93 Ostale­teme Zlo­či­ni­mr­žnje Mi li Ca ko va če vić* Zlo či ni mr žnje tek po sled njih go di na iza zi va ju iz ve sno in te re so va nje na še struč ne jav-no sti. U član ku su iz lo že ne po je di ne de fi ni ci je zlo či na mr žnje, po šav ši pre sve ga od an glo sak son ske li te ra tu re, ko ja se po naj vi še ba vi ovom pro ble ma ti kom. Cilj ra da je da se iz vr ši ana li za na ših za kon skih re še nja u ve zi sa kon tek stom o ko me go vo ri mo, te da se do ne kle raz mo tre po re klo i vr ste pred ra su da ko ja se sma tra ju mo ti vom zlo či na mr žnje, uz uka zi va nje na od re đe ne fak to re ko ji do pri no se na stan ku pred ra su da. Na kra ju, uka zu- je mo na mo guć no sti za bor bu pro tiv zlo či na mr žnje, od no sno za pre ve ni ra nje istih. Ključ ne re či: zlo či ni mr žnje, pred ra su de, vik ti mi za ci ja, ne tr pe lji vost, go vor mr žnje De­fi­ni­sa­nje­zlo­či­na­mr­žnje U li te ra tu ri se su sre će mo se raz li či tim de fi ni ci ja ma zlo či na mr žnje, s tim što ni jed na od njih ne ospo ra va da su u pi ta nju zlo či ni mo ti vi sa ni pred ra su da ma. Pred ra su de se pre vas hod no ti ču žr tvi ne pri pad no sti raz li či tim ma njin skim gru pa ma, ili ka kvih nje nih lič nih oso bi na. Ta ko, mo že mo re ći da zlo čin mr žnje pod ra zu me va pri me nji va nje raz li či tih ob li ka na si lja pre ma žr tva ma ko je su oda bra ne po kri te ri ju mu ra sne, na ci o nal ne, et nič ke i ver ske pri pad no sti, ili na osno vu sek su al nog opre de lje nja, ko jim kri te ri ju mi ma se mo že pri do da ti još i in va lid nost i men tal na za o sta lost žr tve. Vr še nje ova kvih de li ka ta in spi ri sa no je že ljom da se po je din ci, ili či ta ve gru pe li ca ugro ze i za stra še, ka ko bi se ose ti li ne be zbed nim i bes po moć nim, te pri nu đe nim na ži vlje nje u stal nom stra hu od no vih na pa da. Po sle di ce zlo či na mr žnje ne ogle da ju se sa mo u či nje ni ci da su od re đe ni pri pad ni ci ma njin skih gru pa li še ni pra va da ži ve spo koj no, već i u na ru ša va nju har mo nič nih od no sa u ši roj za jed ni ci, ko joj vik ti mi zi ra ni po je din ci i gru pe pri pa da ju. TEMIDA Decembar 2009, str. 93-103 ISSN: 1450-6637 DOI: 10.2298/TEM0904093K * Prav ni fa kul tet Uni ver zi te ta u Be o gra du, sa rad nik u na sta vi, E-mail: bucak80@gmail.com Mi li ca Ko va če vić 94 De fi ni ci ja zlo či na mr žnje ko ju je dao ame rič ki FBI gla si da su u pi ta nju de lik ti ko ji ma se ugro ža va ju i po vre đu ju ka ko fi zič ka li ca, ta ko i ma te ri jal na do bra, a ko ji su mo ti vi sa ni, u ce lo sti ili de li mič no, pred ra su da ma u ve zi sa ra snom, na ci- o nal nom i et nič kom pri pad no šću ošte će nih, nji ho vim re li gij skim ube đe nji ma, sek su al nim opre de lje nji ma ili nji ho vom in va lid no šću (Shi vely, 2005: 2). Slič na de fi ni ci ja da ta je i od stra ne Spe ci jal ne gru pe za bor bu pro tiv zlo či na mr žnje, oform lje ne u ame rič koj dr ža vi Ma sa ču sec, shod no ko joj su u pi ta nju zlo či ni ini ci ra ni, u pot pu no sti ili de li mič no, mr žnjom pro tiv po je di na ca zbog nji ho ve, stvar no po sto je će ili umi šlje ne, ra sne, re li gij ske, na ci o nal ne i pol ne pri pad no sti ili sek su al nog opre de lje nja. Ova kvi zlo či ni mo gu pod ra zu me va ti na pa de va tre- nim oruž jem, pod me ta nje po ža ra, psi hič ko zlo sta vlja nje i ver bal ne pret nje.1 Što se ti če upo tre be sa mog ter mi na zlo či ni mr žnje, isti pred sta vlja pre vod iz ra za ko ji na en gle skom je zi ku gla si „ha te cri me“. Na ve de ni ter min upo tre- blja va se in ten ziv no ši rom sve ta po čev od 1990. go di ne ka da je u ame rič kom Kon gre su usvo jen „The Ha te Cri me Sta ti stics Act“. Ovim ak tom omo gu će no je in ten ziv no pri ku plja nje po da ta ka o za stu plje no sti i pri ro di zlo či na mo ti vi sa nih, pre sve ga ra snim, pred ra su da ma (Ja cobs, Por ter, 1998: 4-25). To što je na ve- de ni ter min po pu la ri san tek 1990. go di ne, ne tre ba da nas na ve de na za klju- čak da zlo či ni mr žnje ni su bi li za stu plje ni, u me ri do volj noj da po bu di in te re- so va nje jav no sti, i u pe ri o du pre po me nu te go di ne. Bit no je na po me nu ti da u pred ra su de ko je mo ti vi šu po či ni o ce na zlo či ne mr žnje to kom 1994. go di ne bi va ubro ja na i in va lid nost vik ti mi zi ra nih li ca. 1 Evo pri me ra ne kih kon kret nih zlo či na mr žnje: naj po zna ti ji je slu čaj ubi stva bri tan skog ti nej- dže ra, cr ne pu ti, Step he na Law ren ca, ko ga je jed ne ve če ri to kom 1993. go di ne dok je če kao auto bus na pa lo pet mla di ća iz bov ši ga no že vi ma; u dr ža vi Va jo ming u SAD dva mu škar ca su 1998. go di ne pre tu kla i opljač ka la jed nog mla di ća ho mo sek su al nog opre de lje nja, ko ga su po tom ve za li za ogra du, da bi ne sreć ni čo vek pre mi nuo pet da na ka sni je usled za do bi je nih po vre da; i na pod ruč ju na še ze mlje je bi lo ma ni fe sto va nja zlo či na mo ti vi sa nih pred ra su da- ma, naj tra gič ni ji slu čaj do go dio se u Be o gra du 1997. go di ne, ka da su dva Skin hed sa na uli ci pre tu kla do smr ti Du ša na Jo va no vi ća, tri na e sto go di šnjeg Ro ma, a ovaj gnu sni zlo čin iza zvao je bu ru ne ga tiv nih re ak ci ja na še sve u kup ne jav no sti. Temida 95 Po­jav­ni­ob­li­ci­i­eti­o­lo­gi­ja­zlo­či­na­mr­žnje U SAD se, se za hva lju ju ći po me nu tom „The Ha te Cri me Sta ti stics Act“, već du ži niz go di na vr še op se žna pri ku plja nja i ana li ze sta ti stič kih po da ta ka o zlo- či ni ma mr žnje. Ta ko je kon sta to va no, shod no po da ci ma ame rič kog Bu re au of Ju sti ce Sta ti stics da je u pe ri o du od ju la me se ca 2000. go di ne do de cem- bra me se ca 2003. go di ne vr še no u pro se ku, na go di šnjem ni vou, oko 191.000 kri vič nih de la oka rak te ri sa nih kao zlo či ni mr žnje. Da bi se ot kri lo da li jed no kri vič no de lo za i sta po se du je od li ke zlo či na mr žnje, po treb no je utvr di ti da je mr žnja re al no i ma ni fe sto va na na me stu zlo či na. Sma tra se da se mr žnja is ka- zu je kroz ver bal no iz ra ža va nje, kao i pri me nji va njem raz li či tih sim bo la. U pe ri- o du ome đe nom da tim vre men skim okvi rom, zlo či ni mr žnje bi li su in spi ri sa ni pre sve ga ra snom ne tr pe lji vo šću, dok je ani mo zi tet naj re đe is po lja van pre ma in va lid nim li ci ma. Da lje, čak 84% od ukup nog bro ja iz vr še nih kri vič nih de la spa da lo je u do men na sil nič kog kri mi na li te ta. U an glo sak son skoj li te ra tu ri i prak si is ti če se da se mo ti vi, ko ji od li ku ju vr še nje kri vič nih de la oka rak te ri sa nih kao zlo či ni mr žnje, mo gu po de li ti na če ti ri vr ste: 1) po tra ga za uz bu đe njem i za ba vom 2) od bra na-uči ni o ci ovih kri vič nih de la pred u zi ma ju ih u po gre šnom ube đe- nju da im od pri pad ni ka ma njin skih gru pa pre ti ne ka opa snost 3) osve ta-uči ni o ci ta kvih kri vič nih de la že le da ade kvat no re a gu ju na po na ša- nja ko ja tu ma če kao uvre dlji va po se be i se bi bli ska li ca 4) ra di is pu nja va nja iz ve sne mi si je-ta kvi na pa sni ci ima ju vr lo ja ka pre du be đe- nja i ve ru ju da se bo re za svo je ide a le ta ko što se agre siv no po na ša ju, kao, na pri mer, pri pad ni ci eks tre mi stič kih de sni čar skih gru pa (Shi vely, Mud ford, 2007: 11). Oso bi to za bri nja va to što iz pre zen ti ra ne po de le pro iz i la zi da po je di ni uči- ni o ci zlo či na mr žnje pro na la ze od go va ra ju će na či ne da ra ci o na li zu ju svo je kri- mi nal no po na ša nje. Ve o ma slič na upra vo iz ne toj po de li je ste i kla si fi ka ci ja mo ti va zlo či na mr žnje, ko ju opre de lju je K. Fran klin. Autor ka je pro u ča va la mo ti ve na pa da na ho mo sek su al nu po pu la ci ju u San Fran ci sku. Ona kon sta tu je da li ca ho mo sek- su al nog opre de lje nja bi va ju na pad nu ta za to što na sil ni ci ve ru ju da im pre ti opa snost od ho mo sek su a la ca, ko je do ži vlja va ju kao sek su al ne pre da to re. Po je- din ci su ube đe ni da na pa da ju ći ova li ca šti te dru štvo od ne mo ra la i pro mi sku- Mi li ca Ko va če vić 96 i te ta. Po sto je i dru gi mo ti vi ko ji na vo de na zlo či ne mr žnje, pa ta ko ima i na pa- sni ka ko ji mal tre ti ra ju žr tve iz pu ke po tre be za pre kra ći va njem vre me na, ili pak iz že lje za sa mo do ka zi va njem i sti ca njem pre sti ža u gru pi ko joj pri pa da ju. Ne ret ko će uči ni lac pred u ze ti ka kav akt mr žnje i da bi se po vi no vao ko dek su gru pe u či jem je sa sta vu, iako to sam za pra vo i ne že li (Fran klin, 1998). O po sle di ca ma sa ko ji ma se no se žr tve zlo či na mr žnje go vo re re zul ta ti is tra- ži va nja spro ve de nog u Ka li for ni ji u pe ri o du od 1993. go di ne do 1996. go di ne. Is tra ži va nje je ob u hva ti lo 2.300 li ca ho mo sek su al nog opre de lje nja, ko ji su u pe ri o du to kom pet go di na ne po sred no pre spro vo đe nja da tog is tra ži vač kog pro jek ta bi li žr tve kri vič nih de la iz obla sti zlo či na mr žnje. Na i me, utvr đe no je da se po sle di ce vik ti mi zi ra nih ovim de li ma, bit no raz li ku ju od po sle di ca vik ti mi- zi ra no sti ka kvim dru gim de lik ti ma. Žr tve su pre tr pe le in ten zi van stres, a iz gu- bi le su ne po vrat no i ose ćaj bez bed no sti u sop stve nom okru že nju, što ih je uči- ni lo ra nji vim. Ošte će ni su te ško pod no si li to što su bi li na pad nu ti zbog od li ka ko je či ne deo nji ho vog iden ti te ta, a ima li su uti sak da je sre di na ne pri ja telj ski na stro je na pre ma nji ma, čak i ka da to re al no ni je bi lo ta ko. Bit no je na gla si ti da su ose ća nja de pre si je i ljut nje, bi la pri sut na i po pro to ku či ta vih pet go di na od mo men ta vik ti mi za ci je. O psi ho lo škim po sle di ca ma go vo ri i po da tak shod no ko me je tek 1/3 žr ta va pri ja vi la zlo čin mr žnje. Is tra ži va či ce ne da su psi ho lo ške po sle di ce zlo či na mr žnje slič ne i u slu ča je vi ma ka da su žr tve na pad nu te usled dej stva ka kve dru ge pred ra su de, osim pre du be đe nja u ve zi sa ho mo sek su al no- šću (He rek, Gi lis et al, 1999: 1-13). Kao što vi di mo, zlo či ni mr žnje re zul ti ra ju stva- ra njem at mos fe re ne si gur no sti i stra ha u vik ti mi zi ra nih li ca, ali isto ta ko iza zi va ju i dis har mo ni ju u či ta vom dru štvu za hva će nom pred ra su da ma. Opa snost zlo či na mr žnje ba zi ra se i na pret po stav ci da sva ko mo že po sta ti žr tva, jer je kod ovih zlo či na ne bit no ko ja in di vi dua kon kret no bi va pa siv ni su bjekt pri iz vr še nju de lik ta. Na i me, žr tva se ne oda bi ra zbog to ga što je uči- ni lac do bro po zna je, ili za to što joj za me ra zbog ne kih nje nih lič nih ka rak te ri- sti ka, sta vo va ili po stu pa ka. Na pro tiv, zlo čin mr žnje obič no pod ra zu me va da je žr tva oda bra na na su mič no, pro sto za to što je pri pad nik ka kve ra sne, ver ske ili bi lo ko je dru ge ma njin ske gru pe. Uko li ko uči ni lac zlo či na mr žnje, re ci mo, ima po tre bu da is ka li svoj bes i pre zir pre ma ver ni ci ma jed ne re li gi je, bi lo ko ji ver ski sled be nik da tog opre de lje nja po slu ži će toj svr si. Sa dru ge stra ne, po me ni mo i za ključ ke for mu li sa ne na osno vu po da ta ka Bri tish Cri me Sur vey iz 2000. go di ne, shod no ko ji ma je oko 40% ra sno mo ti vi sa nih zlo či na iz vr- še no od stra ne uči ni la ca po zna tih ošte će ni ma, dok su ošte će ni do bro po zna- va li li ca ko ja su ih na pa la u 7% slu ča je va (Ma son, 2005: 837-859). Ako i pri hva- Temida 97 ti mo mo guć nost da se žr tva i uči ni lac ne ret ko po zna ju, od no sno da zlo či ni ma mr žnje bi va ju vik ti mi zi ra ni po je din ci iz bli žeg okru že nja na pa sni ka, uto li ko je in tri gant ni ji od go vor na pi ta nje šta je uzrok vr še nja ovih kri vič nih de la. Da bi smo pro nik nu li u su šti nu zlo či na mr žnje mo ra mo raz ja sni ti iz če ga po ti če mr žnja, kao naj ne ga tiv ni je ose ća nje pre ma lju di ma ko ji nas okru žu ju. Za pra vo, u li te ra tu ri pro na la zi mo i mi šlje nja shod no ko ji ma se zlo či ni mr žnje od li ku ju pre ja kim pred ra su da ma u sve sti uči ni la ca ovih kri vič nih de la, ne go od i stin skom mr žnjom pre ma pri pad ni ci ma ma njin skih gru pa, ili uop šte no pre ma lju di ma ko ji se raz li ku ju. Ta ko bi smo, po mi šlje nju emi nent nog ame- rič kog psi ho lo ga G. All por ta auto ra de la The Na tu re of Pre ju di ce, pred ra su du mo gli od re di ti kao ose ćaj ogor če no sti pre ma iz ve snoj oso bi i bez raz lo žno osu- đi va nje te in di vi due. Onaj ko se dr ži pred ra su da ne po ko le blji vo sto ji iza njih, i ni ka ko ni je spre man da kri tič ki pre i spi ta svoj stav. Na pa snik je ube đen da je oso ba pre ma ko joj ga ji pred ra su de i sa ma za slu žna za nje go va ne ga tiv na ose- ća nja spram nje, što mu isto vre me no omo gu ća va da ne kri vi sa mog se be zbog to ga što udo vo lja va sop stve nim ni skim po bu da ma (Ja cobs, Por ter, 1998: 13). Sle po ve ro va nje u pred ra su de omo gu ća va po je din cu da se ose ća nad moć no, da uz dig ne ni vo sop stve nog sa mo po što va nja, ili pak, da okri vi pri pad ni ke gru pa ko je mr zi za so ci o e ko nom ske pro ble me ko ji ga op te re ću ju. Ta ko, na pri- mer, uči ni o ci zlo či na mr žnje prav da ju svo je po stup ke ti me što se be sma tra ju us kra će nim, i to zbog pri vi le gi ja ko je pri pad ni ci po je di nih ra sa i na ci ja uži va ju pri upi si va nju u ško le ili pri za po šlja va nju. Ni ko la Rot kon sta tu je da je neo du sta- ja nje od pred ra su da ko ri sno u re a li zo va nju dve funk ci je. Sa jed ne stra ne, ono omo gu ća va po je din cu da se uklo pi i bu de pri hva ćen u gru pi ko ja je po bor nik da te pred ra su de, a sa dru ge stra ne obez be đu je na gla ša va nje vla sti te vred no- sti, pod vla če njem in fe ri or no sti pri pad ni ka ne ke dru ge gru pe (Rot, 1974: 104). Ne ka da će obi ča ji i kul tu ra ko ji se ne gu ju u da toj dru štve noj sre di ni do pri- ne ti raz vi ja nju sklo no sti ka zlo či ni ma mr žnje. Ne ret ko se de ša va da de ca od ra- sta ju ći, sva ko dnev no slu ša ju ste re o tip ne pri če shod no ko ji ma su pri pad ni ci raz- li či tih ver skih ili na ci o nal nih gru pa pro sti, pri mi tiv ni, glu pi, pr lja vi, škr ti, sklo ni kra đi i ne ra du. Ako oso ba sta sa va okru že na od ra sli ma ko ji ma je svoj stve no ne po što va nje lju di ko ji se raz li ku ju od njih sa mih, usvo ji će isto vet ne sta vo ve i to kao ne što pot pu no pri rod no i pri hva tlji vo. Op šte je po zna to da sa svim ma la de ca raz li či tih ra snih i na ci o nal nih pri pad no sti mo gu da uži va ju u me đu sob nim har mo nič nim od no si ma i za jed nič koj igri, dok for mi ra nje pred ra su da na stu pa tek sa nji ho vom da ljom so ci ja li za ci jom i kroz kon tak te sa od ra sli ma. Mi li ca Ko va če vić 98 Psi ho a na li ti ča ri sma tra ju da pred ra su da ma mo gu bi ti op te re će ne in di- vi due ko je se ina če od li ku ju ne kim pa to lo škim ka rak te ri sti ka ma lič no sti, ali i oso be zdra vog men tal nog sklo pa, ko je se sle po dr že svo jih sta vo va i ni su sprem ne da se raz vi ja ju i da uče kroz sti ca nje no vih is ku sta va. Za to je nu žno ras te re ti ti lju de od raz li či tih neo sno va nih pre du be đe nja, ko ja ih na vo de na ta kva ne po želj na ose ća nja, kao što je to, bez sva ke sum nje, mr žnja. Ta ko je, na pri mer, ši ro ko za stu pljen stav da su svi lju di ho mo sek su al nog opre de lje nja de ge ne ri sa ni, da pred sta vlja ju opa snost po oko li nu, ali i da kon tro li šu po li ti- ča re i me di je za hva lju ju ći enorm nim svo ta ma nov ca ko ji ma ras po la žu. Po pu- la ri sa nje opi sa nih sta vo va la ko do vo di do omra že no sti pri pad ni ka ove po pu- la ci je, pa čak i do ta ko eks trem nih mi šlje nja shod no ko ji ma ho mo sek su al ce tre ba fi zič ki eli mi ni sa ti (Young-Bru ehl, 2003: 152-159). Što se ti če ob li ka u ko ji ma se is po lja va ju zlo či ni mr žnje vi de li smo da oni mo gu dra stič no da se raz li ku ju, te da se mo gu ma ni fe sto va ti u, bar pri vid no be nig ni jim for ma ma, kao što su vre đa nje i ver bal ne pret nje, do ta ko dra stič- nih ob li ka, kao što su na no še nje te ških te le snih po vre da, pa i ubi stvo. Po sta- vlja se pi ta nje da li po sto ji po tre ba za uvo đe njem po seb nih kri vič nih de la, ko ji ma bi se iz dvo je no in kri mi ni sa la ona po na ša nja ko ja kri vič ni za ko ni i ina če za bra nju ju, s tim što bi im oso be nost da va la mo ti vi sa nost od re đe nim pre du- be đe nji ma spram vik ti mi zi ra nih. Ima osno va i sta no vi šte da je do volj no uz već po sto je ća kri vič na de la na na če lan na čin pred vi de ti ote ža va ju ću okol nost ko ja obez be đu je stro ži je ka žnja va nje, uko li ko su de la pred u ze ta zbog mo ti vi sa no- sti pred ra su da ma. Vi de će mo da su u prak si za stu plje ne obe al ter na ti ve. U kri vič nim za ko ni ma po je di nih ze ma lja pred vi đe na su po seb na kri vič na de la ko ji ma se in kri mi ni šu one rad nje ko je ugro ža va ju pra va raz li či tih ma njin- skih gru pa. Ta ko je u ma đar skom kri vič nom za ko nu u čl. 174/b pro pi sa no kri- vič no de lo na slo vlje no kao „na si lje pro tiv čla na na ci o nal ne, et nič ke, ra sne ili re li gij ske gru pe“. Za kon pro pi su je da ovo kri vič no de lo vr ši onaj ko na pad ne oso bu ili je pri nu di da ne što uči ni ili tr pi, a iz raz lo ga što žtr va pri pa da od re đe- noj ra snoj, na ci o nal noj, et nič koj ili ver skoj gru pi. Te ži ob lik istog kri vič nog de la, za ko ji je pred vi đe na ka zna do osam go di na za tvo ra, či ni li ce ko je pri iz vr še nju osnov nog ob li ka pri me ni si lu, upo tre bi oruž je, na ne se te šku po vre du žr tvi ili je mu či, kao i uko li ko je do šlo do udru ži va nja ra di vr še nja ova kvih kri vič nih de la. Sa dru ge stra ne, u ne kim dr ža va ma se pred vi đa kri vič nim za ko nom da će se, u slu ča ju da se već po sto je ći ob li ci kri vič nih de la iz vr še zbog mo ti va u ve zi sa pred ra su da ma, to ce ni ti kao ote ža va ju ća okol nost. Ta ko, na pri mer, austrij ski kri vič ni za kon u čl. 33 pred vi đa da će se ra sna mr žnja i kse no fo bi ja uvek tre- Temida 99 ti ra ti kao ote ža va ju ća okol nost, i to bez ob zi ra na kon kre tan ob lik kri vič nog de la o ko me je reč. Pro iz i la zi da po je di ne dr ža ve pro pi su ju po seb na kri vič na de la ko ji ma se ma ni fe stu ju zlo či ni mr žnje, dok za ko ni ne kih dru gih ze ma lja pred vi đa ju kao ote ža va ju ću okol nost mo ti vi sa nost uči ni la ca ka kvom pred ra su dom ili, pak, od re đu ju kao kri vič no de lo pred u zi ma nje sva ke one rad nje ko ja slu ži iza zi va- nju ili pod sti ca nju mr žnje za sno va ne na pred ra su da ma. Su­zbi­ja­nje­zlo­či­na­mr­žnje Oči gled no je da su zlo či ni mr žnje iz u zet no kom plek sna po ja va, te da, zbog dru štve ne opa sno sti ko ju pod ra zu me va ju, tre ba pru ži ti ade kvat nu pa žnju nji- ho vom pro u ča va nju. Mo ra mo bi ti sve sni da ni su sa mo po je di ne gru pe li ca iz lo- že ne ri zi ku da bu du vik ti mi zi ra ne, jer ne po sto ji ni ka kva sve o bu hvat na i is crp na li sta pred ra su da ko je na vo de na vr še nje ovih kri vič nih de la. Na i me, pred ra su de se mo gu raz vi ti i ma ni fe sto va ti pre ma sva kom onom li cu ko je se na ne ki na čin raz li ku je bi lo od na pa sni ka, bi lo od gru pe ko joj ovaj pri pa da. Ipak, sma tra mo da je is pra van stav na šeg za ko no dav ca ko ji ni je pred vi deo po seb na kri vič na de la ko ji ma bi se ma ni fe sto va li upra vo zlo či ni mr žnje, ni ti je na na če lan na čin pred vi deo po sto ja nje ka kve ote ža va ju će okol no sti ko ja bi se ti ca la mo ti vi sa no sti uči ni o ca pred ra su da ma u ve zi sa lič nim od li ka ma žr ta va po je di nih kri vič nih de la. Na la zi mo da ne po sto ji oprav dan raz log zbog ko ga bi bi lo ko ja li ca tre ba lo po zi tiv no dis kri mi ni sa ti, pa ta ko ni po osno vu pri pad- no sti ma njin skim ra snim, na ci o nal nim i ver skim gru pa. Ce ni mo da ni dru ga či je sek su al no opre de lje nje, ili bi lo ko ja dru ga oso be nost ko ja nas iz dva ja od osta- lih, ni je oprav dan osnov ni ti za ka žnja va nje, ni ti za pri vi le go va nje po je di na ca. Iz dva ja njem bi lo ko jih gru pa li ca upu ću je mo po ru ku da po sto ji ne ka su štin ska raz li ka iz me đu kri vič nih de la iz vr še nih pre ma raz li či tim li ci ma, iako bi, bar u oči ma za ko na, svi mo ra li bi ti jed na ki. U skla du sa na ve de nim i Ustav Re pu bli ke Sr bi je (Slu žbe ni gla snik RS br. 83/06) za bra nju je dis kri mi na ci ju po bi lo kom osno vu, a oso bi to po osno vu: ra se, po la, na ci o nal ne pri pad no sti, dru štve nog po re kla, ro đe nja, ve ro i spo ve sti, po li tič kog ili dru gog ube đe nja, imov nog sta nja, kul tu re, je zi ka, sta ro sti i psi hič kog ili fi zič kog in va li di te ta. Sled stve no re če nom, u na šem Kri vič nom za ko ni ku (Slu žbe ni gla snik RS br. 85/05) ni je pred vi đe no stro ži je ka žnja va nje u slu ča ju da je ošte će ni po je di nim kri vič nim de li ma, na pri- mer te škom te le snom po vre dom ili si lo va njem, pri pad nik ka kve ra sne, ver ske ili Mi li ca Ko va če vić 100 ko je dru ge, ma njin ske gru pe. Me đu tim, Kri vič ni za ko nik u čl. 128 pred vi đa kri- vič no de lo po vre de rav no prav no sti, kao jed no od kri vič nih de la pro tiv slo bo da i pra va čo ve ka i gra đa ni na. Ovo kri vič no de lo vr ši li ce ko je us kra ti ili ogra ni či gra đa ni nu pra va ga ran to va na Usta vom i za ko nom, ili mu, pak, da je po vla sti ce ili po god no sti, ru ko vo de ći se pri tom gra đa ni no vom na ci o nal nom ili et nič kom pri pad no šću, ra som, ve ro i spo ve šću, po li tič kim ili dru gim ube đe njem, po lom, je zi kom, obra zo va njem, dru štve nim po lo ža jem, so ci jal nim po re klom, imov nim sta njem ili ka kvim dru gim lič nim svoj stvom. Te ži ob lik istog kri vič nog de la či ni slu žbe no li ce ko je opi sa ne rad nje pred u zi ma u sklo pu vr še nja slu žbe. Sa dru ge stra ne, Kri vič ni za ko nik RS u čl. 317 pred vi đa i kri vič no de lo iza zi va- nja na ci o nal ne, ra sne i ver ske mr žnje i ne tr pe lji vo sti, u gru pi kri vič nih de la pro- tiv ustav nog ure đe nja i bez bed no sti dr ža ve, či me je ja sno ma ni fe sto va no ka kav se zna čaj pri da je ži vlje nju u du hu op šte to le ran ci je, rav no prav no sti i po što va nja me đu sob nih raz li či to sti. Osnov ni ob lik ovog kri vič nog de la či ni ono li ce ko je iza- zi va ili ras pi ru je na ci o nal nu, ra snu ili ver sku mr žnju ili ne tr pe lji vost me đu na ro- di ma ili et nič kim za jed ni ca ma, ko je na sta nju ju Sr bi ju. Što se ti če ne tr pe lji vo- sti, za ko no da vac, kao što vi di mo, ne to le ri še ini ci ra nje i po pu la ri sa nje iste, iako ne tr pe lji vost pod ra zu me va ne ga tiv no ose ća nje sla bi jeg in ten zi te ta u od no su na ose ća nje mr žnje. No, i mr žnja i ne tr pe lji vost pri pre ma ju te ren za eks ce sna po na ša nja pre ma pri pad ni ci ma od re đe nih na ro da i et nič kih za jed ni ca (Sto ja no- vić, 2006: 689). Te ži ob lik de la za stu pljen je u slu ča ju ka da su mr žnja i ne tr pe lji- vost iza zi va ne, ili ras pi ri va ne, pri nu dom, zlo sta vlja njem, ugro ža va njem si gur no- sti, iz la ga njem po ru zi sim bo la da te na ci o nal ne, et nič ke ili ver ske gru pe, te ošte- će njem tu đih stva ri i skr na vlje njem spo me ni ka i gro bo va. Za naj te ži ob lik istog kri vič nog de la pro pi sa na je ka zna za tvo ra od dve do de set go di na, a on po sto ji u slu ča ju ka da je mr žnja iza zi va na, ili ras pi ri va na, pu tem zlo u po tre be po lo ža ja ili ovla šće nja, ili pak uko li ko su na stu pi li ne red, na si lje ili dru ge te ške po sle di ce po za jed nič ki ži vot na ro da, na ci o nal nih ma nji na i et nič kih gru pa Sr bi je. Po sta vlja se pi ta nje ka ko dru štvo mo že da se za šti ti od mr žnje, ko ja je i po red da nas do stig nu tog ni voa ci vi li za cij skog raz vo ja i da lje ite ka ko pri sut na. Pu ko za o štra va nje ka zne ne po li ti ke spram uči ni la ca kri vič nih de la mo ti vi sa nih pred ra su da ma ne će bi ti do volj no za re ša va nje po sto je ćih pro ble ma. Upra vo na ovom me stu do la zi mo do pro ble ma go vo ra mr žnje, pu tem ko ga se po pu la ri šu i ja ča ju pred ra su de. Sla že mo se sa sta no vi štem Jo va na Ći ri ća ko ji sma tra da je go vor mr žnje ne ret ko pret hod ni ca zlo či na mr žnje (Ći rić, 2006: 199). Me đu tim, pro blem go vo ra mr žnje otva ra i kom plek sne pro ble me u ve zi sa ga ran to va- njem slo bo de mi šlje nja i iz ra ža va nja. Ustav Re pu bli ke Sr bi je za bra nju je sva ko Temida 101 iza zi va nje i pod sti ca nje ra sne, ver ske, na ci o nal ne ili ka kve dru ge ne rav no prav- no sti, mr žnje i ne tr pe lji vo sti, te bi ga ran to va nje po što va nja tog na če la tre ba lo da bu de isto vre me no i me ra ko jom će se even tu al na cen zu ra li mi ti ra ti. Sva- ka ko, mno go je lak še for mu li sa ti na če la rav no prav no sti i slo bo de iz ra ža va nja, ne go omo gu ći ti nji ho vu fak tič ku sim bi o zu u sva ko dnev nom ži vo tu. Bor ba pro tiv zlo či na mr žnje zah te va osmi šlja va nje kom plet ne stra te gi je ko ja će se po ste pe no spro vo di ti na ne pre ki dan i tra jan na čin, i ko ja zah te va mno go vi še od pu ke pro kla ma ci je na če la jed na ko sti svih gra đa na. Na ovom me stu ne će mo se upu šta ti u ko men ta ri sa nje od re da ba Za ko na o za bra ni dis- kri mi na ci je (Slu žbe ni gla snik RS br. 22/09), ima ju ći u vi du da pri me na istog još ni je ot po če la. U sva kom slu ča ju, ve ru je mo da je po treb no po pu la ri sa nje de mo krat skih vred no sti i op šte to le ran ci je. U tom ci lju nu žno je edu ko va ti gra- đa ne pu tem sku po va, tri bi na i kroz sve dru ge po god ne for me, ko je će omo gu- ći ti da što ve ći broj lju di bu de upo znat sa ovom pro ble ma ti kom. An ga žo va nje na ja ča nju sve sti o po tre bi po što va nja sva ke in di vi due mo ra bi ti sve in ten ziv- ni je i do pre ti do sva kog po je din ca, jer i oni ko ji pro pa gi ra ju pred ra su de da nas ima ju pri li ku da se ko ri ste pre i muć stvi ma sa vre me nih sred sta va ko mu ni ka ci je. Zna mo da ni je do zvo lje no na te le vi zi ji, ra di ju ili po sred stvom štam pa nih me di ja, pre zen ti ra ti sa dr ža je ko ji po pu la ri šu ra zno vr sne pred ra su de, kao i da po li ci ja spre ča va sku po ve ko ji bi bi li na me nje ni ši re nju mr žnje i ne tr pe lji vo- sti. Me đu tim, u sa vre me no do ba tu je i in ter net, ko ji omo gu ća va la ko sti ca- nje zna nja i sve op šte ši re nje kul tu re, ali je isto vre me no i po zor ni ca na ko joj sva ko mo že da iz no si svo ja ube đe nja, bez ika kve cen zu re. Do volj no je sa svim skrom no pred zna nje iz obla sti in for ma tič kih teh no lo gi ja, obez be đi va nje jed- nog per so nal nog ra ču na ra i pri stu pa in ter ne tu, ka ko bi bi lo ko ste kao pri li ku da ši ro kom audi to ri ju mu pre zen ti ra sva ko svo je uve re nje, u onoj for mi i obi mu za ko je se opre de li po sop stve nom na ho đe nju. Po seb nu opa snost pred sta- vlja či nje ni ca da de ca u sve ra ni jem uz ra stu pri stu pa ju in ter ne tu, i to bez ro di telj skog nad zo ra. Sto ga se u po je di nim dr ža va ma pred u zi ma ju teh nič ke me re za su zbi ja nje go vo ra mr žnje u ovom vir tu el nom sve tu. Te mom mr žnje na in ter ne tu ba vi li su se i uče sni ci kon fe ren ci je odr ža ne u Ota vi, u de cem bru 2005. go di ne u or ga ni za ci ji Ka nad skog od bo ra za ljud ska pra va (the Ca na dian Hu man Rights Com mis sion), ka da je kon sta to va no da ovaj pro blem zah te va zna čaj nu pa žnju, jer pred sta vlja od i stin sku pret nju po što va nju ljud skih pra va.2 2 Više o zaključcima sa konferencije na: http://www.chrc-ccdp.ca/pdf/HateOnInternet_bil.pdf , pri stu plje no 27.02.2009. godine Mi li ca Ko va če vić 102 Mo ra mo bi ti sve sni či nje ni ce da i u sa vre me no do ba po je din ci ma pre ti opa- snost sa mo zbog to ga što se na ne ki na čin raz li ku ju od ve ći ne, što upra vo na gla- ša va zna čaj uz di za nja sve sti o po što va nju i slo bod nom ma ni fe sto va nju in di vi du- al no sti sva kog čo ve ka. Do dat no nas obes hra bru je sa zna nje da raz log za agre- siv ne is pa de, u na še vre me na pret ka kul tu re i na u ke, vi še ne mo ra bi ti sa mo pri- pad nost ma njin skoj na ci o nal noj ili ver skoj gru pi, ili pak ho mo sek su al nom opre- de lje nju, već i in va lid nost, pa čak i du šev na bo lest i za o sta lost. Ni je do volj no re a go va ti sa mo pu tem kri vič no prav nih me ha ni za ma, jer je nu žno iz ra ža va nje sve op šte dru štve ne osu de pre ma svim onim ak ti ma ko ji nas one mo gu ća va ju da ži vi mo bez bed no i do sto jan stve no, bez ob zi ra na to ka kva su na ša ide o lo ška i ver ska ube đe nja, ko li ko smo dru ga či ji od dru gih, ili ka kvog smo po re kla. Li­te­ra­tu­ra Ći rić, J. (2006) Go vor mr žnje, Re vi ja za kri mi no lo gi ju i kri vič no pra vo, 3, str. 199 -223 Fran klin, K. (1998) Psychosocial Motivations of Hate Crimes Perpetrators, rad pre zen ti ran na go di šnjoj kon fe ren ci ji Ame rič ke aso ci ja ci je psi ho lo ga od 1998. go di ne, http://eric.ed.gov/ERICDocs/data/ericdocs2sql/content_storage_01/0000019b/80/16/ f0/8f.pdf , pri stu plje no 27.02.2009. go di ne He rek, G, Gil lis, J. et al (1999) Psycho lo gi cal squ e al of ha te cri me vic ti mi za tion among les bian, gay, and bi se xu al adults, Jo ur nal of con sul ting and cli ni cal psycho logy, http:// psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/violence.pdf, pri stu plje no 03.03.2009. go di ne Ja cobs, J, Por ter, K. (1998) Ha te Cri mes: Cri mi nal Law $ Iden tity po li tics. Ox ford Ma son, G. (2005) Ha te cri me and the ima ge of the stran ger, The Bri tish Jo ur nal of Cri- mi no logy, 45, str. 837-859 Rot, N. (1974) Ra sne i et nič ke pred ra su de u Ž. Ga vri lo vić (ed) Ra si zam, ra se i ra sne pred- ra su de. Be o grad: Sa vre me na ad mi ni stra ci ja Shi vely, M. (2005) Study of Li te ra tu re and Le gi sla tion on Ha te Cri me in Ame ri ca, fi nal re port sub mit ted to the Na ti o nal In sti tu te of Ju sti ce. Was hing ton Shi vely, M, Mul ford, C. (2007) Ha te Cri me in Ame ri ca – the De ba te Con ti nu es, Na ti o- nal In sti tu te of Ju sti ce Jo ur nal Sto ja no vić, Z. (2006) Ko men tar Kri vič nog za ko ni ka. Be o grad: Slu žbe ni gla snik. Young-Bru ehl, E. (2003) Ho mop ho bis: a di ag no stic and po li ti cal ma nual in D. Moss (ed) Ha ting in the First Per son Plu ral. New York Temida 103 Mi li Ca ko va Ce viC Ha­te­cri­mes The re is not much in te rest for the su bject of ha te cri me in our li te ra tu re. In the ar tic le, the aut hor de fi nes ha te cri me, ba sed on the facts ma inly from the An glo sa- xon li te ra tu re, and tri es to ex pla in the ori gin of pre ju di ce. The re is a de scrip tion of fac tors which can be the ca u se for the se cri mes to oc cur. The aut hor hig hlights the im por tan ce of pre ven ting bi as mo ti va ted cri me. The ar tic le ends with so me pro po si- ti ons abo ut how to fight ha te cri mes. Key words: ha te cri me, pre ju di ce, vic ti mi za tion, in to le ran ce, ha te spe ech