja nja zlo či na iz mr žnje.16 U na stav ku ra da dat je re zi me sta nja u ovoj obla sti u Evrop skoj uni ji i pred sta vlje ne su pre po ru ke FRA i OEBS ko je su ova me đu na rod na te la upu ti la dr ža va ma čla ni ca ma ra di una pre đe nja evi den ti ra nja po da ta ka o zlo či ni ma iz mr žnje, a ko je mo gu da po slu že Re pu bli ci Sr bi ji kao smer ni ca u iz ra di je din­ stve ne evi den ci je u ovoj obla sti. Is tra ži va nje FRA o ras po lo ži vim zva nič nim po da ci ma u dr ža va ma čla ni ca ma EU Je dan od za da ta ka FRA, for mi ra nog 2007 go di ne17 kao suk ce so ra Evrop­ skog cen tra za mo ni to ring ra si zma i kse no fo bi je (Euro pean Mo ni to ring Cen­ tre on Ra cism and Xe nop hbia – EUMC), je da raz vi ja me to de i stan dar de ra di 16 Izveštavanje o ovoj problematici navedeno je u merama protiv rasizma i ksenofobije i u Nacrtu akcionog plana Republike Srbije za Poglavlje 23 u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Dokument je dostupan na: http://www.mpravde.gov.rs/tekst/7715/drugi­nacrt­ akcionog­plana­za­poglavlje­23.php, stranici pristupljeno 24.1.2015. 17 (EC) No 168/2007 of 15 February 2007. EN L 53/4, Official Journal of the European Union 22.2.2007. FRA je jedna od decentralizovanih agencija EU sa specifičnim zadatkom pružanja nezavisnih stručnih saveta institucijama i državama članicama EU o sprovođenju EU legislative u pogledu pitanja vezanih za ljudska prava. Osnovni cilj FRA je da podržava članice EU u poštovanju ljudskih prava prilikom formulisanja mera i politika. Opširnije videti na: Temida 67 po bolj ša nja upo re di vo sti, objek tiv no sti i ve ro do stoj no sti po da ta ka na ni vou EU, u sa rad nji sa Ko mi si jom EU i dr ža va ma čla ni ca ma. Od svog osni va nja, FRA ra di na re vi zi ji me to do lo gi ja pri ku plja nja po da ta ka i is tra ži va nja u skla du sa spe ci fič nim po tre ba ma EU. FRA je na sta vi la da ra di na pi ta nji ma ra si zma i kse­ no fo bi je, s tim da je pro ši ri la de lo krug pri ku plja nja po da ta ka na dru ge obla­ sti osnov nih ljud skih pra va i na ši ri op seg osno va dis kri mi na ci je, sve sa ci ljem una pre đe nja pri ku plja nja i evi den ti ra nja objek tiv nih, ve ro do stoj nih i upo re­ di vih po da ta ka (FRA, 2007). De lat nost FRA je usme re na, iz me đu osta log, i na zlo čin iz mr žnje.18 Sve dr ža ve čla ni ce EU sank ci oni šu zlo čin iz mr žnje, no nji hov od go vor na ovu pro ble ma ti ku ni je jed noo bra zan. Okvir na od lu ka Sa ve ta EU 2008/913/JHA od 28. no vem bra 2008. go di ne o su zbi ja nju od re đe nih ob li ka i iz ra ža va nja ra si­ zma i kse no fo bi je pu tem od red bi kri vič nog pra va19 do zvo lja va ovu ra zno vr­ snost, osta vlja ju ći otvo re ne mo guć no sti za ko no dav cu ka ko će re gu li sa ti zlo čin iz mr žnje. I po red evi dent nih na po ra ko je dr ža ve čla ni ce EU či ne ra di su zbi ja nja dis kri mi na ci je i ne to le ran ci je, uklju ču ju ći zlo čin iz mr žnje, ras po lo ži vi in di ka­ to ri po ka zu ju da se si tu a ci ja ne po pra vlja. Na pro tiv, po sled njih go di na su sve če šća kr še nja ljud skih pra va gra đa na u EU pu tem ver bal nih i fi zič kih na pa da, pa čak i ubi sta va, mo ti vi sa nih pred ra su da ma (FRA, 2012: 3). Su zbi ja nje ta kvog ob li ka na si lja zah te va po ve ća nje nji ho ve vi dlji vo sti i ka žnja va nje po či ni la ca. Tre nut no, ve ći na dr ža va u EU to me ne po sve ću je do volj nu pa žnju. Po la ze ći od ova kve oce ne i in si sti ra ju ći na od go vor no sti dr ža va da efi ka­ sno šti te osnov na ljud ska pra va, FRA (2012) je spro ve la is tra ži va nje u 27 dr ža va čla ni ca EU o me ra ma ko je pred u zi ma ju ra di po ve ća nja vi dlji vo sti zlo či na iz mr žnje i sank ci o ni sa nja po či ni la ca. FRA is ti če da žr tve i po či ni o ci zlo či na iz mr žnje po ti ču iz svih slo je va ra zno vr sne evrop ske za jed ni ce. Na su prot uvre že­ nom mi šlje nju da po či ni o ci na sil nih de la za sno va nih na pred ra su da ma uglav­ nom pri pa da ju eks tre mi stič kim gru pa ma, ova kvo po na ša nje se ja vlja ši rom dru štva. Sa mim tim, fo ku si ra nje na eks tre mi ste do vo di do to ga da „sva ko­ dnev ni“ ob li ci pred ra su da i zlo sta vlja nja, pri me ra ra di, oso ba sa in va li di te tom, osta ju ne vi dlji vi, te da dr ža va na njih ne re a gu je (FRA, 2012: 3; OSCE/ODI HR, http://www.fra.europa.eu/en/about­fra, stranici pristupljeno 17.12.2014. Republika Srbija je podnela zahtev za status posmatrača u FRA. 18 Videti: http://www.fra.europa.eu/en/theme/hate­crime, stranici pristupljeno 10.1.2015. 19 Council Framework Decision 2008/913/JHA of 28 November 2008 on Combating Certain Forms and Expressions of Racism and Xenophobia by Means of Criminal Law. Mirjana Dokmanović 68 2013: 6). Ve ći na žr ta va i sve do ka ta kvog na si lja mo ti vi sa nih pred ra su da ma, sto ga, ne pri ja vlju je te slu ča je ve. Po či ni o ci osta ju ne ka žnje ni i ti me ohra bre ni da na sta ve sa ta kvim po na ša njem. Is tra ži va nje FRA je po ka za lo da se me ha ni zmi pri ku plja nja i evi den ti ra nja po da ta ka20 u dr ža va ma čla ni ca ma EU mo gu raz vr sta ti u tri ka te go ri je, shod no nji ho vom op se gu i tran spa rent no sti (FRA, 2012: 8, 36): 1) Po da ci su ogra ni če ni; evi den ti ra se ma lo slu ča je va, s ob zi rom da se zva­ nič na evi den ci ja o zlo či ni ma iz mr žnje vo di sa mo na osno vu ne ko li ko pred­ ra su da ko je su mo ti vi sa le zlo čin, kao što su to, na pri mer, ra si zam i kse­ no fo bi ja; po da ci se obič no ne ob ja vlju ju (Bu gar ska, Ki par, Esto ni ja, Grč ka, Ma đar ska, Ir ska, Ita li ja, Le to ni ja, Luk sem burg, Mal ta, Por tu ga li ja, Špa ni ja, Slo ve ni ja); 2) Po da ci su do bri; evi den ti ra se ši rok op seg mo ti va za sno va nih na pred ra­ su da ma, po pra vi lu, po da ci se ob ja vlju ju (Austri ja, Bel gi ja, Če ška, Dan ska, Fran cu ska, Ne mač ka, Li tva ni ja, Polj ska, Slovačka21); 3) Po da ci su sve o bu hvat ni i re dov no se ob ja vlju ju, evi den ti ra se ši rok op seg mo ti va za sno va nih na pred ra su da ma, vr ste kri vič nih de la i ka rak te ri sti ke slu ča je va (Fin ska, Ho lan di ja, Šved ska i Ve li ka Bri ta ni ja). Me đu tim, čak i me đu dr ža va ma u ovoj gru pi po sto je od re đe ne raz li ke. Je di no Ho lan di ja evi den ti ra po dat ke o zlo či nu iz mr žnje po svim osno va ma dis kri mi na ci je (ra si zam i kse no fo bi ja, an ti se mi ti zam, sek su al na ori jen ta ci ja, eks tre mi zam, ver ska ne to le ran ci ja, isla mo fo bi ja, an ti­rom sko ras po lo že nje, in va li di tet, rod ni iden ti tet i dru gi ob li ci) (FRA, 2012: 9). Su mi ra no, na ni vou EU zva nič ni po da ci se naj če šće vo de za kri vič na de la ve za na za ra si zam i kse no fo bi ju (25 dr ža va čla ni ca EU), an ti se mi ti zam (12 dr ža va), kri vič na de la mo ti vi sa na žr tvi nom sek su al nom ori jen ta ci jom (8 dr ža va), kri vič na de la mo ti vi sa na eks tre mi zmom (7 dr ža va), re li gij skom ne tr­ pe lji vo šću (7 dr ža va) i isla mo fo bi jom (6 dr ža va). Sve ga če ti ri dr ža ve čla ni ce EU vo de zva nič nu evi den ci ju o zlo či ni ma mo ti vi sa nim ne či jim rod nim iden ti te­ tom, pri pad no šću rom skom et ni ci te tu ili zbog in va li di te ta (FRA, 2012: 9, 31). 20 Pod „zvaničnim podacima“ ovaj Izveštaj podrazumeva podatke koje prikupljaju sudovi, tužilaštva, policija i relevantna ministarstva. Zvanični izvori podataka su bili i kaznene ustanove, nacionalni statistički zavodi, nacionalna tela za ravnopravnost i nacionalni instituti ljudskih prava. 21 U slu ča ju Rumunije ni su nađeni nikakvi po da ci o prikupljanju po da ta ka o zlo či nu iz mr žnje. Temida 69 Na osno vu ovog is tra ži va nja, FRA za klju ču je da me đu čla ni ca ma EU po sto je zna čaj ne raz li ke u po gle du pri ku plja nja i evi den ti ra nja po da ta ka ko ji se od no se na zlo čin iz mr žnje. Iz tog raz lo ga po da ci ni su upo re di vi. Zbog nji­ ho ve ne pot pu no sti, ni je mo gu će usta no vi ti pra vo sta nje stva ri u po gle du ras­ pro stra nje no sti, obi ma i mo ti va zlo či na iz mr žnje, kao ni u po gle du žr ta va i po či ni la ca tih de la. Bi lo bi po gre šno za klju či ti da je zlo čin iz mr žnje ras pro stra­ nje ni ji u dr ža va ma ko je be le že vi sok broj pred ra su da ma mo ti vi sa nih kri vič nih de la. Jed no stav no, ra di se o to me da te dr ža ve pri lje žni je re a gu ju na ta kva de la i vo de o nji ma evi den ci ju, za raz li ku od onih dr ža va ko je pri ka zu ju ma li broj ova kvih in ci de na ta. Ove po to nje dr ža ve, za pra vo, pro pu šta ju da is pu nja­ va ju oba ve zu raz ot kri va nja i re a go va nja na zlo čin iz mr žnje. Sa mim tim, žr tve ta kvih kri vič nih de la ima ju ote žan pri stup prav di i za šti ti svo jih pra va, a ti me su sma nje ne mo guć no sti pra vo sud nog si ste ma da go ni po či ni o ce. FRA je de tek to va la ne ko li ko osnov nih pro ble ma ko ji ote ža va ju dr ža va ma čla ni ca ma EU da pri ku plja ju i evi den ti ra ju po dat ke o zlo či nu iz mr žnje. Ti pro­ ble mi se od no se na pri ro du po da ta ka ko ji se pri ku plja ju; vre men ski okvir evi­ den ti ra nja; pe ri o dič ne pro me ne u me ha ni zmi ma pri ku plja nja po da ta ka; pro­ me ne za ko na ko je uti ču na pri ku plja nje po da ta ka; dru štve no­isto rij ski kon­ tekst i ste pen efi ka snog od go vo ra dr ža ve na zlo čin iz mr žnje (FRA, 2012: 10). Osnov ni za klju čak ove ana li ze je da se op seg pri ku plja nja zva nič nih po da ta ka u ve ći ni dr ža va čla ni ca EU mo ra pro ši ri ti iz tri raz lo ga: ra di po ve­ ća nja vi dlji vo sti zlo či na iz mr žnje, omo gu ća va nja žr tva ma da tra že za šti tu, te ra di ka žnja va nja po či ni o ca i osi gu ra nja da dr ža va efi ka sno re a gu je na zlo čin iz mr žnje kao kr še nje osnov nih ljud skih pra va. OEBS i evi den ti ra nje po da ta ka o zlo či nu iz mr žnje Od 2009. go di ne, Kan ce la ri ja OEBS­a za de mo krat ske in sti tu ci je i ljud­ ska pra va (OSCE Of fi ce for De moc ra tic In sti tu ti ons and Hu man Rights – ODI HR) pri ku plja od dr ža va čla ni ca sta ti stič ke i dru ge po dat ke o zlo či nu iz mr žnje i ob ja vlju je ih na svom saj tu22 na Me đu na rod ni dan to le ran ci je (16. no vem bar). Po red dr žav nih or ga na, po dat ke i in for ma ci je do sta vlja ju ne vla di ne or ga ni za­ 22 OSCE/ODIHR Hate Crime Reporting. Dostupno na: http://www.hatecrime.osce.org/what­do­ we­know i http://hatecrime.osce.org/what­do­we­know/our­mandate, stranicama pristup­ ljeno 24.1.2015. Informacije vezane za Republiku Srbiju su dostupne na sajtu: http:// hatecrime.osce.org/serbia?year=2013, stranici pristupljeno 24.1.2015. Mirjana Dokmanović 70 ci je, a OSCE/ODI HR ih pri ku plja i od me đu vla di nih or ga ni za ci ja i te la kao što su Sa vet UN za ljud ska pra va, Ko mi tet UN za eli mi na ci ju ra sne dis kri mi na ci je, FRA i Evrop ska ko mi si ja pro tiv ra si zma i ne to le ran ci je.23 Po red to ga, od 2006. go di ne, OSCE/ODI HR pu bli ku je go di šnje iz ve šta je o slu ča je vi ma zlo či na iz mr žnje i od go vo ri ma dr ža va (OSCE/ODI HR, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012), ko ji sa dr že, iz me đu osta log, pre po ru ke dr ža va ma za una­ pre đe nje pri ku plja nja po da ta ka, za ko no dav stva, ra da is tra žnih i pra vo sud nih or ga na i sa rad nje sa ci vil nim dru štvom. U tom smi slu, Re pu bli ka Sr bi ja ta ko đe sa ra đu je sa OEBS­om i do sta vlja ras po lo ži ve po dat ke (OSCE/ODI HR, 2012: 127­ 128; OSCE/ODI HR, 2013: 127­128). Pre po ru ke me đu vla di nih te la u ci lju una pre đe nja evi den ti ra nja zlo či na iz mr žnje Pre po ru ke FRA Na osno vu ana li ze prak si i me to do lo gi ja evi den ti ra nja po da ta ka o zlo či nu iz mr žnje 27 dr ža va čla ni ca EU, FRA (2012: 11) im je upu ti la ne ko li ko struč nih mi šlje nja za una pre đe nje te de lat no sti. FRA je po zva la dr ža ve čla ni ce EU da pri zna ju žr tve zlo či na iz mr žnje, obez be de efi ka snu is tra gu i go nje nje, ka zne po či ni o ce i po ve ća ju vi dlji vost ovih de la. Osnov na je pre mi sa da dr ža ve čla­ ni ce EU tre ba da pre du zmu sve o bu hvat ne me re i po li ti ke ka ko bi za šti ti li ljud­ ska pra va svih ko ji ži ve u EU. Sto ga su mi šlje nja, za ključ ci i pre po ru ke FRA re le­ vant ni i za Re pu bli ku Sr bi ju u pro ce su pri dru ži va nja EU. a) Pri zna va nje žr ta va Žr tve i sve do ci zlo či na iz mr žnje se mo ra ju ohra bri ti da pri ja vlju ju ta kva de la, a to se po sti že po ve ća njem nji ho vog po ve re nja u kri vič no prav ni si stem, pra vo su đe i or ga ne go nje nja. Pod se ća ju ći na oba ve zu po što va nja čla na 14 Evrop ske kon ven ci je o ljud skim pra vi ma24 i čla na 21 Po ve lje EU o osnov nim 23 OSCE/ODIHR Hate Crime Reporting, dostupno na: http://www.hatecrime.osce.org/what­do­ we­know/our­methodology, stranici pristupljeno 24.1.2015. 24 Council of Europe, European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, as amended by Protocols Nos. 11 and 14, 4 November 1950, ETS 5. Temida 71 pra vi ma25, FRA is ti če da kri vič no prav ne od red be ko je se od no se na zlo čin iz mr žnje mo ra ju rav no prav no tre ti ra ti sve osno ve dis kri mi na ci je. Za ko ni tre ba da oba ve zu ju na pri ku plja nje i ob ja vlji va nje po da ta ka o zlo­ či nu iz mr žnje. Ovi po da ci ne sme ju do pu sti ti iden ti fi ka ci ju po je di na ca, već tre ba da se pri ka zu ju kao sta ti sti ka. Ova sta ti sti ka tre ba da sa dr ži, kao mi ni­ mum, broj pri ja vlje nih i za be le že nih slu ča je va, broj pre su da, osnov po ko ji ma su ova kri vič na de la utvr đe na kao dis kri mi na tor na i kri vič ne sank ci je iz re če ne po či ni o ci ma. U slu ča ju da ve ru ju da jav ni tu ži lac ili sud ni je od go va ra ju će re a go vao na zlo čin iz mr žnje, žr tve tre ba da ima ju pri stup prav nim le ko vi ma ka ko bi ostva­ ri le svo ja pra va na osno vu čla na 14 Evrop ske kon ven ci je o ljud skim pra vi ma. Ova kva re še nja, po mi šlje nju FRA, do pri no se pri zna va nju žr ta va zlo či na iz mr žnje u skla du sa oba ve za ma dr ža va čla ni ca EU da raz ot kri ju mo ti ve ova kvih kri vič nih de la, a na osno vu pre ce dent nog pra va Evrop skog su da za ljud ska pra va. b) Obez be đe nje efi ka sne is tra ge i go nje nja U to ku is tra ge, go nje nja i pro ce su i ra nja kri vič nih de la po li ci ja, su do vi i tu ži la štva mo ra ju obra ti ti pa žnju na sva ku in di ka ci ju ko ja uka zu je da je ne ka pred ra su da bi la mo tiv iz vr še nja kri vič nog de la. De ta lji o ta kvim slu ča je vi ma se mo ra ju be le ži ti ka ko bi se iden ti fi ko va lo po sto ja nje ne ke od re đe ne pred ra su de. c) Ka žnja va nje po či ni la ca Za ko no da vac tre ba da raz mo tri mo del stro ži jeg ka žnja va nja u slu ča ju zlo či na iz mr žnje. Su do vi tre ba da jav no ob ja ve da je pred ra su da bi la oki dač za iz vr še nje od no snog kri vič nog de la, te da ja sno obra zlo že da je upra vo to do ve lo do stro že ka zne. d) Uči ni ti zlo čin iz mr žnje vi dlji vim Gde god je to mo gu će po do ma ćem za ko no dav stvu, po da ci o zlo či nu iz mr žnje tre ba lo bi da bu du raz vr sta ni po po lu, uz ra stu i dru gim ka rak te ri sti­ ka ma uči ni la ca i žr ta va, ra di bo ljeg raz u me va nja obra sca vik ti mi za ci je i iz vr še­ 25 Charter of Fundamental Rights of the European Union, Official Journal of the European Communities, 2000/C 364/01. Mirjana Dokmanović 72 nja de la. Zva nič ni sta ti stič ki po da ci tre ba da se do pu ne an ke ta ma o vik ti mi za­ ci ji ko je do pri no se bo ljoj vi dlji vo sti pri ro de i op se ga ne pri ja vlje nih slu ča je va, is ku sta va žr ta va sa po li ci jom, tu ži la štvom i su do vi ma, raz lo zi ma ne pri ja vlji va­ nja zlo či na iz mr žnje i sve sti žr ta va o svo jim pra vi ma. Pre po ru ke OEBS-a Go di šnji iz ve šta ji OSCE/ODI HR o zlo či nu iz mr žnje u re gi o nu, ta ko đe, po ka zu ju da su po da ci do bi je ni iz dr ža va čla ni ca ne u po re di vi (OSCE/ODI HR, 2014: 11). Sto ga je OEBS (OSCE/ODI HR, 2014) pri pre mio sve o bu hvat ni prak­ tič ni pri ruč nik u ci lju us po sta vlja nja je din stve nog i funk ci o nal nog si ste ma pri ku plja nja po da ta ka i usta no vlja va nja me ha ni za ma za nad zi ra nje zlo či na iz mr žnje. U po gle du me re nja efi ka sno sti re ak ci je kri vič no prav nog si ste ma na pred ra su da ma mo ti vi sa na kri vič na de la, OEBS za klju ču je da po da ci o kri vič­ nom go nje nju i osu đi va nju obez be đu ju pot pu nu sli ku o to me ka ko se od go­ va ra ju će za kon ske od red be ko ri ste od stra ne tu ži o ca i ko ji su ne do sta ci i sna­ ge u pri me ni za ko na i po li ti ka u ovoj obla sti. Ovim se po ma že za ko no dav cu da oce ni efek te usvo je nog za kon skog re še nja i da pred lo ži even tu al nu nje­ go vu mo di fi ka ci ju ili re lo ka ci ju re sur sa, pri me ra ra di, u ci lju struč nog ospo so­ blja va nja tu ži la ca da pre po zna ju pred ra su du ko ja se na la zi u mo ti vu kri vič nog de la (OSCE/ODI HR, 2014: 27­28). Po li ti ke una pre đe nja evi den ti ra nja zlo či na iz mr žnje u EU Uva ža va ju ći na ve de ne oce ne i pre po ru ke FRA, Sa vet EU je u svo jim Za ključ ci ma o su zbi ja nju zlo či na iz mr žnje u Evrop skoj uni ji (Co un cil of the Euro pean Union, 2013) is ta kao „po tre bu za efi ka snim i si ste ma tič nim pri ku­ plja njem ve ro do stoj nih i upo re di vih po da ta ka o zlo či nu iz mr žnje, ko ji će uklju či ti, u me ri u ko joj je to mo gu će, broj ta kvih slu ča je va pri ja vlje nih od stra ne jav no sti i evi den ti ra nih od stra ne vla sti; broj pre su da; pred ra su de kao mo ti ve iza ovih de la i sank ci je iz re če ne po či ni o ci ma“. Sa vet EU je po zvao dr ža ve čla ni ce, Ko mi si ju EU i re le vant ne evrop ske agen ci je da raz vi ju me to de ohra bri va nja pri ja vlji va nja zlo či na iz mr žnje i od go va ra ju će evi den ci je ve ro­ do stoj nih i upo re di vih po da ta ka. Po red to ga, Sa vet EU je po zvao FRA da po mog ne dr ža va ma čla ni ca ma EU da raz me nju ju do bre prak se i una pre de me do to lo gi je evi den ti ra nja zlo či na iz mr žnje. Temida 73 Iste go di ne, FRA je, u sa rad nji sa Sa ve tom EU, or ga ni zo va la kon fe ren ci ju o su zbi ja nju zlo či na iz mr žnje u EU (FRA, 2013) ko ja je evi den ti ra la pro pu ste u nje go vom evi den ti ra nju i pred lo ži la sle de će: 1) for mi ra nje eks pert ske rad ne gru pe na ni vou EU za re vi zi ju si ste ma pri ku­ plja nja i evi den ti ra nja po da ta ka i for mu li sa nje pre po ru ka za nji ho vo una­ pre đi va nje; 2) sta ti stič ki po da ci mo ra ju po kri va ti sve osno ve dis kri mi na ci je za šti će ne čla­ nom 21 Po ve lje EU o osnov nim pra vi ma;26 3) po da ci o pri ja vlje nim slu ča je vi ma, is tra žnim i kri vič nim po stup ci ma mo ra ju se pri ku plja ti i go di šnje ob ja vlji va ti; 4) tu ži la štva mo ra ju go di šnje ob ja vlji va ti po dat ke o bro ju op tu žni ca i bro ju op tu že nih; 5) su do vi mo ra ju go di šnje ob ja vlji va ti broj pre su da, uklju ču ju ći oslo ba đa ju će pre su de, kao i broj op tu že nih, od no sno oslo bo đe nih li ca; 6) su do vi mo ra ju ob ja vlji va ti pre su de za zlo čin iz mr žnje uz na vo đe nje osno ve kri vič nog de la, mo ti ve i iz re če nu sank ci ju; 7) spro vo di ti an ke te o vik ti mi za ci ji ra di sti ca nja de talj ni jeg zna nja o is ku­ stvi ma žr ta va sa or ga ni ma go nje nja i su do vi ma. Po red to ga, ova te mat ska kon fe ren ci ja je od re di la pri o ri tet ne obla sti de lo­ va nja dr ža va: a) raz vi ja nje za jed nič kog raz u me va nja ter mi na „zlo čin iz mr žnje“ u na ci o nal nom ko ntek stu (ka ko se kri vič na de la mo ti vi sa na pred ra su da ma de fi ni šu i tre ti ra ju od stra ne po li ci je i or ga na kri vič no prav nog si ste ma); b) una­ pre đe nje mul ti sek tor ske sa rad nje; c) ohra bri va nje pri ja vlji va nja slu ča je va zlo­ či na iz mr žnje od stra ne žr tve, sve do ka, tre ćih li ca ili ano nim no; i d) obu ka po li cij skih slu žbe ni ka, su di ja i tu ži la ca (FRA, 2014: 2). Ove pre po ru ke su još uvek ak tu el ne, tim pre što je Rad na gru pa za una­ pre đe nje iz ve šta va nja i evi den ti ra nja zlo či na iz mr žnje u EU kra jem 2014. go di ne kon sta to va la niz pro pu sta u ovoj obla sti (FRA, 2014a). Iz me đu osta lih, ovo se od no si na ne do sta tak po ve re nja žr ta va zlo či na iz mr žnje da pri ja vlju ju in ci den te, ne do sta tak ko or di na ci je iz me đu po li ci je, or ga ni za ci ja ci vil nog dru­ štva i slu žbi za po dr šku žr tva ma da obez be de da lje po stu pa nje po iz ve šte­ nim in ci den ti ma, ne do sta tak jed no o bra znog raz u me va nja zlo či na iz mr žnje od stra ne po li ci je i tu ži la štva (što do vo di do kon tra dik tor nih oce na slu ča ja), 26 Pol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno poreklo, genetske karakteristike, jezik, veroispovest, političko ili drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, svojina, rođenje, invalidnost, uzrast i seksualna orijentacija. Mirjana Dokmanović 74 ne do sta tak prav nog okvi ra ko ji omo gu ću je stro ži je ka žnja va nje u slu ča ju kri­ vič nih de la mo ti vi sa nih pred ra su da ma, ne do sta tak po vrat nih in for ma ci ja pre­ ma žr tva ma o sud bi ni pri ja vlje nih in ci de na ta, te ne do sta tak an ke ta o vik ti mi­ za ci ji na na ci o nal nom ni vou, što do vo di do to ga da ve ći na zlo či na iz mr žnje osta je ne vi dlji va (FRA, 2014a: 2). Raz ma tra ju ći ovu pro ble ma ti ku, OEBS (OSCE, 2015) je za klju čio da dr žav ni or ga ni mo ra ju sa ra đi va ti sa ci vil nim dru štvom u ci lju us po sta vlja nja ve ro do stoj ne evi den ci je o zlo či nu iz mr žnje. Za klju čak Pre gled sta nja i pro ble ma u po gle du evi den ti ra nja zlo či na iz mr žnje u dr ža va ma čla ni ca ma EU uka zu je da je ova pro ble ma ti ka ve o ma kom plek sna i da uvo đe nje je din stve ne ba ze po da ta ka u ovoj obla sti u Sr bi ji zah te va mul­ ti sek tor ski pri stup, uz vi so ki ste pen sa rad nje po li ci je, su do va i tu ži la šta va. Pr vi ko rak u tom ci lju tre ba da bu de for mu li sa nje i usva ja nje je din stve ne me to do­ lo gi je pri ku plja nja i evi den ti ra nja po da ta ka po la ze ći od na ve de nih pre po ru ka i smer ni ca FRA i OEBS­a. Po li ci ja, tu ži la štva i su do vi tre ba lo bi da be le že de ta­ lje o sva koj in di ka ci ji ko ja uka zu je da je iz vr še nje kri vič nog de la mo ti vi sa no ne kom pred ra su dom po či ni o ca. Ra di in for mi sa nja jav no sti, po da ci tre ba da se pri ka zu ju i pe ri o dič no ob ja vlju ju kao sta ti sti ka ko ja bi sa dr ža la, kao mi ni mum, broj pri ja vlje nih i za be le že nih slu ča je va, broj pre su da, osnov po ko jim su ta kri vič na de la utvr đe na kao dis kri mi na tor na, ras pon ka zne za od no sno kri vič no de lo i iz re če nu pre su du, uz ja snu na zna ku obra zlo že nja pri me ne ote ža va ju će okol no sti pri li kom od me ra va nja ka zne. Po da ci tre ba da bu du raz vr sta ni po po lu, uz ra stu i dru gim re le vant nim ka rak te ri sti ka ma uči ni o ca i žr tve. Po di za nje vi dlji vo sti i do sled no ka žnja va nje kri vič nih de la mo ti vi sa nih pred ra su da ma tre ba lo bi da do pri ne se spre ča va nju i sma nji va nju obi ma ovog ti pa kri mi na li te ta. U tom ci lju, bi lo bi ko ri sno pe ri o dič no spro vo di ti an ke te o vik ti mi za ci ji. Pri me na ove teh ni ke ne sa mo što bi do pu ni la po dat ke zva nič ne sta ti sti ke, već bi do pri ne la po ve ća nju sve sti žr ta va o nji ho vim pra vi ma i raz ot­ kri va nju raz lo ga ne pri ja vlji va nja zlo či na mo ti vi sa nih mr žnjom. Temida 75 Li te ra tu ra Bar jak ta ro vić, D. (2013) In kri mi na ci ja zlo či na iz mr žnje – mo guć put ka jed na ki jem dru štvu. Kul tu ra po li sa, 21, str. 249­272. Char ter of Fun da men tal Rights of the Euro pean Union. Of fi cial Jo ur nal of the Euro- pean Com mu ni ti es, 2000/C 364/01. Ći rić, J. (2011) Zlo či ni mr žnje – ame rič ko i bal kan sko is ku stvo. Te mi da, 4, str. 21­36. Co un cil of Euro pe (1950)  Euro pean Con ven tion for the Pro tec tion of Hu man Rights and Fun da men tal Fre e doms, as amen ded by Pro to cols Nos. 11 and 14, 4 No vem ber 1950, ETS 5. Cun neen, Ch. (2009) Ha te Cri me. U: A. Wa ke fi eld, J. Fle ming (ur.) The Sa ge Dic ti o nary of Po li cing. Lon don: Sa ge, str. 132­135. Euro pean Com mis sion (2013) Ser bia: 2013 Pro gress Re port. Brus sels, 16.10.2013 SWD (2013) 412 fi nal. Euro pean Com mis sion aga inst Ra cism and In to le ran ce (1996) EC RI Ge ne ral Po licy Re com men da tion No. 1: On Com ba ting Ra cism, Xe nop ho bia, An ti se mi tism and In to le- ran ce, adop ted by EC RI on Oc to ber 1996, CRI (96)3 rev. Euro pean Co urt of Hu man Rights (EC HR) Nac ho va and Ot hers v. Bul ga ria, Nos. 43577/98 and 43579/98, 6 July 2005 and Sto i ca v. Ro ma nia, no. 42722/02. FRA (2012) Ma king Ha te Cri me Vi si ble in the Euro pean Union: Ac know led ging Vic tims’ Rights. Lu xem bo urg: Pu bli ca ti ons Of fi ce of the Euro pean Union. Fun da men tal Rigthts Agency, Co un cil Re gu la tion (EC) No 168/2007 of 15 Fe bru ary 2007, esta blis hing a Euro pean Union Fun da men tal Rigthts Agency. Of fi cial Jo ur nal of the Euro pean Union, EN L 53/4. Ga vri e li des, T. (2011) Re sto ra ti ve Prac ti ces and Ha te Cri me: Ope ning Up the De ba te. Te mi da, 4, str. 7­19. Kri vič ni za ko nik Re pu bli ke Sr bi je, Slu žbe ni gla snik RS, br. 85/05, 88/05­is prav ka, 107/05­is prav ka, 72/09, 111/09, 121/12, 104/13 i 108/14. Ma ro ney, T.A. (1998) The Strug gle aga inst Ha te Cri me: Mo ve ment at a Cros sro ads. New York Uni ver sity Law Re vi ew, 2, str. 564­620. No lan, J., Akiyama, Y., Ber ha nu, S. (2002) The Ha te Cri me Sta ti stics Act of 1990. Ame ri- can Be ha vi o ral Sci en tist, 46, str. 136­153. OSCE (2009) Ha te Cri mes Law: A Prac ti cal Gu i de. War saw: OSCE. Mirjana Dokmanović 76 OSCE/ODI HR (2008) Ha te Cri mes in the OSCE Re gion: In ci dents and Re spon ses - An nual Re port for 2007. War saw: OSCE/ODI HR. OSCE/ODI HR (2009) Ha te Cri mes in the OSCE Re gion: In ci dents and Re spon ses - An nual Re port for 2008. War saw: OSCE/ODI HR. OSCE/ODI HR (2010) Ha te Cri mes in the OSCE Re gion: In ci dents and Re spon ses - An nual Re port for 2009. War saw: OSCE/ODI HR. OSCE/ODI HR (2011) Ha te Cri mes in the OSCE Re gion: In ci dents and Re spon ses - An nual Re port for 2010. War saw: OSCE/ODI HR. OSCE/ODI HR (2012) Ha te Cri mes in the OSCE Re gion: In ci dents and Re spon ses - An nual Re port for 2011. War saw: OSCE/ODI HR. OSCE/ODI HR (2012a) Un der stan ding Ha te Cri mes. War saw: OSCE/ODI HR. OSCE/ODI HR (2013) Ha te Cri mes in the OSCE Re gion: In ci dents and Re spon ses - An nual Re port for 2012. War saw: OSCE/ODI HR. OSCE/ODI HR (2014) Ha te Cri me Da ta - Col lec tion and Mo ni to ring Mec ha nisms: A Prac ti- cal Gu i de. War saw: OSCE/ODI HR. Stra te gi ja pre ven ci je i za šti te od dis kri mi na ci je, Slu žbe ni gla snik RS, br. 60/2013. Trip ko vić, M. (2011) Eks pan zi ja mr žnje: osnov na obe lež ja ma sov nih zlo či na mr žnje. Te mi da, 4, str. 37­54. Vla da Re pu bli ke Sr bi je (2014) Ak ci o ni plan za pri me nu Stra te gi je pre ven ci je i za šti te od dis kri mi na ci je za pe riod od 2014. do 2018. go di ne, usvo jen 3.10.2014. Wang, L. (2002) Ha te Cri mes and Everyday Di scri mi na tion: In flu en ces of and on the So cial Con text. Rut gers Ra ce & the Law Re vi ew, 4, str. 1­31. YUCOM (2013) Zlo čin iz mr žnje – Bro šu ra za gra đa ne. Be o grad: YUCOM. In ter net iz vo ri Co un cil Fra me work De ci sion 2008/913/JHA of 28 No vem ber 2008 on Com ba ting Cer­ tain Forms and Ex pres si ons of Ra cism and Xe nop ho bia by Me ans of Cri mi nal Law. Do stup no na: http://www.con si li um.euro pa.eu/uedocs/cms_da ta/docs/pres sda ta/ en/jha/139949.pdf, stra ni ci pri stu plje no 24.1.2015. Co un cil of the Euro pean Union (2013) Co un cil con clu si ons on com ba ting ha te cri me in the Euro pean Union, Bru xel les, 5 and 6 De cem ber 2013. Do stup no na: http://fra. euro pa.eu/si tes/de fa ult/fi les/ha te­cri me­se mi nar­re port­2014_en.pdf, stra ni ci pri stu­ plje no 24.1.2015. Temida 77 Euro pean Union Agency for Fun da men tal Rights. Do stup no na: http://www.fra. euro pa.eu/en/abo ut­fra, stra ni ci pri stu plje no 17.12.2014. Euro pean Union Agency for Fun da men tal Rights, Ha te Cri me The me. Do stup no na: http://fra.euro pa.eu/en/the me/ha te­cri me, stra ni ci pri stu plje no 10.1.2015. FRA (2007) Da ta col lec tion and re se arch ac ti vi ti es on ra cism and xe nop ho bia by the EUMC (2000­2006). FRA Wor king Pa per, Vi en na: FRA. Do stup no na: http://fra.euro pa. eu/fra Web si te/at tac hments/EUMC_met ho do logy_pa per_en.pdf, stra ni ci pri stu­ plje no 10.1.2015. FRA (2013) Con fe ren ce con clu si ons, FRA con fe ren ce 2013 “Com ba ting ha te cri me in the EU – Gi ving vic tims a fa ce and a vo i ce”, 12­13 No vem ber 2013, Vil ni us, Lit hu a nia. Do stup no na: http://fra.euro pa.eu/si tes/de fa ult/fi les/frc2013­con clu si ons.pdf, stra ni ci pri stu plje no 17.12.2014. FRA (2014) How Can EU Mem ber Sta tes Com bat Ha te Cri me Ef fec ti vely? En co u ra ging Re por ting and Im pro ving Re cor ding – Se mi nar re port. Do stup no na: http://fra.euro pa. eu/si tes/de fa ult/fi les/ha te­cri me­se mi nar­re port­2014_en.pdf, stra ni ci pri stu plje no 10.1.2015. FRA (2014a) Wor king Party – Im pro ving Re por ting and Re cor ding of Ha te Cri me in the EU - Ina u gu ral Me e ting Re port. Do stup no na: http://fra.euro pa.eu/si tes/de fa ult/fi les/fra_ wor king_party_on_ha te_cri me_­me e ting_re port.pdf, stra ni ci pri stu plje no 10.1.2015. Mi ni star stvo prav de Re pu bli ke Sr bi je. Do stup no na: http://www.mprav de.gov.rs/ tekst/7715/dru gi­na crt­ak ci o nog­pla na­za­po gla vlje­23.php, stra ni ci pri stu plje no 24.1.2015. OSCE (2015) Ci vil So ci ety and Go vern ment Aut ho ri ti es Must Work To get her to Ac cu­ ra tely Re cord Ha te Cri me in Euro pe, Say Con fe ren ce Par ti ci pants. Do stup no na: http://www.osce.org/odi hr/143656, stra ni ci pri stu plje no 9.3.2015. OSCE/ODI HR Ha te Cri me Re por ting, Re so ur ces. Do stup no na: http://www.ha tec ri me. osce.org/re so ur ces/ngos­and­ci vil­so ci ety­or ga ni za ti ons­2013, stra ni ci pri stu plje no 16.2.2015. OSCE/ODI HR Ha te Cri me Re por ting, What Do We Know. Do stup no na: http://www. ha tec ri me.osce.org/what­do­we­know, stra ni ci pri stu plje no 24.1.2015. OSCE/ODI HR Ha te Cri me Re por ting, Our Met ho do logy. Do stup no na: http://www. ha tec ri me.osce.org/what­do­we­know/our­met ho do logy, stra ni ci pri stu plje no 24.1.2015. OSCE/ODI HR Ha te Cri me Re por ting, Our Man da te. Do stup no na: http://ha tec ri me. osce.org/what­do­we­know/our­man da te, stra ni ci pri stu plje no 24.1.2015. Mirjana Dokmanović 78 OSCE/ODI HR Ha te Cri me Re por ting, Ser bia 2013. Do stup no na: http://ha tec ri me.osce. org/ser bia?year=2013, stra ni ci pri stu plje no 24.1.2015. The Fe de ral Bu re au of In ve sti ga tion, Ha te Cri me Sta ti stics. Do stup no na: http://www. fbi.gov/news/sto ri es/2014/de cem ber/la test­ha te­cri me­sta ti stics­re port­re le a sed/ la test­ha te­cri me­sta ti stics­re port­re le a sed, stra ni ci pri stu plje no 10.5.2015. The Le a dershp Con fe ren ce on Ci vil and Hu man Rights, Ha te Cri me Le gi sla tion. Do stup no na: http://www.ci vil rights.org/ha tec ri mes/llehcpa/le gi sla tion/, stra ni ci pri­ stu plje no 7.5.2015. Mir ja na Dok Ma no vić Ha te Cri mes Re cor ding: Re com men da ti ons of the In ter na ti o nal Bo di es and The ir Sig ni fi can ce to Ser bia Da ta re cor ding and ke e ping the of fi cial uni que da ta ba se on ha te cri mes con tri­ bu tes to in cre a sing vi si bi lity of this type of cri mes, as well as to for mu la ting ef fec ti ve po li ci es of pre ven ting di scri mi na tion, ra cism and non­to le ran ce. At the end of 2012, the Re pu blic of Ser bia in tro du ced the ag gra va ting cir cum stan ce in sen ten cing cri­ mes mo ti va ted by ha tred on the ba sis of ra ce, re li gion be li ef, na ti o nal or et hni cal be lon ging, sex, se xu al ori en ta tion or gen der iden tity. The Ac tion Plan of the Im ple­ men ta tion of the Stra tegy of Pre ven tion and Pro tec tion aga inst Di scri mi na tion (2014) fo re se es in tro du cing the uni que da ta ba se on ha te cri mes by the end of 2016. The su bject of the pa per is the analysis of the im por tan ce of esta blis hing this type of da ta ba se from the per spec ti ve of ac know led ging vic tims’ rights. The re le vant ac ti vi­ ti es and the re com men da ti ons of the EU Fun da men tal Rights Agency (FRA) and the OSCE to the mem ber sta tes, with re spect to ef fi ci ent re cor ding da ta on ha te cri mes, ha ve been al so in tro du ced. The aim of the pa per is to con tri bu te de ve lo ping of the met ho do logy of da ta re cor ding of ha te cri mes in the Re pu blic of Ser bia in li ne with the gi ven re com men da ti ons of the FRA and the OSCE. Keywords: ha te cri mes, ag gra va ting cir cum stan ce, cri me re cor ding, Fun da men­ tal Rights Agency, OSCE.