7 
 
 £32.7 
 3H 
 
 drugi gimuazijalni razred, 
 
 kano 
 
 priprava za {itanje Kornelija Nepota po Mavri Schinnaglu 
 
 i po 
 
 svojoj latinskoj slovnici izradio 
 
 Adolfo Weber. 
 
 I Been 1867. 
 
 Troskom ces. kralj. prodavaonice skolskih knjigab. 
 
,e1 
 
Odsgk peryi. 
 
 hnimhe iz olcenitih i posebnih pravilah o spolu. Nepra- 
 vilno sklanjanje, uz slaganje predikata sa subjeMom. 
 
 §. 1. 
 
 Sapiens nucquam iraseitur. Beatus esse sine yir- 
 tute nemo potest. Bonum omne laudabile est, Non frustra 
 ab imperatoribus antfquitus institutum est, ut in proelio 
 signa undique concinerent, clamoremque uniyersi tolle- 
 rent. Ars est difficilis recte rempublicam regere, Ta 
 me amas, ego te amo. Tu, Micythe, argentnm huic 
 redde ; nisi id confestfm facis, ego te tradam magistratui. 
 
 Pametni se ljudi nikad neserde. Bez krSposti neces modi 
 srfcan biti. Sutiti je kadsto isto tako skodljivo (damnosus) kano 
 sto je govoriti. Derzavu dobro upravljati verlo je tezko. Bez- 
 bozno je neljubiti svojih roditeljah. Ako ti mene ljubis, ljubiti 
 cu i ja tebe. Vi buntovni (seditiosus) gradjani kuga ste- derzave. 
 Sto je proslo, nemoze se promeDiti (mutarej. Trojica su ubijeni, 
 dvojica ranjeni (vulnerare). 
 
 Rectissime sunt apud te omnia. Mens peccat, non 
 corpus. Scelera non diu latent. Festinatio improyida est 
 et caeca. Non arma modo, sed jura etiam romana late 
 pollebant, Tuta saepe, nunquam secura est mala con- 
 scientia. Augustus Octavianus et ante eum Cajus Caesar 
 sub dictaturae nomine atque honore regnaverunt. Spec- 
 tan tur in chartis tenuitas, densitas, candor, laevor. 
 
 U Italiji je sve u redu. Mi smo dobro, vi zlo. Vi ste po- 
 grSsili, ne mi. Opaki ljudi mogu biti sigurni, no feezbrizni nikada. 
 Homer i Hesiod zivili su prije Rima. Filopoemen, Hannibal, De- 
 mosten i Sokrat pcginuse (absumere) otrovom (venerium). Pilom se 
 gasi zedja, a hranom se utisava glad\ ^ivotiDj'e niti (nee) imaju 
 razuma, niti (nee) uma, niti razbora. Celo (frons), oci, lice (vultus, 
 v *)j govor (oratioj cesto laze (mentiri). 
 
 1* 
 
§•2. 
 
 Ego ac tu simplicissime inter nos hodie loquimur. 
 Meo facto tu et omnes mei corruistis. Ego atque ta 
 omne illud tempus una fuimus. Tu et Caesar in decem- 
 viris non fuistis. Sustulimus manus et ego et Balbus. 
 Justitia est domina et regina omnium virtu turn. Multa 
 me docuit usus, magister egregius. Cuculi sunt veris 
 praenuntii. Vitae fida socia est virtus. Avaritiam si tollere 
 vultis, matrem ejus tollite, luxuriem. Sapientia est 
 effectrix beatae vitae. Mundus omnium rerum est altor. 
 Athenae artium liberalium inventrices fuerunt. Consue- 
 tudo est magistra. Tempus est vitae magister. 
 
 Mi smo i vi danas o toj stvari posve iskreno govorili. Ja 
 i ti obedovati cemo danas skupa. Mi i ti digli smo u vis ruke. 
 Sunce je kralj zvezdah. Rode su predtece proletja. Mir je hrani- 
 telj (altor) umetnostih. Dusa je ravnateljica (rectrix) tela. Dobra 
 sav§st neprestana je drugarica (comes) krepostL Atena bijase 
 uciteljica Rimljanah. Orao je kralj pticah. 
 
 §• 3. 
 
 Senatus populusque victori exercitui obviam egressi 
 sunt. Cerere nati sunt Liber et Libera. Pax et concordia 
 victis utilia sunt. Frater et soror mihi mortui sunt. 
 Fregellis murus et porta de coelo taeta sunt. Pecunia, 
 honores, forma perparva sunt. Non cibus nobis, non 
 humor,- non vigiliae, non somnus sine mensura quadam 
 salubria sunt. Catilinae ab adolescentia bella intestina, 
 caedes, rapinae, discordiae civiles grata fuerunt. 
 
 Sin su f kci nmerli. Orac su i mati bolestni. Apollon i Diana 
 rodjeni su na otoku Delu (Delus, i). Hrana, pilo i san jesu ljudem 
 potrebne stvari. Otac je poslao (terp.) sinu od^cu i knjige. — 
 Mnogim je rat, plen i svadja jako mila. Kralj su i kraljica veoma 
 milostivi. Zid i vrata verlo su cversta. 
 
 Alexander, victor tot regum atque populorum, irae 
 succubuit. Effodiuntur opes, irritamenta malorum. Mithri- 
 datem in fuga Tigranes, rex Armeniae, excepit. Adria- 
 ticum mareabAdria, Tuscorum colonia, vocavere italicae 
 gentes. Delplios, commune quondam humani generis 
 oraculum, Galli spoliaverunt. Graeci milites, praecipua 
 
spes et propemodum unica, ad Darium pervenerant. Ipse 
 dux cum aliquot principibus capiuntur. Demosthenes cum 
 ceteris in exsilium erant expulsi. 
 
 U Herodotu {Herodotus), otcu povestnice, citaju se mnoge 
 bajke. Rimljani su s Jugurtom, kraljem numidskim, kervav boj 
 vodili. Delfi, to obce gataliste Gercke, porobili su Galli. Vi, 
 jedina nasa nada, dosli ste u vreme (in tempore). Tebu, rodni 
 grad Pindarov, razorio je (diruere) Alexander, kralj macedonski. 
 Gades (Gades, turn), grad spanjolski, sagradise Foenicani {Phoenix). 
 Pompej, dika (lux) derzave, jest ubijen. 
 
 §. 5. 
 
 M. Brutus per se magnus vir evaserat. Rhetorica 
 apud Romanos utilis honestaque adparuit. Nemo nascitur 
 dives. Nemo fit casu bonus. Nonnulli oratores evadere 
 non potuerunt. Alexandri amici reges ex praefectis facti 
 sunt. Justitia erga deum religio dicitur, erga parentes 
 pietas. Timoleontis frater Timopbanes a Corinthiis dux 
 delectus est. Demosthenes a doetis oratorum princeps est 
 judicatus. Homines facilius in timore benigni, quam in 
 victoria grati reperiuntur. Ea rite spolia opima haben- 
 tur, quae dux duci detraxit. Beatus esse sine virtute 
 nemo potest. Socrates parens philosophiae recte diei 
 potest. Consules declarantur Tullius et Antonius. Clodius 
 tribunus plebis est designatus. Antonius hostis patriae 
 est judicatus. 
 
 Kamilla su imenovali {dicere terp.) diktatorom. — Nebeska 
 t&lesa {corpus coeleste) cine nam se malena. Nitko se nerodi ucen. 
 Mnogi su od bogatacah postali prosjaci (mendicus). Nitko neumr© 
 tako siroroasan, kano sto se je rodio. Cicerona zvahu (terp.) otcen* 
 domovine. Hannibala su izabrali (terp.) vodjom kartazkim. Sunce 
 i mesec cini nam se malen. Jasonovi drugovi (socius) zvahu se 
 Argonauti (Argonauta). Servija Tulija izabrase (terp.) kraljem. 
 Repatice su se n6koc derzale za predtece velikih bedah {cola- 
 mitas). Demostena derze pravo za najvecega govornika Gerkah. 
 Po Numi Pompiliju imenovali su (terp.) Tulla Hostilija kraljem 
 
 §. 6. 
 
 Ea est jucundissima amicitia, quam similitudo moruna 
 conjugavit. Arbores serit agricola, quarum fructus ipse 
 nunquam adspiciet. Flumen est in Britannia, quod Ta- 
 
mesis adpellatur. Est genus hominum, quod Helotes vo- 
 catur. Flumen Oxus, qui limum vehit, in mare Caspium 
 se effundit. 
 
 Eum omnes amant, cujus virtus omnibus utilis est. 
 Eosdem viros, quos pater meus amat, etiam ego amo. 
 Pater tuus, quocum ego in Italia eram, dux mihi fuit in 
 omnibus urbibus, per quas iter factum est. Vana sunt 
 ea decora, quae in divitiis sita sunt; sed eadem stultis 
 hominibus sunt gratissima. 
 
 Starci sade vocke, kojih ce voce potomci (posteri) brati. Ti 
 si nesrScu (fortuna adversa) terpljivo podnio, sto, (quod) se derzi za 
 verlo tezko {difficilis). Koriolan se je odmetnuo (transire) k du§- 
 manom, sto se nije prije (antea) kod Rimljanah nikad dogodilo 
 (accidere). RSka, koja se zove Dunav, izl£va se u cerno more 
 (Pontus Euxinus). Sto S3 tebi cini pravica, to se isto moze dru- 
 gomu ciniti kriviea. Slavom si svladao merznju (invidia), sto je 
 najteze medju ljudi (morialis). 
 
 §.7. 
 
 Barbarorum copiae disjectae sunt. Abige, puer, 
 has museas. Metellus vallo ac fosse castra muniyit 
 et crebras vigilias posuit. Seythicae longis bellant 
 Amazones hastis. Allia, quae supra Romam in Tiberim 
 effunditur, nomen dedit puguae AUiensi, Sagra, ad quam 
 Loeri Crotoniatas maximo proelio deyicerunt, flumen est 
 in Italia inferiore. Dirae Stygis deformis est unda. 
 Quieta Lethe demit curas. Alta et pereani nive tecta 
 Aetna, quum ad insulam Sicilian), turn ad mare prae- 
 clarum praebet prospectum. Alpes, quae Italiam a Grer- 
 mania et Gallia diyidunt, ab Hannibale cum exercitu 
 sunt superatae. 
 
 Vojska je razpersena. Straza se je promSnila (mutare). 
 Ovi su nam ljudi dosadni. Ratoborne v Amazonke, oruzane (armare) 
 dugim kopljem, vodjahu bojeve. Siroka i cerna Styx bijase 
 reka pod zemljom (apud — inferi, orum). Ognjometna (ignivomus) 
 Aetna najvece je berdo Sicilije, te pruza prekrasan vidik. Visoke 
 Alpe razstavljaju Germaniju i Galliju od Italije. 
 
 Asparagus saluber plantatus est in horto meo. Densi 
 dumi sepserunt undique Archimedis sepulcrum. Alta quies 
 per Argos securum erat. Argi capti sunt a Pyrrho Epi- 
 
rota. Hippo in Africa, Narbo in Gallia> Frusino et Sulmo 
 aquosus in Italia siti erant. Leuctra victoria Epaminondae 
 clarissima fuere. Amat altum Praeneste rosas. Mithri- 
 dates ex suo regno profugit, ut ex eodem Ponto Medea 
 ilia quondam profugerat. Bactra sita sunt sub monte 
 Paropamiso. 
 
 Lekonosna se sparoga sadi po mnogih vertovih. Gusti ter- 
 njak pruza (praebere) utoci§te (refugium) pticam. Pyrrh (Pyrrhus) je 
 predobio glasoviti Argo. Delfi od Gallah poplSnjeni (spoliare). 
 Narbon je bio stohri grad (caput) narbonezke Galije. Studeni 
 Sulmon bijase rodni grad pSsnika Ovidija. Pade (cadere) ponositi 
 Ilium. Prije (pritts) ce se porusiti (tollere) boeotska (Boeotius, a, 
 um) Leuktra, nego potamniti slava leuktarske bitke (pugna Leuc- 
 trica). Sjajne seoske kude (villa) rese stari Tibur. Bila su dva 
 Lacija; star! (vetus) i novi. 
 
 §. 9. 
 
 In familia Attici erant pueri literatissimi, plurimi 
 librarii, pari modo artifices ceteri, quos cultus domesti- 
 cus desiderat, apprime boni. Natura a Zenone artifex 
 dicitur. Duces itineris nonnulli ex captivis dati sunt. 
 Nos omnes rationem habemus ducem. Me sicut alterum 
 parentem observat. Aenea3 divae parentis opem im- 
 plorat. Argiae sacerdotis filii, Cleobis et Biton praedi- 
 cantur. Numa Pompilius Salios, Martis sacerdotes, quo- 
 rum primus Praesul vocatur, duodecim instituit. Lau- 
 datur torva bos cui crurum tenus palearia dependent. 
 Aquila mas minor est quam femina. 
 
 Narav je najveca umetnica. Medju Attikovimi slugami 
 bijahu mnogi verstni umgtnici. Zarobljenici bijahu vodje na putu. 
 Um je najbolji vodja. Stuj, sine, svoga ucitelja, kano otca, a ti, 
 kcerko, svoju uciteljicu, kano mater. Sinovi n£ke argivske sve- 
 tjenice nadjeni su u jutru (mane) mertvi. Martovi svetjenici zvahu 
 se Saliji. 
 
 §. 10. 
 
 Scipio victor domum regressus est. Natura ada- 
 mantis est victrix ignium. Unus lupus non timet multas 
 oves. Ad vagitum Romuli et Remi lupa adcurrit eosque 
 uberibus suis aluit. Gallus gallinaceus magnitudine, gra- 
 vitate, robore et pulcbritudine gallinas longe superat. 
 
 Vojaci se vratjaju kuci kano pobSditelji. Tomyris, kraljica 
 skitska, svladala je Cyra. Mnogi robovi bijahu kod Rimljanab 
 
kuhari, mnoge robinje bijahu kubarice. Vuci su telom verlo 
 slicni psom. Vacice su veoma bSsne (smvus), kad im se ugrabi 
 (eripere) koji mladi (catulus). Kokoti su jaci i vcci nego kokosi. 
 
 §. li. 
 
 Boreas ventorum frigidissimus est. Nee homines, 
 nee bestiae, nee plantae tenebras amant. E pyrite dura 
 ope chalybis scintillas elidimus. Cometae a Eomanis 
 stellae crinitae dicuntur. Oresten et Pyladen ob amici- 
 tiam firmissimam praedicant poetae. Ne optate incertas 
 divitias. Parvuli in cunis eubant. Anchise, quam pie 
 amatus es a filio tuo Aenea ! Maxima fuit Gorgiae elo- 
 quentia. Discipuli Pythagorae Pythagorei sunt dieti. 
 Ulysses devitavit praestigias Circes sagae. Dionysis 
 Aristomachen, Dionis sororem, in matrimonio habuit. 
 Grammatice quondam ac musice junctae fuerunt. 
 
 Brodari neljube studenih severnih vStrovah i nocne tmine. 
 Kremen je verlo tverd, a Aloe veoma gorak. Verno prijateljstvo 
 Oresta i Pylada hvale pesnici. Bogatstvo je nestalno dobro. 
 Aenea, koga je kob (fatum) Virgil opgvao (ccmere), ljubljase 
 vatreno svoga otca Ankisa. Atenjani su Protagoru Abderitjanma 
 protSrali. Rimljani su s Pyrrhom Epirotjaninom (Epirotes, as) boj 
 vodili (hellare cum aliquo). 
 
 §• 12. 
 
 Alexandria cunctaque Aegyptus populo romano 
 tradita est. Delphica lauro, cinge, Musa, comam poetae. 
 Lingua graeca varias habet dialectos. Opulenta Corinthus 
 a Mummio, romano duce, capta est. Dipbthongi pro- 
 duci debent in lingua latina. Praesidium nobis fer, 
 deus optime, maxime! Cura pii dis sunt, et qui coluere 
 (eos), coluntur. Di tibi divitias dederant. divine 
 Virgili, quam praeclare celebras fata Aeneae, filii 
 Ancbisae ! Theseus ex Creta abduxit Ariadnen, eamque 
 in insula Naxo reliquit. Malignum sperno vulgus. Jupiter 
 malum virus serpentibus addidit atris. Ventis agitatur 
 spumosum pelagus. 
 
 Kako je velika, o Boze, tvoja moc ! Rimljani i Gerci sto- 
 vahu mnogo bogovah. Hvalim tvoju marljivost, moj Marko. 
 Pokori se, sinko, bozjim i covScjim zakonom. Dobrim sinovom 
 i dobrim kcerim verlo je sveta (sacrosanetus) uspomena umerlih 
 roditeljah. Hram osterva Dela bija§e verlo glasovit. More, uz- 
 bunjeno vStrovi, biva mlacno (tepescere). Opaki ljudi (scelestus) 
 prave (miseere) poguban otrov. 
 
9 
 
 §• 13. 
 
 Lysander admirafcus est proceritates arborum, 
 directo3 in quincuncem ordines, humum subaetam et 
 puram, suavitatem odorum, qui efflabantur e floribus. 
 Equum Alexandri Bueephalon vocabant. Harpagones ex 
 punicis naribus in romanas sunt '"njeeti. Fons sonat 
 margine gramineo ciuctus. Seipio Massinissam anrea 
 corona, aurea patera, sella curuli eburnea , scipione 
 eburneo, toga picta et tunica palmata donavit. Expedite 
 pugionem veste tectum. Vespertiliones, qui sero trahunt 
 a ye3pere Domeu, nocte volant. 
 
 Dobro obdelano polje rodi (gignere) razno bilje. Filip je 
 poklonio Alexandru dragocenoga konja Bucefala. Na visokom 
 berdu romoni tiho (leniter) bistar (limpidus) vrutak. Slavodobitne 
 (triumphctns, Us) vodje nosahu (gesture) u ruci belokoatnu palicu. 
 Tergnutim (stringere) macein ubiju Brato i Kassij Caesara. Tele- 
 tin a (vitulina caro) je veorna mehka. Okrajci stita (scutum) ureseni 
 su (distinctus) zlatom i srebrom. Ritnljanom si se dopadali stro- 
 movi posadjeni na sliku petine (V). Baeite zelgzne kvake na 
 punicki bro'd. 
 
 §. U. 
 
 Moile meum levibus cor est violabile telis. Quid 
 tarn planum videtur quam mare ? Ex quo etiam aequor 
 illud poetae vocant. Marmor Parium est candidissimum. 
 Fun gar rice cotis, acutum reddere quae ferrum valet. 
 Filiae Aristidis publice alebantur, et de communi 
 aerario dotes collocatis datae sunt. Apud veteres Roma- 
 nos amici et cognati ossa crematorum cadavrrum legere 
 solebant. Ver erat aeternum. Corpus exanimatum cada- 
 ver appellamus. Exercitus die ac nocte iter continuavit. 
 Aliud camelorum genus bina habet in dorso tubera. 
 Cam's femina parvulo Cyro ubera praebuit. Tarquinius Su- 
 perbus in horto ambulans summa papaverum capita decus- 
 sit. Tibi parata erant verba, huic homini verbera. Lintres 
 paratae erant, quibus milites se suaque transvexerunt. 
 
 Gledaj visoke (procerus) stromove. Parski mramor bijase 
 verlo glasovit. Aristidovim kcerim dana je percija iz derzavne 
 peneznice. Tverdim brusom brusimo (acuere) zelSznu sekiru 
 (securis). U covecjem se tela broji 260 kostih. Ustnice (iabrwm) % 
 
10 
 
 koje zatvaraju (claudere) usta, jesu cervenkaste (rubicmdus) . 
 Ugodno je prol§tje slika njezne mladezi. Mertvaci su bledi 
 (pallidas). Deve imaju kosmate (pilosus) gerbe. Krava pruza teletu 
 (vitulus) mlecno (laeteus) vime. Mak prouzrokuje (inducere) san. 
 Du? je put po (per) pravilih (praeceptum), kratak i uspesan 
 (efficax) po primerih. Berzi konjanici prebacuju {pervagari) neiz- 
 m8rne (immensus) poljane (campus). 
 
 §. 15. 
 Grenti G-ermanorum ingrata est quies. Conjugi spin- 
 thera aurea surrepta sunt. Familiares Catilinae alienum 
 aes grande conflaverant. Vas adpellatus est, qui pro 
 altero vadimonium prommittit. Gigantes ausi sunt ad- 
 fectare regnum coeleste. Elephantes in primam aciem 
 producti sunt. As" romanus duodecim habuit uncias. 
 Adamas flammis ferroque est invietus. Sincerum est 
 nisi vas, quodeunque infundis, acescit. Triginta homi- 
 nes levissinii atque nequissimi jus ac fas omne dele- 
 verunt. 
 
 Rimske su gospodje (matrona) nosile zlatne kopce. Nocni 
 pocinak krepi (recreare) trudna (fessus) uda ljudih. Slani grah 
 iest okrusrao, verba koristna. Lepi (laetus) usevi rese ravnice. 
 Zel&zni okovi tiste njeznu nogu. Korintski (Corinthius, a, urn) 
 kov sastoji iz zlata, srebra i bakra (cuprum). Jamcem zvahu 
 Rimljani onoga, koji obeca, da ce drugi na sud doci. Indijanski 
 slonovi nose tornjeve na berbtu. Rimski as bijase bakren novae 
 (numus aeneus). Dijamanti su verlo tverdi. Kad se je rimska 
 vojska zaputjivala (proficisci), pobirahu (terp.) (colligere) posudje. 
 Za mJadica bijase nekoc velik (grandis-e) greb (ne/as), nedici se 
 (adsurgere) starcu (dativ). 
 
 §. 16. 
 
 Plerique pisces squamis teguntim Poetae Apollini 
 crines flavos tribuunt. Mors est certus finis omnium 
 malorum. Sedula Baucis tepidum cinerem dimovet, 
 ignem suscitat hesternum, foliisque et cortfee sicco nutrit. 
 Lapides duri molli cavantur aqua. Tyriorum coloniae 
 paene orbe toto diffusae sunt. Amnes profundi multos 
 alunt pisces. Tiberim multo spumantem sanguine cerno. 
 Fasces sarmentorum ex agro collati, fossaeque urbis iis 
 completae sunt, 
 
 Tarnice (plaustrum) imaju jake, zelSzne osovine. Vojak se 
 pase (cingere) zeleznom sabljom. Vise putah tuku (verberare) 
 neinili (durus) voznici (auriga) konje tverdora kijacom. Peti se 
 
li 
 
 mSsec zove (did) kod Rimljanah Quintilis. Kasnije se je taj mesec 
 zvao Julius. Godina se je kod Rimljanah pocimala Ozujkom (a — ah). 
 Palice (fasces), oveneane loyorom (laureatus, a, um), bijahu znaci 
 (insignia, ium) pobedonosaa vodje. Saoce razsvetljuje (collustrare) 
 celu zemlju. Lav razdere plaho janje ostrimi (acutus) pandjami i 
 okalja (inquinare) vlaznu (humidus) zemlju (humus) pusecom se 
 (fwnare) kervlju. — 
 
 §. 17. 
 
 Excelsus montis apex nil nisi saxa habet. Avidus 
 grex luporum diram minitatur necem timidis ovibus. 
 Plerique vermes sub terra degunt. Ex ipso fonte bibite 
 aquain. Plebs urbana in monte sacro castra locavit. 
 Horatius Codes pro ponte sublicio stetit et aciein ho- 
 stium solus sustinuit. Numidae plerumque carne ferina 
 vescuntur. Non afra avis descendat in ventrem meum, 
 non attagen jonicus. Timidos lepores sectatur venator in 
 campis. Divina opici rodebant carmina mures, Thessalieo 
 roseos nectebat pectine criues. Neptunus muros magno tri- 
 denti quatit. Sues furfurem aqua mixtum avide devorant. 
 
 Gladnu je cern kruh sladka jestvina. Vlasi Apollonovi bi- 
 jahu smedji. Vezuvij baca (evomere) v ognjen pepeo. — Divlji 
 temjci (sen'tis) okruzuiu bistro vrelo. Zelezni je oklop (thorax) 
 probijen (perforare) dusmanskim tanetom Most je dusinaninu 
 malo ne put (iter) prokercio (dare). Mnogi brodovi brode (na- 
 vigare) od skrajnjega (extremus) iztoka do skrajnjega zapada. 
 Aedili (Aedilis) priredjuju (procurare) iavne igre. Jonske tercke 
 bijahu najmilija jestvina (epulum longe gratissimum) odlicnih Rim 
 ljanah. Belokostan cesalj veze smedje kose. 
 
 §• 18. 
 
 Senectus ipsa est morbus. Quid coenosas habitem, 
 ceu rana, paludes ? Germaniae pecus plerumque est im- 
 procerum. Multae tribus ex municipiis Umbriae confectae 
 sunt. Manus nostrae ad multas artes aptae sunt. Porti- 
 cuum graecarum et romanarum ruinae adhuc exstant. 
 Regii juvenes regias nurus in convivio et luxu depre- 
 hendunt. Idus Martiae venerunt quidem, sed non prae- 
 terierunt. Sine imperio nee domus ulla, nee civitis stare 
 valet. Hiems multos habet tristes et frigidos dies. M. 
 Cato ia domo Drus:, avunculi su ; , Cicero in domo pa- 
 terna educatus est. Condiunt Aegyptii mortuos et eos 
 
12 
 
 servant, Suam quisque domum spatio circutndat. Sol 
 cursum inflectit turn ad septentriones tarn ad meridiem. 
 Dies est constituta. 
 
 Nepokvarena {incorruptus) kreposfc najveci je ures njezne 
 mladosti. Zabe stanuju u barah. Velika se starost zove bolestju. 
 Nase su ruke spretne za mnoge poslove. Kuce kraljevskih ne- 
 vesfcah otvoreno su siroinahom. Odputovati cemo (proficisci), kad 
 dodje 15. Ozujka. Mnogi su zimski dani magleni i studeai. Rok 
 (dies) nije urecen (jpraestituere). 
 
 §. 19. 
 
 Pyrrhum Epiroten Roniani in Graeciam suam trans 
 mare fugaverunt. Cadmus literas e Phoenice in Grae- 
 ciam intulit. Pueri Spartiatae ne ingemiscebant quidem 
 verberibus laniati. Thebanorum gloria nata et exstincta 
 est. cum Epaminonda. Qui in ludis olympicis vicerant 
 Qlympionicae dicti sunt. Troes etiam Dardanidae dicti 
 sunt, a Dardano, rege vetusto. Duo filii Diagorae Olym- 
 piae victores fuere. Virgilius Aenean, romanae gentis 
 auctorem, celebravit. Perillus, unus ex amicis Alexandri, 
 filiabus suis ab eo dotem petiit. Scandilius quinque 
 millia nummum dat atque adnumerat Apronio. Scipio 
 gratias egit diis deabusque, qui in Capitolio colebantur. 
 Lyra tua, Orpheu ! silvas, saxa ferasque movisti. Insu- 
 la Delon laudata est a poetis , quod in ea Apollo 
 natus est. 
 
 Rimljani su Epirotjaninu Pyrrhu boj navestili (indioere). 
 Aristomacha. zena Dionova. rodila je (parere) dve kceri : Sofro- 
 sinu i Aretu. Rimski puk je postao (oriri) od Aeuee : zato ga 
 Virgilij zove praotcein (auctor) rimskoga puka. Hajdete, Rimljani, 
 da zahvalimo bogovom i bozicam. Pisci slave (celebrare) Del po- 
 rad hrama Apollona, a Rod porad tergovine (mereaturd). Tvojimi 
 sf» guslami, Orfee, ozivljuju (excitare) sume i klisure. Pithagora 
 nije se hotio zvati sofistom {sophistes, ae) no filosofom. Troja 
 se zove takodjer Ilion, od Ila, stara kralja. 
 
 20. 
 
 Bos in Aegypto numinis vice colitur; Apim vocant. 
 Cameli diu sitim tolerant. Nonnulli Serapidis atque Isidis 
 sedem Memphim perhibent. Vitellius penetravit ad am- 
 nem Visurgim. Gubernator sedet in puppi et clayum te- 
 net. Incidit in Scyllam, qui vult vitare Charybdim. 
 Hostes incredibili celeritate ad flumen Sabim decurrunt. 
 
13 
 
 Tota insula Creta igni ferroque devastatur. Persae copias 
 suas in campum Marathona deduxerunt. Darius classi 
 Datim praefecit et Arfcaphernem. A Jove principium, 
 a Jove finis erit. Virgilius Aeneida scripsit, Statius 
 Thebaida ; ilia ab Aenea, haec ab urbe Thebis 
 nomen habet. Oceanus duxit (ozeni) Titanida Tethyn. 
 In libro tertio Metamorphoseon legimus descriptionem 
 Echus, Narcissum insequentis. 
 
 Tezko je podnositi zedju. Aegyptjani su Apisa kano boga 
 stovali. Jesi li citao Aeneidu? Jeka nas cesto vara. Ovidij je 
 napisao petnaest kDJigah pretvaranjah. Na kermi sedeci kermilar 
 ravna (dirigere) tek broda. Dosadan nas kasalj muci (cruciare). 
 Zurite se dole k reci Tibru. 
 
 §. 21. 
 
 Virgis caesi perduelliones securi percussi sunt, 
 Atla, quantum onus huineris gestas ! Pebri laboravi. Contra 
 vim mortis, nullum est medicamen in hortis. Trojani 
 adcusant Parin, quod Trojae ruinae causa fuerit. Coelum 
 modo serenum, modo pluvium est. Cloelia virgo a po- 
 pulo romano stataa equestri donata est. A Juvenale, 
 satyrarum scriptore, Romanorum vitia acerbe perstrin- 
 guntur. Malus celeri Africo saucius antennaeque gemunt. 
 Venatores magnum numerum canum alunt. Kapacium 
 acclpitrum insidias columbae timent. Magna lintrium 
 copia in ripa Rhodani parata erant. Exercitus Samnitium 
 a Fabio Maximo, magistro equitum, deletus est. Romulus 
 tres equitum centurias instituit. Dux horum equitum 
 dictus est praefectus Celerum. 
 
 Tebe muci jak kasalj. Imas groznicu. Kolik je, Atlase, 
 tvoj terh ! Pesme Safe, lesbicke pevacice (lesbius-vates), bijahu 
 verlo ugodne. Bogovi se nasladjuju nektarom. Slupovi (fulcrum) 
 derzave jesu gradjani, koji se rado pokoravaju zakonom. Sile 
 grada Kartagine dugim su se ratom iztrosile (exhaurtre). JVtarij i 
 Cicero bijahu najodlicniji gradjani izmedju Arpinatah. Zivot se 
 siromahah obicaje oplakivati (deplorare). Dusmani su opustosili 
 nasu domovinu vatrom i macem. U nekadaujoj sumovitoj (silvester) 
 i mocvarnoj (paluster) Kemackoj bilo je mnogo turah (wus), Sila 
 se silom uzbija (repellere) 
 
 §. 22. 
 Pallida mors aequo pulsat pede pauperum tabernas 
 regumgue turres. Capilli senum canescunt. Suppiicum 
 
14 
 
 lacrimis animi judicum graviter sunt comrnoti. Magnus 
 erat quondam in Graecia celebrium urbium numerus. 
 Poematis Graecorum et Romanorum valde delectamur. 
 Oracula delphica similia erant obscuris aenigmatis. 
 Rustici bubus saepe utuntur. In Hungaria magnus bourn 
 numerus invenitur* Achilles mortuum Hectora ad currum 
 religatum circa muros Trojae traxit. Lysander, Lace- 
 daemonius, ad Cyrum minor em venit. Umbrenus Allo- 
 brogas in domum Decimi perduxit. Fundebat placidum 
 coelestis musa melos. 
 
 Vrata siromahah i bogatih otvorena su smerti. Stuj, nioj 
 sinko, sede kose staracah. Zar te nediraju suze nevoljnikah ? 
 Mi se nasladjujemo zegonetkami. Kolika je tvoja zalost, Andro- 
 macho ! koja oplakujes (dejlere) smert Hektora, Jupiter je File- 
 mona i Baucidu (Baucis, idis) u stromove pretvorio (converter e). 
 Devam a ne volovom rjametju se (imponere) terhovi. Sparta je 
 bio grad u Peioponezu. Gerci zvahu ucitelja govornictva retorom 
 (rhetor). Xeres je Temistoklu poklonio grad Myunt (Myus, untis). 
 
 §. 23. 
 Vulpes conjectat aure crassitudinem gelus. Dextra 
 utrimque cornua yincunt. Tonitru tremiscunt ardua 
 terrae. Syracusae cinctae erant duobus portubus. Saepe 
 oratores exalbescunt et omnibus artubus contremiscunt. 
 Laurus Apollini sacra e erant. Longis ambagious itur. Insi- 
 dias vitae Sexti Roscii parant cognati. Mire silentio et 
 tenebris animus alitur. Solent in epulis canere convivae. 
 Ad arma! conclamabant milites. In Siciliaprope incunabula 
 Cereris et Proserpinae reperiuntur. Angustias quaerebat 
 Themistocles, ne multitudine circumirelur. Plato precibus 
 Dionis adductus in Siciliam rediit. Dies induciarum prae- 
 teriit. Urbes moenibus sepserunt. Joca tua plena sunt 
 facetiis. Equus impatiens frenos mordet. 
 
 Temistokle, o Perikle, kolike su bile va§e zasluge za 
 (de) deizavu! Meso se pitomih {cicur) i divljih racah jede. 
 Tresnja (tremor) kolecab pokazuje (prodere) slabocu {imbecillitas) 
 tela. Vert rese lovorike, smokve, oaorile i cipresi. Gradske_ se 
 tribus bore sa seoskimi. Erma bijaSe obkoljena (circumdare) 
 mnogimi jezeri. Neroacke su Sume obilovale (abvndare) hrastovi. 
 Vojaci su bili n£koc naoruzani {armatvs) lukovi i strSlami 
 {sagitia). U kupelji (balneum) sticase se (confiuere) svaki dan 
 nanoziua Ijudih. Ventanje (nvptiae) je od&odjeno (proferre). 
 Psikanje (sibilvs) puka riiaskoga u kazali^tu i u puckih skup- 
 
15 
 
 stinah (concio) naznacivase (monstrare) nezadovoljstvo (invidia). 
 Mlitavost {segnities Hi segnitia) Persijanacah podade se (succumbere) 
 hrabrosti Macedonacah. Setjajte se, mladici, buduce (yenturus) 
 starosti (senectus Hi senectd). 
 
 Odsek drugi. 
 Nepravilni pridavnici i nepravilno stupnjevanje. 
 
 §. 24. 
 
 Alteri semper ignoscito, tibi ipsi nunquam. Solis 
 candor illustrior est, quam ullius ignis. Unius viri, 
 Themistoclis, prudentia tota Graecia liberata est. Assi- 
 duus usus, uni rei deditus, et iDgenium et artem saepe 
 vincit. Ardenna silya est totius Galliae maxima. Ace- 
 et magnum bellum gessit Pompejus. Cicero erat acer- 
 rimus propugnator communis libertatis. Nomen Hanni- 
 balis jam ante Sagunti excidium apud Roman os celeber- 
 rimum erat. Veterrimi amici optimi sunt. Homo frugi 
 omnia recte facit. Nequam mancipia emisti. Quid est 
 nequius quam vir effeminatus ? Nequam est mater fami- 
 lias, ubi indiligens est (zanemaren) tortus. Quaestores 
 cum fascibus mihi praesto erant. Duo plus dare potis sunt, 
 
 Samoj kreposti pripada (deberi) najveca pohvala. Viseput 
 se spasi domovina razboritostju pojedinoga coveka. Vidis tudje 
 pogreSke, a svojih nevidis. Rimljani su vodili velike i tezke 
 ratove sa Samniti i Kartazani. Ilium bijase veoma star grad. 
 Marljivi ljudi cine sve dobro. Ovi su ljudi nevaljani, bezi obcenje 
 (commercium) s njimi. Nemozemo yise dati. 
 
 §. 25. 
 
 Non habebimus necessse semper concludere. Volupe 
 est, quum istuc yobis ccntigit. Maete yirtute diJigentia- 
 que esto. Cetera domus officia uxor ac liberi exsequun- 
 tur. Alexander inter primores dimicat, ira accensus, 
 quod duo in obsidione urbis aceeperat yulnera. Fac nos 
 hilaros. Semianima pleraque corpora in succensum rogum 
 injecta sunt. Parvis copiis bella gestasunt cum opulentis 
 
regibus. Pauperes opulentium fortunam non animo aequo 
 intuentur. Versatur ante oeulos dies ille, quo praesto 
 mihi sacerdotes Cereris cum infulis et verbenis fuerunt. 
 
 Tko nekazni krive, skodi dobriin. Mnogi ljudi nisu zado- 
 voljni sa svojim ndesom. Vino cini (reddere) cov&ka vesela. 
 Polumertva telesa leze na upaljenoj lomaci. Bogati Korint po- 
 stade plen Rimljanah. Pred Cicerona dodjose svetjenici Cererini. 
 Budite pohvaljeni radi vase hrabrosti. Ostale poslove obaviti 
 cemo ja i moj brat. Drago nam je, sto ste bezbedni (salvus). 
 Vodja, sto se je hrabro borio, dopade dve rane. 
 
 §. 26. 
 
 Saepe homines ex humillimo loco ad amplissimos 
 bonores producuntur. Saepe major pars meliorem vincit. 
 Columbae terrentur minimo stridore pennarum. De mino- 
 ribus rebus apud Germanos principes consultant, de ma- 
 joribus omnes. Dei opera magnificentissima sunt. Gloria 
 quo major est, eo propior est invidiae* Quod est opti- 
 mum, id Deo proximum est. Apud Helvetios longe no- 
 biiissimus et ditissimus erat Orgetorix. Gabinius omnium 
 nequissimus existimatur. Saepe amicus improvidus plus 
 mali efficit, quam inimici malevolentissimi. Rex Ariobar- 
 zanes egentissimus erat. 
 
 Sto je najslicnije smerti ? Najneznatniji su ljudi vise putah 
 na najvise casti podignuti. Kosti su Neronove bile jako tanke. 
 Primeri se viseput poprave i najgori ljudi. ZvSzde se cine veoma 
 raalene, premda su mnogo vece od zemlje. Tko je dobrotiviji 
 nego Bog? Neronova je kuca bila verlo sjajna. Najveca je 
 slava najbliza zavisti, Lukull je bio verlo bogat. 
 
 §.27. 
 
 Gallia a Romanis divisa erat in citeriorem et ulte- 
 riorem. Eumenes peditatu erat deterior quam equitatu. 
 Feriunt fulgura summos montes. Justitiam etiam adversus 
 infimos servare debemus. Coelum extrema atque ultima 
 pars est mundi. Postremus regum romanorum erat Tar- 
 quinius Superbus. Tecti esse possumus adversus homines 
 alios, sed amici intimi multa aperta vident, quae celare 
 voIuilus. Timctheus Atheniensis belii laude non inferior 
 erat, quam pater Conon. Diversis duobus vitiis, avaritia 
 
17 
 
 et luxuria, civitas laborat. Faciei forma apud homines 
 diversissima est. Hannibal invictus armis invidiae suo- 
 rum eivium suecubuit. Alexander seniores milites in pa- 
 triam remisit. 
 
 Najbogatiji moze viseput postati najsiromasniji. Cimon je 
 bio veoma dobrotivan i darezljiv* Nebo je najskrajnija i najdalja 
 cest sveta. Stari su Nemci bili slabiji konjanictvom nego li 
 pesactvom. Munje udaraju u najvisa berda. Najveci prijafelji 
 ostavljaju nas viseput u nesreci. Budite pravieni i prama najne- 
 znatnijim ljudem. Oni, koji veoma slobodno (libere) zivu, obica- 
 vaju dan na dan (in dies) postajati gori. Obicaji ljudih verlo su 
 razliciti, Scipio nije bio manji bojnom slavom nego Hannibal. 
 
 §• 28. 
 
 Superstitio est maxime noxia. Prudentissimi non 
 semper maxime idonei sunt ad opera. Nullum spectacu- 
 lum magis egregium est, quam cives Concordes et pro 
 patriae salute fortiter nitentes. Cereris fructus sunt ma- 
 xime necessarii ad victum. Ager Romanorum initio erat 
 admodum exiguus. Minus firmum nihil est, quam ventus 
 et unda. Nervii maxime feri inter Belgas habentur. 
 HaDnibal velut hereditate relictum odium paternum erga 
 Romanos confirmavit. Sudor frigidus in aucta febri pe- 
 stifer est. Magna erat apud yeteres cani capitis reve- 
 rentia. Dum yire3 annique sinunt, tolerate labores, jam 
 veniet tacito curva senecta pede. Ninus, rex Assyrio- 
 rum, rudes adhuc populos terminos usque Libyae per- 
 domuit. Xerxes primus in fuga, postremus in proelio fuit. 
 
 Nijedan ucitelj nije bolji nego primen i vezbanje. Najpo- 
 trebitija je hrana, pilo i san. Najpametniji nije uvek najspretniji 
 za poslove. Zadnji se dan zivota svim priblizava (imminere). 
 Aenea je bio velikodusan junak (heros). Cvet je slika covecjega 
 zivota. Hrabar je vojak pcrvi u bitci, zadnji u begu. Slrovi i 
 divlji (trux) pobeditelji pornsise gradove. Eimska derzava bijase 
 u pocetku verlo malena. Studeno je pilo znojecemu se coveku 
 (sudare) veoma pogibeljno. Straznje noge zeca jesu dulje nego 
 prednje (anterior). 
 
 Latinska citanka. 
 
18 
 
 OdsSk tretji. 
 
 Manje oMcni Irojnici i zaimena. 
 
 §• 29. 
 
 Binas a te accepi literas. Dacia deefes centena 
 millia passuum in circuitu tenet. Milites priraae legionis 
 Primani, secundae Secundani, tertiae Tertiani, quartae 
 Quartani vocati sunt. Tertiam partem assis trientem vo- 
 carunt. Copiae nostrae unis castris tenebantur, hostiles 
 vero binis. Legavit Augustus praetorianis militibus sin- 
 gula millia nummum, cohortibus urbanis quingenos, legio- 
 Dariis trecenos nummns. Agri yejentani septena jugera 
 plebi dividuntur. Post Romuli mortem Romae per quinos 
 dies senatores imperayerunt. Hominis digiti articulos 
 habent ternos, pollex binos. Aristidis arbitrio quadrin- 
 gena et sexaginta talenta quotannis Delon sunt collata. 
 Hannibal tredecim millia octiDgentos quinquaginta pe- 
 dites misit in Africam et funditores Baleares octiDgentos 
 septuaginta. Persarum erant centum millia; in quibus 
 equitum triginta millia. Romulus decern et octo annos 
 natus urbem exiguam in Palatino monte constituit. 
 
 Septem reges Romani fuerunt: primus fuit Romulus, 
 secundus Numa Pompilius, tertius Tullus Hostilius, quar- 
 tus Ancns Martius, quintus Tarquinius Priscus, sextus 
 Seryius Tullius, septimus et ultimus Tarquinius Super- 
 bus. Romulus rex erat ab anno septingentesimo quin- 
 quagesimo quarto ante Christum natum usque ad annum 
 septingentesimum decimum septimum ; Numa usque ad 
 sexcente , simum septuagesimum alterum ; Tullus usque 
 ad sexcentesimum quadragesimum; Ancus usque ad 
 sexcpntesimum decimum sextum ; Priscus usque ad quin- 
 gentesimum duodeoctogesimum ; Servius usque ad quin- 
 gentesimum tricesimum quartum ; Superbus usque ad 
 quingentesinium decimum. 
 
 Do bio sam tvoja dva verlo kratka lista. Dusmani su dva 
 tabora udarili (facere). Po srdam jutarah (jvgerwm) zemlje po- 
 deljeno je puku. Cenlurioni 6u predvcdili po sto vojakah U au- 
 strijskoj carevini zivi 38 miliunah ljudih. Kroz 38 godinah bio je 
 
i9 
 
 ttfonysij fyran syrakuzki. Vodja platja (persolvere) vojakom po 
 petnaest sestercah (nummus). Vucica okoti (parere) po pet mladih 
 
 (catulus). 
 
 §. 30. 
 
 Taedet me eadem audire millies. Vix ter in anno 
 nuntium audimus. Bis dat, qui cito dat. Marius, victor 
 Jugurthae, septies consul fuit. Omnis Gallia, quae saltu 
 Pyrenaeo Alpibusque et monte Gebenna fluniinibusque 
 Rheno et Rhodano continetur, patet circumitu ad bis et 
 tricies centum millia passuum. Primo decipi, incommo- 
 dum est ; iterum, stultum ; tertio, turpe. Dividunt nostri 
 totam istam de immortalibus quaestionem in partes qua- 
 tuor. Antea quingenariae cohortes erant. Refecti sunt 
 decimum iidem Tribuni Sextius et Licinius. Duae sep- 
 timae et tres septimae sunt quinque septimae. 
 
 Nonnulla membra corporis nostri simplicia sunt; 
 plura sunt duplicia. Decemplex numerus Persarum a 
 Graecis yictus est. Sexagenarii et septuagenarii sunt 
 senes. 
 
 Primio sain od tebe dva lista, pa hocu najprije na pervi 
 (dat.) odgovoriti. Morate svoje roditelje pervo ljubiti, drugo njim 
 (dat.) se poveriti {confidere), tretje pokoravati im se, a cetverto 
 zahvaliti im za mnoga primljena dobrocinstva. Moj je otac umro 
 kano osamdesetgodisDji starac. Utergni stolistnatu ruzu. Atenjani 
 su desetorostruki broj Perzijanacah kod Maratona u beg uterali 
 iprofiigare). Grad je bio obkoljert trostrukim zidom. Konjanikom 
 je izplatjena dvostruka platja (stipendium). Od zemlje do meseca 
 ima dvadeset stotmah hiljadah stadijah (stadium). Aedili podele 
 puku deset stotinah hiljadah vaganah (modius, ii) zita. 
 
 §, 31. 
 
 Egomet mi (mihi) ignosco. Dat ritam, dat opes 
 (Jupiter); animum mi (mihi) aequum ipse parabo. Patria 
 communis est nostrum omnium parens. Imperium sum- 
 mum Romae habebit, qui yestrum primus osculum matri 
 tulerit. Minus habeo virium, quam vestrum utervis. Hem! 
 nos homunculi indignamur, si quis nostrum interit! Pro- 
 ximus sum egomet mihi. Justitia propter sese colenda 
 est. Vale, mi suayissime et optime frater ! Suamet ipse 
 pecunia praeceps cadet. Quae aliis tute praecipere soles, 
 ea tute tibi subjice. Id vero meopte ingenio reperi. 
 Hiccine yir in patria morietur? Ab hisce rebus animum 
 
 2* 
 
20 
 
 ac cogitationem tuam avoca. Quid istic narrat? Dicitur 
 quidem istuc a Cotta, et yero saepius. Istic seryus quid 
 agit? Illaec puella flens hinc abiit. Quot homines, tot 
 sententiae. 
 
 Vise putah oprastjaino samim sebi. Tko vas moze kazati, 
 da je bez mane? Nitko nas nece biti isti kano starac, koji je 
 bio kano mladic. Bio si viseput skupa {una) s nami. Mudar sve 
 svoje sobom nosi. Dosta ste sigurni, ako je Bog s vami. Jedna 
 cest nasa jest kerv. Bolja nasa cest jest neumerla. Mi smo samim 
 sebi najblizi. Mnogi su propali sami svojim novcem. §to si meni 
 zapovSdao, to zapovedi samu sebi. Od te cu stvari odvratiti 
 serce i misli. Sto pripoveda ova ovde? Zar ovoga coveka 
 hvalis ? Je li ova kuca tvoja ? Razuzdan skodi samu sebi. 
 
 «. 32. 
 
 Quis tu es 7 mulier, quae me insueto nuncupasti no- 
 mine ? Quis non paupertatem extimescit ? Quern liberum 
 dicis ? Quod malum gravius est bello ? Deus falli qui 
 potest ? Eequis perfecte sapiens esse potest ? Quid est 
 optabilius quam sapientia ? quid praestantius ? quid ho- 
 mini melius ? Quo moerore affligitur animus tuus ? 
 Ecquod Pompeji desiderium, ecqua Caesaris invidia 
 apparet ? Decorum movet approbationem eorum, quibus- 
 cunque vivitur. Quinam homo hie ante aedes conqueri- 
 tur? qui tuarum, corve, pennarum est nitor! Deum 
 intelligere qui possumus? 
 
 Koga si prozvao tim neobicnim imenom ? Sto je teze, nego 
 poznati (noscere) sama sebe ? Koja ti zalost steze serce ? Komu 
 skodi neumeren vise nego samu sebi ? Moze li tko biti podpuno 
 blazen na zemlji ? Tko je svaki sat pametan (sapere) ? Koju je 
 opacinu (delictum) pocinio (committere)? U kojoj zemlji stanujes ? 
 Tezko ce biti tko bogatiji nego Kroezo. Sto cete raditi? Je li 
 imao Veres ikakvu veru (religio) ? Kolika je dobrota bozja ? Tko 
 govori onako, kano sto cuti i misli ? 
 
 §. 33. 
 
 Cujates estis? Die mihi, Damoeta ? cujus pecus ? an 
 Moeliboei ? Quota hora est ? Homines non requirunt ra- 
 tiones earum rerum, quas semper vident. Quaecunque 
 opinio veritati repugnat, falsa est. Omnia, quaecunque 
 agimus, multis casibus subjecta sunt. Quidquid non licet, 
 nefas putare debemus. Quascunque controversias inter 
 
2i 
 
 se milites habebant, ad Caesarem in judicium venerunt, 
 Male vivit, quis quis non vivit honeste, terque quater- 
 que beati; queis (quibus) ante ora patrum, Trojae sub 
 inoenibus altis contigit oppetere. Quicum bellum geritur, 
 nunc hostis dicitur. 
 
 Odakle si ? Cija je ova kuca ? Mnogi su nasih donioro- 
 dacah prepali (perire). Kakav je vodja, onakva je i vojska. 
 Kolik je trad (labor), onolika ce biti i platja. Koliko je satih ? 
 Koje se god misli v protive istini, one su krive. Zlo 2ive svi, koji 
 nezive posteno. Stogod ljudi cine, podverzeno je mnogim ne- 
 zgodam. Stogod progovoris (enuntiare), ili je pravo ili krivo. 
 Blazeni, kojim je bilo dopustjeno, povratiti se u domovinu. Tko 
 je god onaj nesrecnik, pomoci cu ga (adjuvare). 
 
 §. 34. 
 
 Homines benevolos, qualescunque sunt, grave est 
 insequi contumelia. Vellem vobis placere. Quo quis est 
 melior, eo est modestior. Graecia parvum quendam 
 Europae locum tenet, Hereditas est pecunia, quae morte 
 alicujus ad quempiam pervenit. Poematum quodvis genus 
 est diversum a reliquis. Pollicitis di7es quilibet esse 
 potest. 
 
 Quisquis pius est, Deo gratus est. Quidquid hone- 
 stum est, utile est. Quod alieui utile est, id non est 
 sine pretio. Optimus quisque est Deo simillimus. Duas 
 sorores habeo : utraque mini cara est, utrique amicus 
 sum, utramque amo. Opera uniuscuiusque nostrum Deo 
 aperta sunt. 
 
 Sto je tko uceniji, to je cedniji. Sto je veca bitka, to je 
 sjajnija (clarus) pob^da. Pogled je neki muceci (tacitus) govor 
 (sermo) du£e. Novci, §to su po cijoj smerti na koga preneseni, 
 zovu se bastina. Nekoji narodi zive ribarenjem. Nekoje su strane 
 zemlje neobdelane (incultus). VrSme ublazuje {mitigare) svaku bol. 
 
 Tkogod neljubi Boga, neljubi ni ljudih. Sto je god komu 
 vas gerdo, ono je svakomu nas zabranjeno. Imam dva brata : oba 
 su mi draga, obojici sam prijatelj, oba ljubim. 
 
 §. 35. 
 
 Alcidamus quidam seripsit laudationem mortis. Minime 
 sibi quisque notus est. Suo quisque metu pericula me- 
 tltur. Nihil turpius physico, quam sine causa quidquam 
 dicere. Ponite aate oculos unumquemque regum. Quae- 
 ritur ex duobus uter diguior, ex pluribus quis diguissi- 
 
22 
 
 mus sit? Vos, qui multas perambulastis terras, ecquam 
 cultiorem quam Italiam vidistis ? Duo sunt aditus ex Syria 
 in Ciliciam, quorum uterque parvis praesidiis propter an- 
 gustias intercludi potest. Quemlibet pro patria, paren- 
 tibus et amicis suscepi laborem. Quotusquisque philoso- 
 phorum iuvenitur, qui sit ita moratus, ut ratio postulat. 
 Tyrannus nee diligit quemquam, nee ipse ab ullo dili- 
 gitur. Quilibet fortunae suae faber est, Praesentem mon- 
 strat quaelibet herba Deum. 
 
 Svatko Ijubi sama sebe. Siltrik niti je ciji prijatelj, niti ga 
 itko drugi ljubl. Nekoji ljudi mnogo obecavaju. Jeste li vidili 
 ikoju lepsu zemlju nego Itnliju ? Onoga zovemo pravicna, koji 
 svakomu svoje daje (distribuere). Svakoga ceka (manere) smert. 
 Oba se pristupa mogu zatvoriti malenom vojskom. Tko je filo- 
 sofah takov, kakova uui zahteva ? U svakoai je slavnom rouzu 
 n£ko bozansko odusevljenje (afflatus, us). K. Fabij napravi od 
 svoje toge (toga, ae) krilo (sinus, us) i rece : ovde {hie) vam 
 nosimo (portare) rat i mir;uzmite (sumere) sto vam se od obojega 
 dopada. Jedan ili drugi od obodvojicc biti ce na troveslatu 
 brodu (navis triremis) u Korint odvezen (dwehere). 
 
 Ods£k cetverti. 
 nepravilnoj s p r e % i. 
 
 §. 36. 
 
 Verba defectiva. 
 
 Ilium lauda et imitare, quern non piget mori pro 
 patria, quum juvat vivere. Non lubet mibi deplorare 
 vitam, quod multi et ii docti fecerunt. Quaeritur, cur 
 bieme ningat, non grandinet. Multas ad res perutiles 
 Xenophontis libri sunt ; quos legite, quaeso, studiose. 
 Quid ais? Caesarem non defendit Curio ? Nihil in vitam 
 Lucii Murenae dici potest, nihil, inquam, omnino, judi- 
 ces. Ex Nestoris lingua, ut ait Homerus, dulcis fluebat 
 oratio. Epicurei nostri graeee fari nesciunt, nee graeci 
 latine. Quid est dementius, inquies, quam praeteritos 
 dolores retractare ? 
 
23 
 
 Merzi me to hiljadu putah cuti. Nece ti biti prosto, nebiti 
 ovde. Nesrecna merzi y vish putah ziviti. Naslada, vele Epikureici, 
 jest najvece dobro. JSto godi, nije uvek dopustjeno. Zimi snezi, 
 leti dazdi i germi. Sto velis? Nije li Cicero branio Milona? Ci- 
 tajte marljivo, molimo, Ciceronove govore. Kazi, zasto da si do- 
 sao? Nista nije teze, veli Tales, nego poznati sama sebe. Orakul 
 je, rece ti, Pyrrhu dvoznacno (ambigue) odgovorio. 
 
 g. 37. 
 
 Verba defectiva et anomala. 
 
 Oder tint hilarem tristes, tristemque jocosi. Si potes, 
 iguotis etiam prodesse memento. Dimidium facti , qui 
 bene co p pit habet. Humanae infirmitatis memini. Ger- 
 man! Quinctilii Vari libidinem ac superbiam haud secus 
 quam saevitiam odisse coeperunt. Nocere posse et nolle 
 laus est ampl'ssima. Ego non eadem volo senex, quae 
 puer volui. Qui potuit laedere, prodesse aliquando po- 
 terit. Mavis Uteris quam bello gloriam tibi parare. 
 Unum vereor, ne senatus Pompejum nolit dimittere. 
 Idem velle atque idem nolle ea demum firma amiciti'a 
 est. Luna eircum terrain fertur. Natura fieret laudabile 
 carmen, an arte quaesitum est. Brevis esse laboro, ob- 
 scurus fio. Qui e nuee nueleum esse (edere) vult, frangit 
 nucem. 
 
 Merzimo coveka, koji se nesetja dobrocinstva. Polovicu'ces 
 dela obaviti, ako dobro pocaies. Grndjanske cemo rate uvek 
 merziti. SpomeDite se, ljudi, smerti. Kano starve noces zeliti 
 oroga, sto si kano mladic zelio. Sramotno je nehoteti nista uciti. 
 Sokrat^se je vratio isto tako v veseo kuci, kano sto je posao od 
 kuce. S'o biva u provinciji ? Sto biva, sfo je bilo i sto ce biti ? 
 Nastojte, da budete paroetniji i bolji. Iz koze (yellis) lo^je (taran- 
 du§) pravi se odeca. Pilici (pulli) nece da jedu ; neka dakle piju, 
 rece Klaudij Pulcher, te ih dade u more baciti. 
 
 Diseite pueri, eunt auni more fluentis aquae. Cico- 
 niae, birundines, grues aliaeque aves mensibus bibernis 
 abeunt. Cede repugnanti, cedendo victor abibis. Yale, mi 
 Tiro, vale et salve. Apage te cum nostro Sexto Servilio. 
 Non queo plura jam scribere, impedit moeror. Lycurgus 
 Lacedaemonios jurejurando adstrinxerat, ut nihil de le- 
 gibus su's mutarent, donee ipse rediret , neque unquam 
 
24 
 
 rediit. Abiit ad Deos Hercules. Apelles opera sua pro- 
 ponebat in pergula transeuntibus. Nunc Orestillam com- 
 mendo tuaeque fidei trado. Earn ab injuria defendas. 
 Haveto. Magna pars exercitus fama interiit. 
 
 Kad ce odici rode i lastavice? Nisam mogao vise pisati; 
 zalost me je prScila. Prolazeci su se cudili izlozenim Apellovim 
 slikam. Telo ce poginuti; dusa nece nikad poginuti. Nijedan dan 
 neka neprodje bez nauke. Zdravo, mili prijatelji ! Odtale s timi 
 izdajicami. Molim vas i zaklinjem, da u mojih zakonih nista ne- 
 promenite. Izrucio sam Orestillu tvojoj obrani, da ju branis kano 
 svoju decu. S Bogom. Mnogi su volili slaziti nego vojevati, 
 Mnogi su se vojaci u dusmane (ad) odmetnuli (transire). 
 
 §. 39. 
 
 Glagolji nepravilni u sir em smislu. 
 
 Pastor defatigatus sub tegmine latae quercus recu- 
 buit. Nitimur in vetitum semper cupimusque negata. Ii 
 domantur minis et poena, quorum mens non regitur 
 amore yirtutis et officii. Domuisti, o rex, tot gentes, 
 age, effrenatam doma iracundiam ! Bello persico omnes 
 fere civitates Graeciae ad Atheniensium societatem se 
 applicuerunt. Temperie coeli corpus animusque juvatur. 
 Germani statim e somno lavabantur; lauti cibum capie- 
 bant. Caesarem in curia conjurati sexaginta circumste- 
 terunt et occiderunt. Quorum patres aut majores aliqua 
 gloria praestiterunt, ii student plerumque eodem in ge- 
 nere laudis excellere. Jure laudaris, quod consilio et 
 ope civitatem adjuvisti. Semiramis Babyloniam condidit. 
 Ingens numerus erat bello punico captorum, quos Hanni- 
 bal venumdederat. 
 
 Legosmo u senu granate lipe. Zasto nisi uzpregnuo svojih 
 strastih? Rimljani zabranise zakapati mertvace u gradu. Zrak 
 je zaorio (sonare) gerroljavinom. Nehvale te, sto nisi podupirao 
 siromahah. Ovi su hrabri muzevi pobedili, premda su ih okruza- 
 vali mnogi oruzani dusmani. Dodji, kad se okupam. Atenjani da- 
 dose Miltiadu brodovlje od 70 brodovah. Bog je zaodio dusu 
 tSlom, kano nekom odecom. Seljaci pokosise (secare) zito. Ratni 
 su zarobljenici prodani. Tko nezna, da se je Brut pokazao (se 
 praestare) verlo vatrena (acer) branitelja (propugnator) rimske 
 slobode. 
 
 §. 40. 
 
 Ex anatum ovis, quae gallina fovit, pulii oriuntur, 
 quos gallina tamquam mater alit. Multi iinperatores diis 
 
25 
 
 pro salute patriae inprimis in proeliis templa et lucos 
 voverunt. Barbarae quoque gentes Alexandrum Magnum, 
 ut parentem, luxerunt. Tot tantisque negotiis distentus 
 sum, ut mihi non lieeat libere respirare. Omne tulit 
 punctum, qui miscuit utile cum dulci. Bellum vehemen- 
 tissime exarsit et fortissimos utrius"{ue populi absorbuit. 
 Deus bonis omnibus mundum implevit, mali nihil ad- 
 miscuit. Invidum momordit alterius fortuna. Themistoelis 
 ad nostram memoriam monumenta manserunt duo; se- 
 pulcrum prone oppidum, in quo est sepultus ; statuae in 
 foro Magnesiae. 
 
 Romul je u bitci proti Sabinom Jupitru hram zavStovao. 
 Kazi mi, zaSto da si se smijao ? Pas je ugrizao obestnoga {pe- 
 tulans) decka. Govor vodjin tako je potaknuo (augere) hrabro^t 
 yojakah, da su se do vecera hrabro borili i pobeduoderzali. Je li 
 jur izbrisana (detergere) tabla (tabula)? Ovaj ce mi strasni boj 
 ostati (haerere) uvek u pameti. Nova nam je na r Ia osvanula (afful- 
 gere). Pastir ostrize (tondere) ovce. 
 
 §■ 41. 
 
 Zeuxis Heracleotes Helenae simulacrum pinxit. In 
 omnium animis dei notionem impressit ipsa natura. In 
 pugna MundeDsi e Pompeji filiis major occisus est, 
 minor fugit. Romani mox ultro lacessebant eos, a quibus 
 antea fuerunt lacessiti. Qui semel a veritate deflexit, ei 
 postea fides haberi non solet. Dionysius major magna 
 cum felicitate tyrannidem retinuit. Pausanias cum Xerxe 
 affinitate conjungi cupivit. Post coenam solvimus; unde 
 austro lenissimo ad Italiam appulimus. Alexander irae 
 succubuit. Gaudium multos saepe pellexit, ut aperirent, 
 quae tecta eraut. Rapta a Paride, regis Priami filio, 
 Helene excisae Trojae causa fait flebilis. 
 
 I Slika, sto je Herakleoton Heleni uaslikao, dopade se svim. 
 Nasitjen a nedrazen lav nije opasan. Katilinu su i njegove dru- 
 gove tiStili dugovi (aes atienum). L. Emilij Paul pade u bitci kod 
 Kannah. Istina je radjala i radjati ce (parere), merznju. Tko je 
 satkao (texere) tu krasnu odoru ? Tako si herhnjao (stertere), da 
 smo se iza sna prenuli (somno excitare). Kralj je perzijski IScnika 
 kralja Alexandra novcem podmitio (corrumpere). 
 
 S. 42. 
 
 Acti labores jucundi sunt. Omnia praeter yirtutem 
 subjecta sant fortunae. Victus est Xerxes magis consilio 
 
26 
 
 Themistoclis, quam armis Graeciae. Humanus animus, 
 ex mente divina decerptui, e^m nullo alio, nisi cum 
 ipso Deo comparari potest. Divitiae, quae ab exteris 
 gpntibus Rom am conflnx^rant, morum disciplinam seve- 
 ritatemquft dissolverunt. Et discas oportet, et quod didi- 
 cisti agendo confirmes. Romani cum Carthaginiensibus 
 id foedus pepigerunt, ut eosdem nostes et amicos nabe- 
 rent. Primo concursu hostes pulsi sunt et in fugam 
 coDjecti. 
 
 Kazi nam, tko da je satro moc Itali'e. Moc je tebanska 
 znafno narasla, dok su Epaminonda i Peloolda bili na celu 
 (praeesse) derzavi. Rimljani sn konznle od plu^a pozivali (arces- 
 sere, terp.). Bog je sve zivo'inje coveku pod^ers-ao Epaminonda 
 je u gasle verlo dobro udarao ' fidibus canere). Alexander nije 
 razresio gord'ckoga uzla (nodus gordivs^. vec ga, }e presekao sab- 
 Ijom (discindere), jer ga nije mog'ao razresiti. Cezar povede svoje 
 vojake natrag u tabor. 
 
 S. 43. 
 
 Scythes ad Alpxandrum Magnum conversus haec 
 dixit ; Mos Scytharum non est, ut foedera jurando san- 
 ciant; fidem colendo muniunt non verbis inanibus. B^llo 
 vires regni exhau^tae sunt. Att'cus omnium Athenien- 
 sium animos benevolentia sibi deviuxit. Mori est reverti, 
 unde venimus. Multa perpessus est Ulysses, sed semper 
 meminit dulcis conjugis, et cari filii et patriae, unde 
 profectus erat, Ab orto (sole) usque ad occidentem solem 
 pugnatum est. Veneris filius (Apneas) sic orsus est di- 
 cere : Nostrum leves laborem. Magnos homines virtute 
 metlmur, non fortuna. 
 
 Vezani (vincv-e) je lecitelj doveden natrag Pyrrhn. Vlast 
 (imperium) je poduperfa (fvlcire) pravienimi zakoni. Zidinami opa- 
 sana (sepire) stanovisfa, ljuclih zovemo gradove. Znas H, kad je 
 Alexander rodjen ? Najvece su derzave neslogom propale (dilabi) 
 Regul je sve muke (cruciatus, us) punske postojano (fortiter) pod- 
 nio. Zasto si se tuzio porad kratkoce covgcjega zivota ? Zao mi 
 je, sto si ove muzeve merio srScom, a ne nufarnjom vrednosti. 
 Kad se sunce radja, probudjuju se (expergisci) ljudi i zivotinje. 
 
 §. 44. 
 
 Verba verbalia. 
 Frumenta, ubi maturuerunt, falcibus demetuntur. 
 Ratio, quum adolevit et perfecta est, nominatur recte 
 
27 
 
 sapientia. Endymio in Latmo, Cariae monte, obdor- 
 mivit. Gramina canescunt ardore solis. Aves per aerem 
 volitant. Alii malos scanduut, alii per foros cursant, 
 alii sentinam exhauriunt. Rogitando raucus sum faetus. 
 Quid tibi divitiae necessariae sunt, quae te e3urire co- 
 gunt ? Parturiunt montes, naseetur ridiculus mus. Alau- 
 dae cantillant volitantes. Caesar simul legere, et reei- 
 tantem audire et scribenti dictare poterat. 
 
 Kad je dan osvanuo (illucescere), izvedu obe vodje vojsku iz 
 tabora. Medju Rimljani je i Kartazani planuo (exardescere) tezak 
 rat. Kad ostarimo (consenescere), malaksu nam osetjala. Svinje 
 se rado valjaju (volutare) u mocvarah (coenosus lacus). Moljakah 
 te ( freq. od rogare), da bi dosao u podne. I Gerci su s pocetka 
 (initio) tako pisarkali (freq. od scribere), kan.) nas Kato. Spisatelji, 
 koje sada citavacno (freq. od legere) , jesu koje gercki , koje 
 riraski. Oai koji hoce sto kupiti. polaze {frequentare,} sajraovo 
 (nundinae). Lavi rieu, kad su gladni (desiderat. od edere). Ludjaci 
 pisu (diminut. od conscribere) svoja imena po zidOYih (paries etis). 
 
 OdsSk peti. 
 Pordba izreke accusativi et nominativi cum infinitivo. 
 
 §. 45. 
 
 Pompejos, celebrem Campanie urbem, desedisse ter- 
 rae motu audivimus. Non utilem arbitror esse nobis 
 futurarum rerum scientiam. Quis Hippocentaurum fuisse 
 aut Chimaeram putat ? Undique omni ratione conclu- 
 ditur, consilio divino omnia in hoc mundo ad salutein 
 omnium admirabiliter administrari. Philosophorum sen- 
 tentiae spem afferunt posse animos in coelum , quasi 
 in domicilium suum, pervenire, Plerique amicos eos 
 potissimum diligunt , ex quibus sperant se maximum 
 fructum esse capturos. Quae volumus et credimus liben- 
 ter, et quae sentimus ipsi, reliquos sentire speramus. 
 Non speravit Roma se fore securam, si nomen usquam 
 stantis maneret Carthaginis. Helvetii pro multitudine 
 bominum et pro gloria belli atque fortitndinis angustos 
 se fines habere arbitrabantur. 
 
28 
 
 Cnjemo, da su Herkulan i Pompeji, dva glasovita grada 
 Italije, potresom propala. Zar misli§, da je bila ikad koja Sfinga ? 
 Pravom sudimo, da Bog ovaj svgt uzderzaje i ravna. Pobozni se 
 pravom nadaju, da ce njihove duse po sme'rti u i»ebo doci. Mnogi 
 nas Jjube, jer misle, da ce od nas korist imati. Zelim, da to isto 
 cutis, sto i ja cufrim. Svetujem ti (dat.), da se neoglasis (voeem 
 mittere). Zasto to yelis ? Da tebe tgsim. 
 
 i. 46. 
 
 Non a^sentior lis, qui haec nuper disserere coepe- 
 runt, cum corporibus simul animos interire atque omnia 
 morte deleri. Vel ii, qui se totos tradiderunt voluptati- 
 bus, sine amicitia vitam esse nullam sentiunt, Animad- 
 vertebat Epaminondas totum exercitum propter praeto- 
 rum imorudentiam iuseitiamque belli periturum (esse). 
 Thales Milesius aquam dixit esse initium rerum. Solis, 
 lunae siderumque omnium adspeetus satis indicat, non 
 esse ea fortuita. Druides inprimis hoc volunt persuadere, 
 non interire animas, sed ab aliis post mortem transire 
 ad alios. Fateor iusitam nobis esse corporis nostri cari- 
 tatem. Solon rempublic^m duabus rebus contineri dixit, 
 praemio et poena. Nonne multa declarant inesse in ani- 
 mis hominum divina quaedam ? 
 
 Vele, da duse sa telom propadaju. Svi cutimo, da bez 
 prijateljstva zivot nije ugodan. Vodja je opazio, da se gradporad 
 nomanjkanja vode (aquae penuria) nemoze duze braniti. Brodjenje 
 (navigatio) oko zemlje pokazuje, da je okrugla. Pogled celoga 
 sveta pokazuje dovoljno, da nije slucajno postao. Sveto pismo 
 osvedocnje nas, da je dusa covecja neumerla. Roditeljem 
 je ukorenjena takova ljubav prama svojoj deci, da se neuztezu 
 za nje i umrSti. Neima dvojbe, da sve na sv&tu pogine. Zalevajte 
 (irrigare) bilje, da neusahne (arescere). Nekoje su zivotinje -tako 
 divlje, da se nemogu ukrotiti (domare). 
 
 §. 47. 
 Yerum est amicitiam, nisi inter bonos, esse non 
 posse. Perspicuum est nos a dolore abhorrere. Constat 
 profecto ad salutera civiuoa civitatumque incolumitatem 
 inventas esse leges. Credibile est hominum causa factum 
 esse mundum. Quid potest esse tam apertum, tamque 
 perspicuum, quam esse aliquod num^n, quo hie mundus 
 regatur ? Constat inter omnes, qui de Alcibiade memo- 
 riae prodiderunt , nihil eo fuisse excellentius, vel in 
 vitiis, vel in virtutibus. Quum de malo principe posteri 
 
29 
 
 tacent, manifestum est eadem facere praesentem. Nefas 
 est filium in conspectu matris eonsidere. Facinus est 
 vinciri civem romanum, scelus verberari, prope parrici- 
 dium necari. Omnibus vestram misericordiam vestrum- 
 que auxilium aequum est patere. 
 
 Istina je, da na ovoj zemlji nije nitko uvek srgcan. Tko 
 je tako beznman, koji bi si bolest zelio ? Poznato je, da 
 je Romul ubio Rema (terp.). Verojatno je, da je Bog sve 
 porad ljudih stvorio. Nitko nije tako lud, da misli, da 
 ovaj svet neravna neki premudri Bog. Neima dvojbe, da su za- 
 koni zato dani, da mogu ljudi sigurno i mirno fciviti. Dokazano 
 je, da dijamant nadilazi zelezo koristju {terp.}. Sutite, da nepro- 
 budite onoga sto spava. Vere je zapovedio, da se rimski gra- 
 djanin okuje. Proximo vas, da vasa pomoc i vase miloserdje sve 
 sraerne Qsupplez) zapade (amplecti). Svi, sto su pisali o Alcibiadu, 
 slazu se. da su u ovom muzu bile sjedin jene (consociare) sve 
 mane i sve kreposti. 
 
 §• 48. 
 Lycurgus convivari omnes publice jussit. Lycurgus 
 virgines sine dote nubere jussit, ut uxores eligerentur, 
 non dotes. Periisset omDis Aegyptus fame, nisi monitu 
 Josephi rex edicto servari per multos annos fruges jus- 
 sisset. Alexander corpus suum in Hammonis templo con- 
 di jubet. Lex peregrinum vetat in muros ascendere. 
 Ejulatum duodecim tabulae in funeribus adhiberi vetue- 
 runt. Caesar duas acies hostem propulsare, tertiam opus 
 perficere jussit. Vitae summa brevis spem nos vetat in- 
 choare longam. Omnibus bonis expedit, salvam esse 
 rempublicam. Aliud est iracundum esse, aliud iratum. 
 Populus romanus pontifici flaminem parere jussit. Caesar 
 ab opere legatos discedere vetuerat. In urbe sepeliri 
 mortuos lex vetat. 
 
 Kralj je zapovedio, da se 600 konjanikah popise (conscri- 
 here). Alexander dade otvoriti grob Cyrov. Alexander zapovedi 
 svomu blagajniku, da se filosofu Anaksarhu dade, koliko bude 
 zahtevao. Daj spraviti zito. Zabranjujemo tudjincem ici u 
 tverdjavu (arcem intrare). Caesar zapovSda konjanikom, da 
 dusinanina razteraju, a pesakom, da dogotove bedeme. Zakon 
 zabranjuje prognanikom vratiti se u domovinu. Zakoni zapove- 
 daju, da se mertvaci zakapaju izvan grada. Drugo je biti uei- 
 teljem, a drugo ucenikom. Bojim se, daceti tvoja smelost nan&ti 
 veliku stetu (calamitatem inferre). Mnogi grSse, sto vole pogr£3ke 
 izgovoriti nego popraviti. Verio cesto biva, da dobro uvfdjamo, 
 a zlo cinimo. Drago se kamenje brusi (acuere), da tim vise sjaje 
 (radiare). Mnogi se ljudi tuze, da je covecji zivot kratak. 
 
30 
 
 Video te velle in coelum migrare et spero fore, ut 
 contingat id nobis. Ego non despero fore aliquem ali- 
 quando, qui existat tab's orator, qualem quaerimus. Pom- 
 pejus dixerat, fore, ut exercitus Caesaris pelleretur. Illud 
 tibi adfirmo, si rem ex sententia gesseris, fore, ut ab omni- 
 bus collaudere. Valde suspicor fore, ut infringatur ho- 
 minum improbitas. Omnibus innatum est, et in auimis 
 quasi insculptum esse Deum. Exaudita vox est futurum, 
 ut Roma caperetur. A Deo necesse est mundum regi. 
 Me justum esse gratis oportet. Yirum bonum nee pre- 
 cibus, nee pretio, nee gratia, nee periculo a via recta 
 deduci oportet. Si sic erimus affecti, ut propter suum 
 quisque einolumentum spoliet aut violet alterum, dis- 
 rumpi necesse est humani generis societatem. Yoluptatem 
 contemni et rejici oportet. Te in tantas aerumnas prop- 
 ter me incidisse ? Mene non cum bonis esse ? Tene hoe 
 dicere, tali prudentia praeditum ? Adeone esse infelicem 
 hominem quemquam, ut ego sum? Ajo te, Aeacida, 
 Romanos vincere posse. Scito eum a me non diligi solum, 
 verum etiam amari. 
 
 Vidimo, da reke poslije jake kise (imber) narastu (intumes- 
 cere). Proricem (praedicere) tebi, sto se smijes da ces skoro plakati 
 {fere). Mi slim, da ce vas skoro muciti (anger e) velike brige (terp.). 
 Stalno je, da cete jos mnogo uciti, sto vam je jos nepoznato 
 (ignotus). Verojatno je, de ce onu malu saku vojakah ona velika 
 dusmanska vojska u grad uzbiti (urgere tirp.). Xerx je dao udariti 
 (jacere) most preko (in) Eelesponta. Poznato je, da se Afrika spaja 
 (continere, terp.) s Azijom po t^snu (isthmus), odatle sledi, da je 
 Afrika poluotok (peninsula). 
 
 Nero. 
 
 Nero je bio tako okrutan, da je mater, zenu, brata i ucitelja 
 svoga smaknuo (de medio tollere). Da bi vidio sliku goruee Troje, 
 zapovedi zlocincem, da upale grad Rim. Tako se dogodi, da je 
 veci dio grada postao (fieri) pl6nom prozderljivoga (vorax) pla- 
 mena. 
 
 Da bi se Rim tfm lepse (eleganter) popravio (instaurare), na- 
 metnu (imperare) velike danke (tributum). Zulumi (scelus) su ovih 
 carah napokon tako prekoracili (excedere) sve granice, da se nisu 
 mogli dulje (diutius) podnositi (per/erre). Najposlije je sam sebe 
 
31 
 
 ubio, da ga drugi nebi ubili (terp) Jarnacno flespomene (pronvn* 
 ciare) nitko toga imena, da ga nebi groza obuzela (horror, adficere, 
 terp.), 
 
 §• 50. 
 
 Clitum, amicura senem et innoxium a se occisum 
 ^esse) Alexander dolebat. Saepe numero admirari soleo, 
 M. Cato, qucd nunquam seneetutem tibi gravem esse 
 senserim. Gratulor tibi, quod ex provineia salyum te ad 
 tuos recepisti. Praefecti regis Persiae legatos miserunt 
 Athenas questum, quod Chabrias adversus regem bellnm 
 gereret cum Aegyptiis. Gaudeo tibi jucundas esse meas 
 literas. Falso queritur de natura sua genus humanum, 
 quod scrte potius, quam virtute regatur. Legati Cartha- 
 ginienses Romam venerunt, ut senatui populoque romano 
 gratias agerent, quod cum his pacem fecissent. Non 
 miror hominem mercede conductum omnia habere venalia. 
 Laetor, quod absens omnia es consecutus. 
 
 Katon je nastojavao (studere), da se Kartazanom rat nav§sti. 
 Zalimo, sto je tvoj brat bio krivo odsudjen (inique damnare). 
 Gradjani su se jako radovali, da dusmani nisu mogli grada osvo- 
 jiti. Cestitamo ti, sto si se zdrav povratio u domovinu. Cudimo 
 se, sto ti nije starost nikad dodijala [gravis esse). Temistokle je 
 bio tuzen, da je s kraljem perzijskim savez sklopio (societatem 
 cum aliquo inire). Mnogi se tuze, da je nekojim zivotinjam po- 
 deljen dulji zivot, nego Ijudeni. 
 
 Sumlja otcoubojstyo (suspicio-patr iridium). 
 
 Cicero pripoveda, da je nekoc n&ki Klelij sa dvojicom 
 svojih 8inovah u istoj sobi (conclave) spavao, pa da su ga u 
 jurru (mane) nasli zaklana (jugulare). Nebijase (reperire) niti roba 
 niti slobodnjaka (liber), na (ad) koga bi bila mogla pasti (pertinere) 
 sumlja otcoubojstva. Doyedu dakle oba sina na sud (in jus vocare, 
 terp.), koji su rekli, da nisu nista opazili (sentire). 
 
 To se je cinilo tako neverojatno, da su svi sudci bili toga 
 mnSnja (arbitrari), da su oba sina bili otcoubojice. No kad su 
 sudci doznali {comperire), da su mladicc nasli spavajuce, bili su 
 oslobodjeni (liberare) od suuilje, jer sudci nisu verovali, da moze 
 tko {quisquam) po tako grozovitu cinu (ne/andus-f acinus) bez straha 
 i brige spavati (somnum capere). 
 
 §. 51. 
 
 Macedones flentes querebantnr clarissimum regem 
 ereptum (sihi) esse et exstinctum. Dolet mihi, quod sto- 
 
32 
 
 macharis. Ego te abfuisse tarn diu a nobis dolui.Meum 
 factum probari abs te triumpho et gaudeo. Quod Romam 
 venisti valde gaudeo. Moleste tuli te senatui gratius non 
 egisse. Vide, quam iniqui sint divinorum munerum aesti- 
 matores. Queruntur, quod non magnitudine corporis ae- 
 quemlis elephantes, velocitate cervos, levitate ares, im- 
 petu tauros; quod solidior cutis sit belluis, decentior 
 damis, densior ursis ; quod sagacitate nos narium canes 
 vincant, quod acie luminum aquilae, spatio aetatis corvi, 
 multa animalia nandi facultate. Quod in Mattii, doctis- 
 simi hominis, familiaritatem yenisti, valde gaudeo. 
 
 Jugurta se nije cudio, da je u Rimu sve podmitivo. Radu- 
 jemo se, da ste postigli, sto ste zelili. Macedonci su se tuzili, 
 da ce im se najslavniji kralj ugrabiti. Nepravicni se razsuditelji 
 bozjih darovah tuze, da ih slonovi nadilaze (terp.) velicinom tela, 
 ieleni berzinom, a ptice lakocom. Nadamo se, da ces se odlikovati 
 (excellere) u toj umStnosti. Mimolazim (praetermittere) taj cin, da 
 tvojih zalostih neponovim (renovare). Sulla je dao nagradu nekomu 
 herdjavomu pesniku, pod torn podgodbom {lex), da prestane 
 (desinere) pisati stihove. 
 
 S i m o n i d. 
 
 Valerij Maxim pripoveda, da je gercki pesnik Simonid 
 nekoc obedvao kod nekoga Skope (Scopas, ae). Za (inter) vecerom 
 (caena) da mu je neki rob javio (nuntiare), da su dosla dva nila- 
 dica, koji zele {yezni), da k njim dodje (prodire), Simonid da je 
 taki ustao {surgere) i izisao, no da nije nikoga vidio. Medjutim 
 da se je dvorana (triclinium) porusila (corruere) te sve goste (con- 
 viva) podertinom poklopila (ruina opprimere). 
 
 §.52. 
 
 Kad se u nas glagolji : cuje se,cini se, vidise, 
 pripoveda se, cita se, itd. uzimaju n e o s o b n o, latin ski 
 ih valja uzeti o s o b n o, to jest za njimi u izreci ace. o. inf. 
 subjekt neprelazi u akuzativ, vec ostaje u nominafiyu, pa s ovim 
 nominativom slazu se i navedeni glagolji i infinitiv. 
 
 Luna solis lumine collustrari putatur Romulus ad 
 deos transiisse creditus est. Aristaeus inventor olei esse 
 dicitur. Ad aurei arietis pellem Argonautae profecti 
 (esse) dicuntur. Miltiades non videbatur posse esse pri- 
 vatus. Platonem ferunt, ut Pythagoreos cognosceret, in 
 Italiam venisse. Galbam, Scipionem Africanum, Laelium 
 
33 
 
 doctos fuisse tradunt. Silfus Italicus inedia vitam finiisse 
 nuntiatus est. Castor et Pollux non modo adjutores in 
 proeliis victoriae populi romani, sed etiam nuntii (victo- 
 riae) fuisse perhibentur. Perdlcum vita ad sedecim annos 
 durare existimatur. 
 
 Veli se, da su Romula senatori ubili (terp). Kaze se da 
 je HomsT bio slep. Cim se, da tvoj brat ima groznicu. Pripo- 
 veda se, da je Osiris plug pronasao. Nekoc se je verovalo, da 
 gavrani zive do 200 godinah. Cesar se ukorava, da je bio pri- 
 verzenik (socius) Katilinin. 
 
 Alexander veliki priznaje (fateri), da je covek. 
 
 Kad su Jupitrovi svetjenici doculi, da Alexander, kra\j 
 macedonski, zeli, da mu se dade (imponere) ime sina Jupitrova, 
 govorahu, da je Jupiter zapovedio, da se Alexandru to ime dade. 
 Da, i razglasivahu (indicare) svetjenici, kojiin je Alexander dao 
 velike darove (munus) i da ce Alexander postati gospodarom 
 cSloga sveta. 
 
 §. 53. 
 
 Xanthippe, Socratis philosophi uxor, morosa admo- 
 dum fuisse fertur et jurgiosa. Jam Caesar a Gergovia 
 discessisse audiebatur; jamjam adesse ejus equites nun- 
 tiabantur. Mercurius Argum interemisse dicitur. Ego 
 tibi irasci videor ? Testudines et Crocodilos dicunt obru- 
 ere ova, deinde discedere. In Graecia fruges inventae 
 esse creduntur. Bibiilus nondum audiebatur esse in Syria. 
 Oppugnata (esse) domus C. Caesaris nuntiabatur. Semi- 
 ramis puer esse credita est. Terentii fabellae putabantur 
 a C. Laelio scribi. Causam vestram egregie defendisse 
 videbamini. Tu non videris perdidisse, quod petis. Non 
 ita generati a natura sumus, ut ad ludum etjoeum facti 
 esse videamur. Alcibiades priyignus Periclis fuisse tra- 
 ditur. Solem e mundo tollere videntur, qui amicitiam e 
 vita tollunt. 
 
 Veli se, da je Aristid bio najpravicniji medju svimi Ate- 
 njani. Kaze se, da su koojanici ovdS bili. Misli se , da jarebice 
 zive 16 godinah. Veli se, da se jaja krokodila i zabe zahraDJivaju, 
 da od suncane topline prokljuju (excludere). Necini se, da ste 
 izgubili, sto istete. PripovSda se, da je Jupiter Faetona, sina 
 Apolona, munjom ubio, da nebo i zemlja neizgori (concremare). 
 
 Lfttlnska citanka. o 
 
34 
 
 K o n a c. 
 
 Kad je Alexander cuo, da Indija obiluje (abundare) zlatom 
 i dragim kamenjem, podje (proficisci) sa svojora vojskom onamo 
 («o), da tu zemlju pod svoju vlast (imperium, dat.) spravi (subji- 
 cere). No tu bude ranjen i preprecen osvojiti ju. Bojec se, da mu 
 je rana smertna, uzklikne : Vi velite, da sam sin Jupitrov : ali 
 ova rana pokazuje, da sam umerli covek. 
 
 § 54. 
 
 Yoluntaria morte Sabinus interiisse credit as est. 
 Mihi visus sum captus esse. Ipse sibi injurius esse vide- 
 batur. Nuntiatum est ades3e Seipionem cum exercitu. 
 Venerem Adonidi nupsisse proditum est. Cyrum omnium 
 militum nomina tenuisse creditum est. Nuntiatum mihi 
 est C. Fannium decessisse. Traditum est Homerum cae- 
 cum fuisse. Zoroaster, rex Bactrianorum, primus dicitur 
 siderum motu3 diligentissime spectasse. Consules jubeu- 
 tur scribere exereitum. Senatores vetiti sunt ingredi 
 Aegyptum. 
 
 Veli se, da su Fenicani bili verlo yesti (peritus) raornm 
 (nauta). Cita se , da su stari Slavjani bili verlo miroljubni. Za- 
 povedale se je Punom, da izgaraju mertvace. Zabranjeno je Pu- 
 nom psetine {caro canina) jesti (vesci inst.). Zapoveda nam se, 
 da odbrodimo (vela ventis dare). Pripoveda nam se, da su Apollo 
 i Diana rodjeni na ostervu Delu. Zapovedano je Hannibalu, da 
 se povrati u Afriku. 
 
 starih Slavjani h. 
 
 Cita se, da su stari Slavjani bili u ratu verlo miloserdni, 
 te se veli, da su zarobljenikom ostavljali pro3to, ili kuci se po- 
 vratiti, ili kod njih u slobodi ziviti. Pripoveda se, da su Slavjani 
 u najstarije doba gojili poljodelstvo. Cita se , da su Slavjani bili 
 verlo gostoljubni (hospitalis, e), te su svakoga, koji bi uvredio 
 ili zlostavio gosta, smertju kaznili. Cita se, da su Slavjani imali 
 vise bogovah, medju kojimi, veli se, da je bio pervi Perun. 
 
 §♦ 55. 
 
 His fidem babemus, quos plus intelligere, quam 
 nos, arbitramur. Si in eos, quos speramus nobis profu- 
 turos (esse), non dubitamus officia conferre, quales in 
 eos esse debemus, qui jam profaerunt ? Quis animo aequo 
 videt eum, quern impure ac flagitiose putet vivere ? 
 Apollonius eos, quos judicabat non posse oratores eva- 
 
35 
 
 dere, dimisit. Gratiam habeo Simonidi illi, quern primum 
 ferunt artem memoriae protulisse. Praeterire non possum 
 Hamilicarem et Hannibalem, quos et animi magnitudine 
 et calliditate omnes in Africa natos praestitisse constat. 
 Suscipis onus officii, quod te putas sustinere posse. Bri- 
 tanniae pars interior ab iis incolitur, quos natos in insula 
 ipsa esse dicunt. Negare aliquid ei, durum admodum 
 mihi yidebatur. 
 
 Pas, za koga znamo, da je najyernija Sivotirjja, koti 
 slepe mlade (parere catulos). Zv§zde , o kojih nekoji misle, 
 da su veoma malene, nadilaze velicinorn nasu zemlju. Hram 
 Dianin, o k o m pisci pripovedaju, da je bio veoma sjajan 
 (magnificus), veli se, da je Herostrat uzgao (terp.)- Vetar, o kom 
 fizici uce, da je ganut (commovere) zrak, ima toliku jakost, da 
 izkorenjuje najvece stromove. — Labud (olor), o kom su stari 
 verovali, d a umiruc zalostno (flebiliter) pgva, veci je nego guska. 
 Za proletje znamo, da je najugodnije doba godista. 
 
 d s & k sesti. 
 Poraba veznikah. 
 
 §. 56. 
 
 Za porabu vremenah u ovisnih izrekah neka sluzi ova 
 skrizaljka : 
 
 U glavnom stavku 
 
 U podredjenom stavku 
 
 Praesens 
 
 praesens 
 
 perfekt 
 
 futurum ili praes. conj. 
 
 u isto vrSme 
 
 prije 
 
 poslS 
 
 Kojegod proslo 
 vrSme 
 
 im perfekt 
 plusquamperfekt 
 futurum ili imperf. conj. 
 
 u isto vrSme 
 
 prije 
 
 posle" 
 
 Futurum 
 
 futurum 
 
 futurum exactum 
 futurum ili praesens conj. 
 
 u isto vr&me 
 
 prije 
 
 poslS 
 
 3* 
 
36 
 
 Virtus satis habet yirium, ut se ipsa tueatur. Legum 
 idcirco omnes send sumus, ut liberi esse possimus. Ro- 
 mani ab aratro abduxerunt Cincinnatum , ut dictator 
 esset, Marcellus in aedilitate sua velis forum obumbravit, 
 ut (quo) salubrius litigantes consisterent. Philosophia 
 adhortatur, ut deo libenter pareamus. Si omnia fecit, ut 
 sanaret, peregit medicus partes suas. Senatus imperavit 
 deeemviris, ut libros Sibyllinos inspicerent. Placuit Cae- 
 sari, ut ad Ariovistum legatos mitteret. Impellimur na- 
 tura, ut prodesse velimus quam plurimis. Tribuni plebis 
 postulant, ut sacrosancti habeantur. Consuli permissum 
 est, ut duas legiones scriberet. Inyenta sunt specula, ut 
 homo ipse se nosceret. 
 
 Neimate dosta snage, da sami sebe branite. Zato smo svi 
 sluge zakonah, da mozemo kano slobodni u domovini ziyiti. 
 Cincinat je bio zato od pluga odveden, da kano diktator vojsku 
 proti Aequoin vodi. Brinite se u mladosti, da mozete u starosti 
 dobro ziviti. Roditelji vas opominju, da se pokorite bozjim i 
 covecjim zakonom. Sve si ucinio, Idcnice, da ovu tezku ranu 
 izlecis, Pitbija zapovedi Atenjanom, da Miltiada za vodju uzmn 
 (ducem sumere). lata nas narav goni, da zelimo (appetere) ugodne 
 styari. Dopada se senatu, sto sam svoje mneDJe u kratko rekao. 
 Senat je odobrio, da se dignu 4000 pSsakah (pedes, itis) i 600 
 konjanikah. 
 
 §. 57. 
 
 Tactus toto corpore fusus est, ut omnes ictus omnes- 
 que nimios et frigoris et caloris appalsus sentire possi- 
 mus. Mortem, ut nunquam timeas, semper cogita. In 
 naturis hominum dissimilitudines sunt, ut alios dulcia, 
 alios subamara delectent. Arboribus consita Italia est, 
 ut tota pomarium videatur. Quis tarn demens est, ut 
 sua voluntate moereat ? Totae res rustieae ejusmodi sunt, 
 ut eas non ratio, neque labor, sed res incertissimae, 
 venti tempestatesque moderentur. Habet has yices con- 
 ditio mortaliurn, ut adversa ex secundis, ex adyersis 
 secunda nascantur. Hoc quotidie meditare, ut possis aequo 
 animo yitam relinquere. 
 
 Narav je Jjudih tako razlicita, da se nekoji nasladjuju slad- 
 kimi, a nekoji zuhkimi stvarmi. Pilad je tako Ijubio Oresta, da je 
 hotio za njega umreti. Tko je tako bezunoan, da mu je milija 
 potior esse) zalcst nego radost ? Tolika je mnozina zvSzdah, da se 
 tnemogu prebrojiti. CovScji je zivot takoy, da se sr£ca i nesreca 
 izmSnjuju {variant secundae adversaeque res). 
 
37 
 
 §. 58. 
 
 Diseipulos moneo, ut praeceptores suos non minus, 
 quam ipsa studia ameut, et parentes esse, non quidem 
 corporura, sed mentium credant. Quuin praecipitur $ ut 
 nobismet ipsis imperemus, hoc praecipitur, ut ratio coer- 
 ceat temeritatem. Magnopere te hortor, ut nou solum 
 orationes meas, sed hos etiam de philosophia libros stu- 
 diose legas. Si non ipsi honesto movemur, ut boni viri 
 simus, sed utilitate aliqua atque fructu, callidi sumus, 
 non boni. Rogari non debeo, ut faciam, quae mihi non 
 facere turpissimum est. Peto a te, vel si pateris, oro, 
 ut homines miseros et fortuna magis, quam culpa cala- 
 mitosos, conserves incolumes- 
 
 Ucenici se oporniiiju, do nebudu manje pokorni uciteljem, 
 nego roditeljem. Um nalaze, da uzpregnete serditost. Zahtevam od 
 vas, da Ciceronove govore marljivo citate. Euristej zapovedi Her- 
 kulu, da mu donese (ad/erre) oruzje amazonske kraljice. Tko se 
 sklanja koristju, da bude posten, njega treba zvati lukavim a ne 
 postenim. Prosimo vas, da samo ono cinite, sto je castao. Domo- 
 vina od vas zahteva, da pograbite (capere) oruzje. 
 
 §. 59. 
 
 Fit, nescio quomodo, ut mag's in aliis cernamus, 
 quam in nobismet ipsi3, si quid delinquitur. Fieri potest, 
 ut fallar. Plerisque accidit, ut praesidio literarum dili- 
 gentiam in perdiscendo ac memoriam remittant. Persaepe 
 evenit, ut utilitas cum honestate certet. Tantum abest, 
 ut enervetur oratio apta compositione verborum, ut 
 aliter in ea vis esse non possit. Tantum abest, ut nostra 
 miremur ; ut nobis non satisfaciat ipse Demosthenes. 
 Tantum abfuit, ut civilia certamina terror externus cohi- 
 beret, ut contra eo violentior potestas tribunitia esset. 
 Reliquum est, ut certemus officiis inter nos. Restat, ut 
 doceam, omnia in hoc mundo hominum causa facta esse. 
 
 Obicno biva, da opazavarao samo tudje mane, a svojih i 
 nevidimo. Veila cesto biva, da se varamo. Ratovi gradjanski 
 nisu se sversili, (iapace silnije su jo2 planuli (exardescere). Nebiva 
 redko, da mladicl popuste 11 svojoj marljivosti u ucenju. Jos mi 
 preostaje (restare), da te zaprosim, da cas prije (quam primum) k 
 nam dodjes. Jos mi preostaje, da govorim duznustih mladicah. 
 Ako ova v6st {nuntius) nije ugodna (exoptatus), to odatle sledi, 
 da je zalostna. 
 
38 
 
 §. 60. 
 Illud natura non patitur, ut aliorum spoliis nostras 
 facultates augeamus. Expedit omnibus, ut singulae civi- 
 tates sua jura et suas leges habeant. Omne corpus mu- 
 tabile est, ita efficitur, ut omne corpus mortale sit. Si 
 Apollo monet, ut se quisque noscat, non praecipit, ut 
 membra nostra, aut staturam figuramve noscamus. Caesar 
 ad Lamiam scripsit, ut ad ludos omnia pararet. Equidem 
 vellem, ut aliquando redires. Caesar Dolabellae dixit, ut 
 ad me seriberet, ut in Italiam quam primum venirem. 
 
 Narav nedopustja, da tudjim plenom svoj imetak umnozis. 
 Pravo je, da svoje roditelje isto tako ljubis , kano i sama sebe. 
 Za sve je gradjane koristno, da su dani (ferre) zakoni. Prijatelj mi 
 pise, da mu kupim knjigah. Otac mi rece, da ti pisem, da cas 
 prije kuci pohitis (properare). Nastojte (operant dare), da misljenjem 
 i ucenjem duh hranite (mentem alere). Ako ova izreka (enunciatio) 
 nije istinita, sledi, da je lazljiva. 
 
 §. 61. 
 
 Caesar monuit , ad nutum omnes res administra- 
 rentur. Caesar Labieno mandat, Remos adeat atque in 
 officio contineat. Deos quaesumus, consilia tua reipubli- 
 cae salutaria sint et tibi. Malo te sapiens bostis metuat, 
 quam stulti cives laudent. Tu velim tuam et Tulliae 
 valetudinem cures. Yult princeps omnium esse. Studet 
 optatam cursu contingere metam. Caesar C; Silio ire in 
 Cattos imperat. Miltiades insulas, quae barbaros a.djuve- 
 rant, ad officium redire coegit. 
 
 Svaki dan molim Boga, da moje delo bude spasonosno i 
 meni i drugim. Volim, da si pametan i posten, nego odlican i 
 bogat. Cirri, da saznadem, kako si. Bolest je prisilila Agatokla 
 povratiti se u Siciliju. Um nas isti opominje, da drugim kori- 
 stimo. Nastojte, da postignete zeljenu sverhu. Hocu da svoga 
 prijatelja branis. Caesar nalozi cetvertoj legiji, da zauzme {occu- 
 pare) bliznje berdasce. Tako zivi, da bude§ svim ljudem yerlo 
 drag. Prisiliti cemo vas, da izpunite svoju duznost. 
 
 §. 62. 
 
 Socrates ita in judicio capitis pro se ipse dixit,, 
 ut non supplex aut reus, sed magister aut dominus vide- 
 retur esse judicum. Quis est tarn miser, ut non dei 
 munificentiam senserit, Simultates Caesar nullas tam 
 
graves excepit unquarn, ut non libens deponeret. Nemo 
 adeo ferns est, ut non mitescere possit. Lucullus Mithri- 
 datem adeo cecldit, ut Granleus et Aesepas cruenti red- 
 derentur. Rerum natura prospexit, ne quis insepultus 
 esset. Puleherrimum existimo, severitatem comitatemque 
 miseere, ne ilia in tristitiam, haec in petulantiam pro- 
 cedat. Reges plures generantur apibus, ne desint. Postea 
 ex his soboles quum adulta esse coepit, deterrimos necant, 
 ne distrahant agmina. Angusrias Themistocles quaerebat, 
 ne multitadine cireurairetur. 
 
 Aristid je bio takb pravican, da se nije mogao ukoriti. 
 Tako je sigurno posedovanje (possessio) kreposti, da se nemoze 
 izgubiti niti brodolomljem (naufragium) niti pozarom. Tko je 
 tako siromah, da nebi mogao druge pomoci ? Nikad nisi po- 
 cutio tolike merznje proti komu {odium in aliquem concipere), da 
 je nebi rado zabacio. Nitko nije tako opak, da se nebi mogao 
 popraviti. Nekoje su cesti sveta tako studene, da se u njih ne- 
 moze stanovati. Narav se brini , da se mertvaci zakapaju. Sjedi- 
 nite prijatnost i ozbiljnost, da se ona neizopaci u nestasnost, a 
 ova u zalost. Hannibal je ostavio Kartaginu, da je nedadu 
 (tradere) Riniljanom. Cuvajte se, deco, da nebunite pcelah. 
 
 §. 63. 
 
 Hannibal, ne vitam alieno arbitrio dimitteret, vene- 
 num sumpsit. Atticus, quamdiu Athenis fuit, ne qua 
 sibi statua poneretur, restitit. Hoc te rogo, ne demittas 
 animum. Cave , ne quid stulte , ne quid temere dicas 
 aut facias contra potentes. Gallinae avesque reliquae 
 pennis fovent pullos, ne frigore laedantur. Nemo prudens 
 punit, quia peccatum est, sed ne peccetur. Auditus fle- 
 xuosum iter habet, ne quid intrare possit. Solon edixit, 
 ne quis sepulcra deftret. In dolore maxime providen- 
 dum est, ne quid abjecte, ne quid serviliter muliebri- 
 terre faciamus. 
 
 Bezite, raladici, druztvo opakih, da se nepokvarite (corrum- 
 pere). Alexander je nagovarao svpje vojake, da se neuplase 
 (movere) od mnozine dusmanah. Cuvajte se , da vas lastivci 
 n< prevare (decipere). Vetrovi cine, da se zrak nenapuni skodljivimi 
 parami (noxiis vaporibus implere). Kaznimo, da se opet nepogresi. 
 Da nedodje ziv u ruke jiuamanske (in manus alicijus incidere), 
 popio je Hannibal otrov. Cuvajte vrata, da neprovale (irrumpere) 
 dusmani. Nastojte, da se u pogibelji neprepadete. 
 
40 
 
 §. 64. 
 
 Caesar toti exercitui imperayit, ne concurrerent. Caesar 
 cum Pompejo Crassoque iniit societatem, ne quid age- 
 retur in republics, quod displicuisset ulli e tribus. Ro- 
 mani Albam, unde ipsi oriundi erant, a fundamentis 
 proruerunt, ne stirpis, ne originum suarum memoria 
 exstaret. Yidendum est, ne major sit benignitas, quam 
 facultates. Timebam, ne eyenirent ea, quae acciderant, 
 
 Vodja zapoveda vojsci, da neudare na dusmanina (in ho- 
 stem invadere). Diktator je zapovedao, da se nitko nebori izvan 
 reda {extra ordinem), Pazite, konzuli, da nebi derzava stetovala 
 (detrimentum capere). Rimljani su razorili Kartaginu, da se rimska 
 derzava opet u pogibelj neuvede (in discrimen vocare). Opaki se 
 uvek boje, da im se opacine neodkriju (patefacere)* Bojim se, da 
 prevernete odluku (consilium mutare). Pazi, da ti darezljivost nebude 
 veca od imetka. K vam se uticemo (con/ugere ad aliquem), da 
 nas nebi dusmani zlostavili (aspere tractare.) 
 
 $. 65. 
 In pugna ad Mundam Caesar initio adeo victus est r 
 ut se ipse interficere vellet, ne post tantam gloriam 
 belli in manus filiorum Pompeji veniret. Cavete, ne ira 
 abripiamini in puniendo. Romanis placuit, ne consules 
 imperium longius quam unum annum haberent. Ager 
 non semel aratur, sed noyatur, et iteratur, quo meliores 
 foetus possit et grandiores edere. Obducuntur libro aut 
 cortice trunci, quo sint a frigoribus et caloribus tutiores. 
 Epbori valyas aedis obstruxerunt, quo facilius sub diva 
 interiret Pausanias, 
 
 Mnogi su sami sebe ubili, da nedodju zivi u mke dus- 
 manske* Tebe je serditost tako zanela, da si nekriya {culpa 
 vacuus) kaznio. Medvede svlada (premere) zimi (per) tako tezak 
 san, da se nemogu niti ranami probuditi (excitare). Oganj po- 
 trebuje (indigere) hrane, da gori (ardere). Rimljanom se je dopa- 
 dalo, da konzuli imadu yerhovnu vlast jednu godinu. Polje se 
 obiSno tri puta ore, da rodi {ferre s akuzat.) obilnijim (uber) i 
 boljim plodom. Syrakuzanac Hiero dade 200 talenatah, da dobije 
 (impetrare) mir od Rimljanah. Vodja prosi i zaklinje {obsecrare) 
 vojake, da nesdvoje (desperare) o svojem spasu. Vojakom se 
 obecavaju (proponere) nagrade, da se to brabrije bore. 
 
 §. 66. 
 
 Themistocles apud magistratum senatumque Lacedae- 
 moniorum liberrime professus est Athenienses suo con- 
 
41 
 
 silio deos publicos suosque patrios ac penates, quo 
 facilius possent ab hoste defendere, muris sepsisse. Quum 
 Themistocles ad Admetum, Molossorum regem venisset, 
 et in praesentia rex abesset, quo majore religione se 
 reeeptum tueretur, filiam ejus parvulam arripuit, etcura 
 ea se in sacrarium, quod summa eolebatur caerimonia, 
 conjecit. Levat interdum medicina in praesentia aegrum 
 corpus, quo mox in graviorem morbum recldat. 
 
 Tabor se opasa obkopcm i jamom, da se uzmoze tim lag- 
 lje braniti. Mlado se stabaloe {arbuscula) zimi ogradi slamom 
 (stramine sepire), da ga studen neizsteti. (terp.) Deci obecavamo 
 nagrade, da budu tim marljivija. Konjanici podbadaju (subdere 
 calcarid) konje {dat.), da tim berze teku. Zakon neka bude kratak, 
 da se tim laglje zapamti {memoria tenere). Pisemo listove svojim 
 prijateljem, eta se uzmozemo s njimi u daljini razgovarati. Ja se 
 neprepirem (disputare) sa Stoici, jer me stid (pudor) pr&ci* 
 
 §. 67. 
 
 Senectus non impedit, quominus literarum studia te- 
 neamus usque ad ultimum tempus senectutis. Isocrati, 
 quominus haberetur summus orator, non offecit, quod, 
 infirmitate voeis, ne in publico diceret, impediretur* 
 Rebus terrenis multa externa, quominus perflciantur, 
 possunt obsistere. Quid obstat, quominus Deus sitbeatus? 
 Levia ponderibus iuhibentur, quominus evolent. Super- 
 bia non obstabat Romanis, quominus aliena instituta, 
 dummodo proba essent, imitarentur. Qui agrum meum 
 colit, agro beneficium non dat, sed mihi, et qui domum 
 meam, quomiuus ruat, fulcit, praestat mihi(beneficium); 
 ipsa enim domus sine sensu est. Saepe accidit in mari, 
 ut naves teneantur, quominus ia portum pervenire pos- 
 sint. Histiaeus Milesius obstitit, quominus pons sol- 
 veretur. 
 
 Spartanci su jacili (durare) telesa d&cakah i mladieah, da 
 budu tim valjaniji za boj. Korita (carina) se velikih brodovah 
 okivaju (obducere) zeljezom i bakrom (cuprum), da budu sigurnija 
 od (contra) klisurah (scopjulus). Slaboca je glasa preprecila, da ovoga 
 govornika nisu svi culi (terp.). Nista me nece preciti, da neradim 
 oko naukah (colere aliquid) do konca svoga zivota. Mnogo nas 
 moze zaprSciti, daneizvedemo svojih nakanah (propos^m).Merznja i 
 govori nece mi preprSciti, da istinu (verum) nekazem. Alpe nisu prScile 
 Hannibalu, da svoju vojsku u Italiju nedovede. Strasti nam. 
 prSce, da neuvidimo istine. Poduprite kucu, da se nesrusi. 
 
42 
 
 §. 68. 
 
 Manlius Torquatus bello gallico filium suum, quod 
 is contra imperium in hostes pugnaverat, necari jussit* 
 Inter inanimum et animal hoc maxime interest, quod 
 inanimum nihil agit, animal agit aliquid. Quanta est 
 benignitas naturae, quod tarn multa, tarn varia tamque 
 jucunda gignit. Phocion in eo offenderat, quod amicitiae 
 fidem non praestiterat. Hoc uno praestamus vel maxime 
 feris, quod colloquimur inter nos, et quod exprimere 
 dicendo sensa possumus. Pulchritudo corporis apta com- 
 positione membrorum moyet oculos, et delectat hoc ipso, 
 quod inter se omnes partes cum quodam lepore con- 
 sentiunt. 
 
 Medju dusom zivotinjskom i covecjom ta je razlika, daona 
 tunire, a ova neumire. Pogresio si, sto si za svoje slabo skerbio. 
 Kolika je dobrota bozja, sto nam svaki dan cini nebrojenih 
 dobrocinstvah (beneficio aliquem adficere). Tim nadkriljujemo zivo- 
 tinje, sto imamo um i govor. Hortensij se hvali (gloriari), da nije 
 nikad bio u gradjanskom ratu. Strasti prece, da se Ijndi neslazu. 
 Nebrojena dobrocinstva izkazuje nam Bog svaki dan ; pa odatle 
 sledi, da je verlo dobrotiy. 
 
 §. 69. 
 
 Qui benigniores esse volunt, quam res patitur, pri- 
 mum in eo peccant, quod injuriosi sunt in proximos. 
 Inter hominem et belluam hoc maxime interest, quod 
 haec ad id solum, quod praesens est, se accommodat; 
 homo autem causas rerum videt earumque progressus. 
 Cato mirari se dicebat, quod non rideret haruspex, 
 haruspicem quum vidisset. Magnum beneficium naturae 
 est, quod necesse est mori. Socrates accusatus est, quod 
 corrumperet javentutem, et novas superstitiones introdu- 
 ceret. Phalereus Demetrius Periclem vituperat, quod 
 tantam pecuniam in praeclara ilia propylaea conjecerit. 
 Laudat Afranium Panaetius, quod fuerit abstinens. Bene 
 facis, quod me adjuvas. 
 
 Uzrok nasih zalah jest i to, sto zivimo po (ad) primerih. 
 Prijateljski radis, Ho me podupires. Viseput se nedopadamo 
 drugim, jer se dopadamo samim sebi. Najveci je ures coveka, 
 sto ima um. Tuzen si , sto nisi reci derzao (fidem servare). Zalimo 
 (dolere), sto su mnoga pisma starih propala (perire). Hvalimo Epa- 
 minondu, sto je zaboravio (oblivisci) krivice svojih sagradjanah. 
 
43 
 
 Virgilij je bio tako ukusan pesnik (elegans poeta), da je malone 
 (paene) Homera dostigao (assequi). Sullini propisi (proscriptio) 
 ucinise, da su bili ubijeni najbolji gradjani. Bojimo se, da dus- 
 manin ucini odlukn {consilium capere) nam pogibeljnu. Reci su 
 laskateljah sladke, da se lakoverni tim lasnije prevare (decipere). 
 
 §. 70. 
 
 Quod scire vis, qua quisque in te fide sit et volun- 
 tate, difficile dictu est de singulis. Quod spiratis, quod 
 Tocem mittitis, quod formas hominum habetis, indignan- 
 tur. Num reprehendis, quod libertus juvabat patronum 
 eum, qui turn in miseriis erat ? Eumeni multum inter 
 Macedones viventi detraxit, quod alienae erat civitatis. 
 Ad communem omnium trepidationem accessit, quod 
 phalanx Macedonum, gravis atque immobilis, non circum- 
 agere se poterat. Exercitus tfmnis lacrimis Alexandrum 
 deprecatur, finem tandem belli faceret. Magnum fac 
 animum habeas et spem bonam. Quid laetaris, quod ab 
 hominibus iis laudaris, quos non potes ipse laudare? 
 
 Filip je ukorio svoga Alexandra, sto je nastojavao (stu- 
 dere) darovi (largitio) steci (consequi) priverzenost puka. To je bila 
 najveca slava Caesarova, sto je pob^dio ne samo svoje dusmane 
 nego i svoju serditost Neraduj se, sto te ludi hvale (terp.). Sto 
 mi pises, da dodjem u Kim, nvidjam, da mora tako biti. Nemo- 
 zemo da gledamo (intueri) ubojicu (homicida), da nas strah ne- 
 obuzme (percellere,terp.). Bili smo u pogibelji, da nas gus ari (pirata) 
 zarobe (terp,). Strah smerti uplasi mnoge, da zlo necine. Poslasmo 
 glasnika, da nas prijatelj tu radostnu vest tim berze (cito) saznade 
 (comperire). Meso se soli (sale condire), da nesagnjili (putrescere). 
 
 §. 71. 
 
 Epaminondas quum vicisset Lacedaemonios apud 
 Mantineam, atque ipse gravi vulnere exanimari se videret, 
 quaesivit, salvusne esset clypeus. Antigonus, quum ad- 
 versus Seleucum Lysimachumque dimicaret, in proelio 
 occisus est. Alexander, quum interemisset Clitum, fami- 
 liarem suum , vix a se manus abstinuit. Thucydides 
 Hbros suos scripsisse dicitur, quum a patria remotus 
 atque in exsilium pulsus esset. Quum deletus exercitus 
 amissaeque Hispaoiae viderentur, vir unus res perditas 
 restituit. Themistocles quum multa regi esset pollicitus, 
 magnis muneribus ab Artaxerxe donatus, in Asiamrediit. 
 
44 
 
 Quum Lysander, praefectus classis, in bello multa cru- 
 deliter avareque fecisser, petiit a Pharnabazo, ut ad 
 Ephoros sibi testimonium daret, quanta sanctitate bellum 
 gessisset sociosque tractasset. 
 
 Kadgodnas budu izsmehavali (irridere, terp.) ludjaci, necemo 
 se serditi. Kad je tvoj brat dosao, obuze (adficere, terp.~) me pre- 
 
 velika radost. Kad nisu Atenjani nikako mogli uzbiti navale 
 (impetus, us) dusmanske, ostavise grad. Kad je Epaminonda cuo, 
 
 da su Boeotjani pobedili, iztergnu zeljezo iz tela. Kad je Pelo- 
 pida ukorio (terp.) Epaminondn, sto neostavlja sinovah, rece ovaj : 
 ja ostavljam leuktricku bitku kano kcer, koja ce biti neumerla. 
 Kad je Alexander sisao u reku Cydnu, da putem {iter) utrudjeno 
 (fatigare) telo ojaci (reficere), pccese mu se uda ukocivati (torpere). 
 
 §. 72. 
 veznomu neupraynih pit an jib. 
 
 Opazka. Kad su dva pitanja, od kojih se drugo naski po- 
 cima sa Hi, u latinskom se jeziku ovako postupa: a) predpervo 
 se pitanje nemetju iiikakve upitne cestice, a pred drugo an; b) 
 predpervo se pitanje mecju upitne cestice: ne, nun, nonne, 
 utrum, a pred drugo an. 
 
 Hodie igitur pater tuus rediit ? Miser ergo Arche- 
 laus est ? Non yis esse Justus sine gloria ? Tu orationes 
 nobis yeteres explicabis ? Estne frater intus? Haeccine 
 domus tua est? Num negare audes? Quid taees? Num 
 imperatorum scientia nihil est, quia summus imperator 
 interdum fugit ? Canis lupo nonne similis est ? Nonne 
 poetae post mortem nobilitari volunt? Sol mobilis est, 
 an immobilis ? Tarquinius Superbus Prisci Tarquinii 
 films, neposne fuit? Virtus suamne propter dignitatem, 
 an propter fructus aliquos expetitur? Utrum major est 
 sol, an minor, quam terra? Num aves pilis, an plumis 
 teguntur ? 
 
 Dodje li dakle danas tvoj otac? Je li tvoj otac kod kucV? 
 Nisu li vuci psom slicni ? Nezeli li svatko biti srecan ? Je li me- 
 sec veci od zemlje ? Ima li jedan sv§t ili vise? Je li zlato teze 
 ili olovo ? Neznam, imam li u Arpinu ostati, ili u Rim doci i? 
 Vojak upita Arhimeda, tko je? Hoces li da vise njih ljubis, ili 
 malo njih ? Jesu li bile Amazonke ili ne ? Kazi mi, pada li tuca 
 (grandinare) leti ili zimi ? Znas li , kamo (quo) idu (se con/erre) 
 ptice skitalice (avis peregrinans) ? 
 
 §. 73. 
 
 Pecunia, bonores, forma, yaletudo quamdiu affutura 
 sint, certum sciri nullo modo potest. Ciconiae quonam e 
 
45 
 
 loco veniant, aut quo se conferant, incompertum adhuc 
 est. Quaesieras ex me, nonne putarem, inyeniri verum 
 potuisse. Si sitis, nihil interest, utrum aqua sit, an vi- 
 nuni; nee refert, utrum sit aureum poeulum, an vitreum, 
 an manus concava. Dionysius, quum bellum adyersus 
 eum Syracusani decrevissent, diu dubitavit, iinperium 
 deponeret, an bello resisteret. Hoccine agis, an non ? 
 Nam tu intelligis, quid hie narret? Qualis sit animus, 
 ipse animus neseit. Omnes tendunt ad gaudium, sed 
 unde stabile magnumque consequantur, ignorant. Vide ? 
 quanta in te sit suavitas. Unum illud nescio, gratulerne 
 tibi, an timeam ? 
 
 Neznamo, gde nas smert ceka. Ti znas, sto zelimo, sto u 
 buduce (in posterum) nameravamo (destinare.) Nemogu kazati, kako 
 me je tvoj list razveselio, Mozes li znati, dokle ce trajati tvoje 
 zdravlje ? Pitao si me, da li znam , kamo id i yode. Nisam joste 
 odredio, sto da radim. Kad su Tkala upitali (terp.), sto je naj- 
 starije (veiuslus) , odgovori : Bog, jer nije nikad poceo (coepi) biti. 
 Antigon odgovori svomu sinu, koji je pitao, kad da digne (mo- 
 vere) tabor: Zar se bojis, da neces ti sam trublje {tuba) cuti ? 
 Kad su Alexandra upitali (terp.), gde (ubinam) cuva (recondere) 
 svoje blago (thesauri), rece : Kod prijateljah. Pazi, komu, kako, 
 kada i zasto cinis dobroeinstvo. Znas li , zasto su Syrukuzani 
 navestili boj Dionysiju? 
 
 §. 74. 
 
 veznom dop ustnom, zeljnom i zapovednom. 
 
 Opazka. Veznici : licet, q uam v i s, quantumvis, quan- 
 tumlibet zahtevaju uvek vezni. Quamq u am, zahteva uvek 
 pokazni. 
 
 Vita brevis est, licet supra mille annos exeat. Licet 
 ipsa yitium sit ambitio, frequenter tamen causa yirtutum 
 est. Fremant omnes licet, dicam tamen, quod sentio. Si 
 quid effici non potest, deliberatio tollitur, quamyis utile 
 sit. Assentatio quamyis perniciosa sit, nocere tamen ne- 
 mini potest, nisi ei, qui earn reeipit et ea delectatur. 
 Quod turpe est, id quamyis occultetur, tamen honestum 
 fieri nullo modo potest. Yitia mentis, quantumvis exigua 
 sint, in majus excedunt. 
 
 Ziyiti tu posteno, ma neiraao odatle nikakve koristi. Svi 
 ljudi pogrese kadsto, ma bili najbolji Premda je Aristid bio naj- 
 pravicniji izmedju Atenjanah, prognase ga ipak iz domovine (m 
 exilium miltere, terp.) Mudar uzpreza (reprimere) svoj gnjev, ma ga 
 
i gerdili (maledicta in aliquem con/erre terp.). Malica (pumilio) 
 nije velik, ma se i na berdo popeo {in monle consistere)\ gorostas 
 {colossus) zaderzati ce (servare) svoju velicinu, ma stajo i u jami 
 (fovea). Sve da sam ja kriv, ti nisi ipak manje od mene. Premda 
 si pobedio, odrekao si se ipak syoga prava. Sramotno delo nije 
 nikad castno, ma koliko se izgovaralo (excusare). 
 
 §. 75. 
 
 Si me diligis, excita ex somno tuas literas huma- 
 nitatemque. Medici, quamquam saepe intelligunt, tamen 
 nunquam aegris dicunt, illo morbo eos esse morituros. 
 Qaamquam adeo excellebat Aristides abstinentia, ut unus 
 cognomine Justus esset adpellatus, tamen exsilio decern 
 annorum multatus est. Quamquam omnis virtus nos ad 
 se aliicit, tamen justitia et liberalitas id maxime efficit. 
 
 Premda je Focion Atenjanin predvodio (praeesse) vojsku 
 (dat.), to je ipak neporocnost (integritas) njegova zivota poznatija 
 (notus), nego njegove vojaicke zasluge (labor rei militaris). Premda 
 je vodja i sreca ostavila vojake, volise ipak borec se umreti, 
 nego predati se (se dedere). Sve da vam i priporucam onu krepost, 
 priporucam vam ipak osobito pravicnost. Sve da i je slavica 
 mana, to postaju ipak od nje slavna d61a. Sluziti cu ti (dat.), ma 
 me i netrebovao. Premda je taj savet bio verlo spasonosan za 
 Darija, nije ga ipak sledio (sequi). Premda istina radja merznju, 
 neca se ipak uztezati govoriti istinu. Nitko nemoze biti bez 
 tudje pomoci, ma bio jos bogatiji. 
 
 §• 76. 
 
 Utinam tarn facile vera invenire possem, quam falsa 
 convincere ! Dii prohibeant a vobis impias mentes ! Hoc 
 dii bene vertant! Utinam ea res ei voluptati sit ! gloriae 
 quidem video fore. Cuperem vultum videre tuum. Yellem 
 te ad Stoicos inclinavisse. Illic vivere vellem! Peream 
 male, si non optimum erat. Velim milii ignoscas. Quid- 
 quid veniet in mentem, scribas velim. Malim indisertam 
 optare prudentiam, quam stultitiam loquacem. Utinam 
 modo conata perficere possim I Yaleant cives mei, valeant ; 
 sint incolumes, sint florentes, sint beati ; stet haec urbs 
 praeclara, mihique patria carissima ! Modo audivi quar- 
 tanam (sc. febrim) a te discessisse. Utinam reliquis mor- 
 talibus, ut Scythis, similis moderatio et abstinentia foret! 
 Subscripsere quidam Bruti statuae : Utinam viveres ! Uti- 
 nam, ut culpam, sic etiam suspicionem vitare potuissem ! 
 Quam vellem, Darius aliquid ex hac indole hausisset ! 
 
47 
 
 da samo svi krepost ljube ! Da Bog odvrati od tebe o- 
 paku misao ! Okrenuo to Bog na dobro (bene) ! da je samo 
 svim istina mila! ITItaliji bi rado zivio (cupere, vivere)\ Kako bi 
 rado laz oprovergao ! Volio bi biti siromah nego neznalica. 
 da smo mogli svoju odluku izversiti ! da nam samo prijatelj 
 ozdravi (convalesce™).' da Dam samo otac zivi ! Da mozemo 
 samo sumnju izbeci ! Umro , ako budem drugcije (aliter) pisao, 
 nego sto {ac) mislim (sent ire). da gradjani oruzje poloze (depo- 
 nere). Zivio (conservare) te Bog dugo domovini i rodu (tuis). Da 
 nisu (ne) samo bogovi coveku lukavost (calliditas) dali ! Da nije 
 samo August osvojio Nemacku ! Dao (largiri) ti Bog zdravlje 
 {prosper, valetudo). 
 
 §. 77. 
 
 Quum te bene confirmaris, ad ncs venias, Dulee 
 etiam fugias, quod fieri amarum potest. Feras, quod 
 vitare non potes. Amicus populo romano sis , et scias 
 multos nostri similes in civitate romana esse, Donis 
 impii ne placare audeant deos. Qui dedit beneficium 
 taceat , narret, qui accepit. Placeat homini, quidquid 
 deo placuit. Religio et fides anteponatur justitiae. Assi- 
 due cogitemus tarn de nostra, quam omnium, quos dili- 
 gimus, mortalitate. Noli exspectare longas preces. Nolite 
 id velle, quod fieri non potest, Cave festines. Hunc tu 
 virum ne dimiseris. Quis sapiens bono confidat fragili ? 
 
 Da kupimo, sto je potrebno. Suti, ako si komu koje do- 
 brocinstvo ueinio, a govori , ako si koje primio, Da b&zimo las- 
 katelje. Da vezbamo pamet. Da hitimo. Da slfidimo (imitari) pri- 
 mer dobrih. Da ublazimo Boga popravljenim zivotom (mores). 
 Prava domovine neka ti budu svetija, nego prava prijateljstva. 
 Necekaj, dok te pozovu na delo (terp.). Sto mozete sami uciniti, 
 necinite po (per) drugih. Tko bi pobrojio zvezde ? Da nevSruje- 
 mo lazcem. 
 
 §. 78. 
 
 Obsecro populares, ferte misero atque innocenti 
 auxilium, subvenite inopi. Si vis amari, ama. Egredere 
 ex urbe, CatiliDa, libera rempublicam metu, in exsilium 
 proficiscere. Vivite felices. Audi Jupiter, et tu Juno, 
 Quirine, diique omnes coelestes, vosque terrestres, vos- 
 que inferi audite. Tu ne viola Cererem. Nimium ne 
 crede colori. Quod facere turpe est, dicere ne Lonestum 
 puta.. Virgines Vestales in urbe custodiunto ignem sem- 
 piternum. Ceusores bini sunto, magistratum quinquen- 
 
niiim habento, reliqui magistratus annui sunto. Causam 
 investigate in re nova atque admirabili. Magistratus do- 
 num ne capiunto neve danto. Ad has literas, quum po- 
 teris, rescribes, Si quid aeciderit novi, facies, ut sciam. 
 Nolite putare homines sceleratos terreri furiarum taedis 
 ardentibus. Cura, ut valeas. Noli agere confuse. Fac 
 cogites, in quanta calamitate sis, et memineris te virum 
 (esse). Libros tuos cave cuiquam tradas. 
 
 Pomozi meni siromahu. Ljubite, ako hocete da vas ljube. 
 Odlazite iz grada, opaki. Oslobodite nas straha. Zdravstvuj i 
 setjaj se mene. Drugim oprosti (ignoscere) cesto, sebi nikada. 
 Dobro puka neka bude poglavaroin najyeci (summus) zakon. 
 Dva neka budu s kraljevskom vlastja (imperium) i ovi neka se 
 zovu konzuli. Bijase zakon Solonov : Tko primi (recipere) pro- 
 gnanika, neka se i on progna (in exsilium mittere) ; jer prezire (sper- 
 nere) derzavne zakone. Nehvalite, sto se nemoze hvaliti. Nemi- 
 slite, da se svi ljudi dada odstrasiti (deterrere) od opacine stra- 
 hom kazne. Radi uvek (perpetuo), sto si do sad radio. Nastoj 
 (facere), da sto prije (quam primuni) dodjes. Odgovori mi na (ad) 
 sve. Cekaj me (exspectare) prije Idah Marca (Idus Martiae). 
 
 S. 79. 
 
 veznom za zaimenom odnosnim. 
 
 Non sum tarn insolens, qui Jovem me esse dieam. 
 Verba reperta sunt, non quae impedirent, sed quae in- 
 dicarent voluntatem. Artaxerxes Iphicratem ab Athenien- 
 sibus petivit ducem , quern praeficeret exercitui conduc- 
 trtio. Populus romanus tribunos plebis creavit , per 
 quos contra senatum et consules tutus esse posset. Nulla 
 acies humani ingenii tanta est, quae penetrare in coelum 
 aut in terram iotrare possit. Majus gaudium fuit, quam 
 quod universum homines caperent. Secutae sunt tem- 
 pestates, quae hostem a pugna prohiberent. Nulla gens 
 tarn fera est, cujus mentem non imbuerit Dei opinio. 
 
 Rat je takov (ejusmodi), da mu nemozemo predviditi (praevi- 
 dere) konca. Neces lako naci takova umotvora (artificium), koji 
 bi bio posve (omni ex parte) saversen (perfectus). Nisam tako 
 derzovit, da mislim, da sve znadem. Slova (literae) su iznadjena 
 porad potomstva (posterilas), da doskoce (subsidio esse) zaboravi 
 (oblivio). Tribuni su poetavljeni , da puk (plebs) proti patricijem 
 brane. 
 
49 
 
 §.80. 
 
 Cujus opes tantae esse po3sunt, quae sine multorum 
 amicorum officiis stare possint ? Ferocior oratio visa est, 
 quam quae apud regem haberi posset. Macedones et 
 majores et magis ramosas arbores caedebant, quam quas 
 ferre cum armis miles posset. Ea est romana gens, quae 
 victa quiescere nesciat. Nullum est officium tarn sanc- 
 tum, quod non avaritia violare soleat. Non is sum, 
 qui bis delecter literis, quae nostros animos a religione 
 avocant. Non sumus ii, quos vituperare ne inimici qui- 
 dem possint. Non ego is sum, qui omnia sciam. Mens 
 vera est reruaa judex, sola enim digna est, cui credatur. 
 Digna visa est res, propter quam dictator crearetur. 
 
 Cija je moc bila tolika, koju nebi bili kadsto saterli (concu- 
 tere terp.) ? Ovaj je eov£k derzovitiji, nego da se u druztvo uve- 
 de (intreducere in circulum). Taj je tern tezi, nego da ga mogu 
 dva konja vuci (vehere, terp.). Nisam takov Sovek, koji bi sve 
 kudio. Nijedna derzava nije tako cversta , koju nebi nesloga 
 gradjanska mogla upropastiti (evertere), 
 
 v a n i b i k. 
 
 Narav je jednoga ovna providila (munire) tolikom jakostju 
 (robur), da mu nije mogao nijedan od ovnovah odoleti (resistere). 
 Verhu toga {praeterea) odlikovao se je (excellere) tako dugimi i 
 jakimi rogovi, da su nadilazili rogove svih ostalih ovnovah. Bu- 
 rt uc da (quum, vezni) su mnoge od ovna oderzane (reportare) po- 
 bede bile takove, da su ih ne samo plasljive ovce, nego i rato- 
 borni konji i psi cenili (celebrare, terp.), derzahu ga svi za vredaa 
 (aliquem dignum censere), da se prozove kraljem ovnovah. 
 
 §. 81. 
 
 Vibullium Caesar idoneum ju^icavit, quern cum maa- 
 datis ad Pompejum mitteret. Pyrrhus ad Romanos le- 
 gatum misit, qui pacem aequis conditionibus peteret. 
 Homines sunt hac lege generati, qui tuerentur ilium 
 globum , quae terra dicitur. Philippus rex Aristotelem 
 Alexandro fiiio doctorem accivit , a quo ille et agendi 
 acciperet praecepta et loquendi. Non te puto esse eum, 
 qui Jovi fulmen fabricatos esse Cycldpas in Aetna pu- 
 tes. Non tu is es , quem nihil, nisi jus civile delectet. 
 
 Tko se je naucio slusati, onaj je vrSdan, da jcdnoc zapo- 
 vSda. Mnogi su cirri Rimljannh takovi , da se nevSrojatni cine. 
 
 Lat'unka citanka. 4 
 
50 
 
 Romul je odabrao (legere) sto staresinah , da po njihovu savetu 
 sve radi. Kralj Filip pozvao je filosofa Aristotela, da uci Dje- 
 gova sina Alexandra. Tko vise ceni razbludu nego krepost, nije 
 vrgdan (indignus est), da se zove covekom. Mnoge su zivotinje 
 divijije, nego da se mogu ukrotiti (mansuefacere). 
 
 K o n a c. 
 
 Te su pohvale (laudes) ucinile (facere s dva ahuz.) ovna 
 obolim. Zato si izabere (deligere) velika bika, da se s njim bori 
 (decertare), Dobrccudci (benevolvs) bik odgovarase ovna od borbe 
 (dehortari aliqvem ab aliqua re) i rece : Ti si slabiji , nego da se 
 u borbi oderzis (subire certamen). No objestni ovan zabaci dobro- 
 hotnu opomenu (monitum), te navali (invadere in) na bika. Tada 
 (turn) probode (transfodere) bik ludoga (insanus) protivnika {ad- 
 versarius) rogovi i baci (ejacularij ga daleko u zrak. 
 
 §• 82. 
 
 Alexander quum ad Achillis tumulum adstitisset, o 
 fortunate, inquit, adolescens, qui tuae virtutis praeconem 
 Homerum inveneris ! Zopyrus, quum multa in conventu 
 vitia collegisset in Socratein , derisus est a ceteris, qui 
 ilia in Socrate vitia non agnoscerent. O magna vis ve- 
 ritatis , quae contra hominum ingenia facile se semper 
 ipsa defendat. Servum te esse oportet et nequam, nomi- 
 nem peregrinum atque advenam qui irrideas, Annon 
 justa causa est, ut vos servem sedulo, quos tam grandi 
 sim mercatus pecunia? Me, qui ad multam noctem vi- 
 gilassem, arctus somnus complexus est. Magna est Pelo- 
 pis culpa, qui non erudierit filium. 
 
 Alexander derzase (praedicare s dva akuz.~) Achilla za srec- 
 na, sto je Homer opevao (canere) njegove cine. Nitko ti neveruje 
 (fidem habere), Sto vise obecajes , nego derzis (praestare). Ti si 
 bezsraman covek, sto niti meni neverujes. Zopira su izsmijali 
 (terp.) sto je Sokratu nmogo manah prisio (fatso tribuere). Velika 
 je tvoja krivnja, sto si me ostavio. Pravo imas, sto tu knjigu 
 marljivo cuvas, jer si ju skupo (magna pecunia) kupio. Pravom 
 preziremo (detestari) Katilinu , sto je pioti domovini boj vodio. 
 Cudnovato je, da ima (esse) jos sada ljudih,koji gatarom (hari- 
 dlus) veruju, jer se njihovo gatanje (praedictum) svaki dan cinom 
 (eventus) oprovergava (refellere). 
 
51 
 
 OdsSk sedmi. 
 dioniliu buducega terpnoga i o gerundijih. 
 
 §. 83. 
 
 Videndum est, non modo quid quisque loquatur, 
 sed etiam quid quisque sentiat. Etiam post malam se- 
 getem serendum e3t. Diligenter, quid quemque deceat, 
 judicandum est. Ita agendum est, ut nos diligant vicini. 
 Nemo unquam sapiens proditori credendum (esse) pu- 
 tavit. Orandum est, ut sit mens sana in corpore sano. 
 Confitendum est omne animal esse mortale. Non corpori 
 soli subveniendum est , sed menti atque animo multo 
 magis. Num quis haruspicem consulit, quemadmodum 
 sit cum parentibus, cum fratribus, cum amicis videndum ? 
 
 Treba uciti. Mora se jesti , piti i spavati, da se snaga tela 
 uzderzi. U nesreci nevalja sdvojiti. Tako treba raditi, da nas 
 mudri i posteni hvale (terp.). Trebati ce uvek oprostiti (ignoscere). 
 Nevalja lagati. Nevalja se uklanjati (dejlectere) s puta krepostl. 
 Svladana dusmanina treba stediti. Slu§atelje (auditor) treba osve- 
 dociti (persuadere). Nevalja drugim zaviditi [invidere). 
 
 Nemo est casu bonus; discenda virtus est. Pietati 
 summa tribuenda laus est. Quaeritur, praeponendane sit 
 divitiis gloria ? Vitanda est ostentationis suspicio. Lex 
 jubet ea, quae facienda sunt , prohibet contraria. Qui 
 horns Augusto non fuit decernendus ? Occultae inimici- 
 tiae magis timendae sunt , quam apertae. Quanti est 
 aestimanda virtus, quae nee eripi unquam potest, neque 
 naufragio, neque incendio amittitur! Nihil sine ratione 
 faciendum est. Memento tam expensorum quam accep- 
 torum rationem esse reddendam. Omnem memoriam 
 discordiarum oblivione sempiterna delendam (esse) cen- 
 seo. Gypso madido statim utendum est, quoniam celer- 
 rime siccatur. Exigua his tribuenda fides est, qui multa 
 loquuntur. Disce, sed a doctis ; indoctos ipsos doeeto ; 
 propaganda etenim (est) rerum doctrina bonarum. Ea- 
 niu3 non censet lugendam esse mortem, quam immor- 
 talitas consequatur. 
 
 4* 
 
52 
 
 Bogatstvo nevalja vise ceniti od postenja. Lazcu nevalja 
 vcrovati. Krepost valja vise ceniti nego bogatstvo. Vera uci, da 
 treba oprostiti (ignoscere) neprijateljem. Ti zcas, da se pamet 
 mora vezbati, cla neoslabi {minuere). Lecnici nalazu {praecipere), 
 da treba zube svaki dan cistiti. Neima dvojbe, da treba i kre- 
 post uciti. Znate li, da treba i gnjev uzpregnuti. Treba uvek 
 nciti. Neznalice treba obucavati. nasem zivotu morati ce se 
 nekoc racun dati. 
 
 §.85. 
 
 Oratcri, quid deceat, videndum est, ncn in senten- 
 tiis solum, sed etiam in verbis. Juveni parandum, seni 
 utendum est. Suum cuique incommodum ferendum est. 
 Faciundum id nobis (est), quod parentes imperant. Si 
 Galli bellum facere conabuntur, excitandus nobis erit ab 
 inferis C. Marius. Semper ita vivamus , ut rationem 
 reddendam nobis (esse) arbitremur. Corpori nulla me- 
 tueuda sunt. Nemo tarn imperitus est , ut nesciat sibi 
 qnandoque moriendum esse. Hie vobis vincendum aut 
 moriendum (est), milites. Inprimis videndum erit ei, 
 qui rempublicam administrabit, ut suum quisque teneat. 
 
 Mladici valja da uce. Treba da podnosis svoj udes. Ti mo- 
 ras slusati, kad roditelji zapovedaju. Lecnik mora poznati bo- 
 lest, Jsoju hoce da izleci. Pesnici valja ne samo da zabavljaju, 
 nego i da uce (docere). Izkustvo uci, da dji'vu treba vise putah 
 pognojiti (stercorare). Gradjani treba da slusaju poglavare. Vam 
 ce trebati jos mcogo uciti. Treba da bratu knjigah pogaljem. 
 Nevalja da verujes niti svim , niti nikomu. Drugomu valja vise 
 putah Of rostiti. Nam se treba svacesa bojati. Svi moramo 
 umrSti, no kad cemo umrSti, nezna se. Nadjenu stvar valja da 
 vratis. 
 
 §. 86. 
 
 O padezih gerundija i o pretvaranju gerun- 
 
 dija u gerundiv ili u dionik buducega 
 
 terpnoga. 
 
 g e n i t i v u *). 
 
 Beate vivendi cupiditate omnes incensi sumus. Elo- 
 quens facultatem habet fuse lateque dicendi. Quod est 
 contra naturam, id habet Tim interimendi. Laudamus 
 
 *) NSkoji Jugoslaveni prevode ovaj gerundij i sa da. 
 
5£ 
 
 eum, qui cum spe vincendi simul abjicit certandi etiam 
 cupiditatem. Deus nulla re magis separavit hominem 
 a ceteris animalibus, quam dicendi facultate. Quis igno- 
 rat maximam illecebram esse peecandi irupunitatis spem? 
 Deus animantes hominum causa fecit : ut equum venendi 
 causa; arandi bovem ; venandi et custodiendi canem. 
 Quidam canes venandi gratia comparantur. Homines 
 bellandi cupidi magno dolore adficiebantur. Magna pars 
 Babylonforum constiterat in muris , avida cognoscendi 
 Alexandrum. Cicero Sullam laudat, quod lege sua tri- 
 bunis potestatem injuste faciendi ademerit, adjuvandi 
 pctestatem reliquerit. 
 
 Umetnost brodarenja (navigare), veli se, da su Fenicani pro- 
 nasli terp.). Svaki ima moc skoditi. Krepost je nastojanje (stu- 
 dium), dopasti seBogu. U vatre je (inesse) moc razsvetljivati (collu- 
 strareSi grijati (calefacere). Mene osvaja {tenet) velika zelja puto- 
 vati. Zelja vladati {dominari-cwpiditas) porodi (excitare) mnogo rato- 
 vah. Mnogi su Veliki ljubitelji {amans, sum) lova (venari). Mudrost 
 valja deizati za umetnost zivljenja. Nekojim fali volja , nekojim 
 pr-lika proslaviti se. Lakome muci (cruciare) zelja dobiti (parare) 
 i strah izgubiti. 
 
 §• 87. 
 
 Ulciscendae injuriae facilior ratio est, quam bene- 
 iicii remunerandi. Xenophonti nibil tarn regale videtur, 
 quam studium agri colendi. Romulum Remumque cupido 
 cepit, in iis locis, ubi expositi et educati erant, urbis 
 condendae. Numa Pompilius sapientiam constituendae 
 civitatis duobus prope seculis ante cognovit , quam 
 Graeci. Multi propter gloriae cupiditatem cupidi sunt 
 bellorum gerendorum. L. Catilinam lubido maxima inva- 
 serat reipublicae capiundae. Miltiades hortatus est pontis 
 custodes, ne occasionem liberandae Graeciae dimitterent. 
 
 Magnet (magnes, etis) ima moc privlaciti (<>Urahere) zeljezo. 
 Nasao sam (nancisci) priliku, naplatiti tvoje dobrocinstvo. Sinovi 
 Anka Marcija odliic-ise {consilium capere) ubiti kralja Tarquinija* 
 Propusfili sfe (dimittere) priliku osvojiti grad. Veli se, da je ninfa 
 Egerija Numu Pompilija naucila umetnost uredjivati (administrare) 
 derzavu. Zelja sakupljati (congerere) bogatstvo baci viSe putah 
 ljude u velike pogibelji {in summum discrimen deducere nUquem). 
 
u 
 
 akuzativu. 
 
 Etiam crastinus dies aliquid ad cogitandum dabit. 
 Nos ad audiendum parati sumus. Breve tempus aetatis 
 satis est longum ad bene bonesteque vivendum. Ad cur- 
 sum equus, ad arandum bos, ad indaganduni cam's natus 
 est. Non solum ad discendum propensi sumus, verum 
 etiam ad docendum. Bene sentire recteque facere satis 
 est ad bene beateque vivendum. Nulla est haec amicitia, 
 quum alter verum audire non vult; alter ad mentien- 
 dum paratus est. Fides nulla necessitate ad fallendum 
 cogitur. Quis nescit impunitatis spem maximam malis 
 illecebram esse ad peccandum. 
 
 Budi uvek pripravan za ucenje. Narav se je za zivotinje tako 
 brinula {benigne prospicere), da bol, koju za (inter) klanja (mac- 
 tare) osetjaju, berzo (brevi) prolazi (evanescere). Cuo sam, da je 
 ujak (avunculus) za (inter) vecerom (coenare) naglo umro {subito 
 exspirare). Covek je rodjen ne samo da jede, pije i spava, nego i 
 da misli i radi. Mi smo i za govorenje i za slusanje. Daj da bu- 
 demo pripravni za putovarije. Pcele su za pravljenje meda. 
 
 §. 89. 
 
 Homo babet multa instrumenta ad adipiseendam sa- 
 pientiam. Ad conectendas amicitias tenacissimum vincu- 
 lum est morum simiiitudo. Pharnabazus misit Sjsami- 
 tbren et Bagaeum ad Alcibiadem interficiendum. Palpe- 
 brae aptissimae sunt ad claudendas pupillas et ad ape- 
 riendas. Bourn terga ipsa declarant non esse ea ad onus 
 accipiendum figurata. Multitudo animalium partim ad 
 vescendum, partim ad colendos agros, partim ad vehen- 
 dum, partim ad corpora vestienda facta est. Natura ani- 
 mum hominis sensibus ornavit, qui ad res percipiendas 
 idonei sunt. Concurritur undique ad commune incendium 
 restinguendum. Aves ad imitandum vocis humanae sonum 
 dociles sunt. 
 
 Slon se slnzi nosom (proboscis, idis) za odisanje (respirare), 2,2k 
 cerpljenje (haurire) vode, za grabljeDJe kerme (arripere pabulum) 
 i v za boreDJe. Hannibal se je opozvao za branjenje domovine. 
 Cudi se za setanja (ambulare) stvorom bozjim. Svi ljudi nisu pri- 
 kladni za obavljanje (administrare) castih (munus, eris). Psi se 
 pribave za lovljenje zverih (ferae), za branjenje (tueri) i uzderfcanje 
 
55 
 
 (continere) stadah i za cnvanje (custodire) kucah. Sidra (ancora) su 
 orudje za derzanje (retinere) brodovah. Vetrovi su potrebni za 
 cistjenje (purgare) zraka. 
 
 §. 90. 
 
 O pretvaranju gerund ij ah u dionik buducega 
 terpnoga. 
 
 Pueris sententias ediscendas damus. Diomedon Epa- 
 minondam pecunia corrumpendum suscepit. Astyages 
 Harpago filium epulandum apposuit. Haec poreis come- 
 denda relinquis. Alexander mortem sentiens milites ad 
 conspectum suum admisit, osculandanique dextram flen- 
 tibus porrexit. Natura mulieri domestica negotia curanda 
 tradidit. Demus nos philosophiae excolendos. Consules 
 porticum Catuli restituendatn locarunt. Redemptor colum- 
 nam Jovis faciendam conduxerat. Jugurtha non se luxui 
 neque inertiae corrumpendum dedit. Datames urbes mu- 
 nitas suis tuendas tradit. Dux uberrimas provincias ve- 
 xandas diripiendasque militibus permisit. Domos nostras 
 et patriam ipsam vel diripiendam vel inflammandam 
 reliquimus. Aedem Castoris P. Junius habuit tuendam. 
 Conon muros a Lysandro dirutos reficiendos curavit. 
 Caesar pontem in Arari faciendum curat. 
 
 Decakom dajemo koristne knjige za citanje. Astijag izruci 
 Ilarpagu Cyra, da ga ubije. Pripoveda se, da noj ostavlja {relin- 
 quere) jaja u p£sku (dat.), da se prokljuju (excludere). Kralj dade 
 (curare) pogubiti (supplicio adficere) izdajicu. Rimljani davahu svoje 
 sinove robovom, da ih odhrane (educare). Daj mi, dobriotce, ruku, 
 da ju poljubim. Vasi roditelji izrucise vas nam, da vas izobra- 
 zimo iexcolere). Herkul je nzeo stain kralja Augie, da ju razperti. 
 Romula i Rema dadose {terp.) pastiru Faustulu, da ih pobaci 
 (exponere). Ovu srao kucu uzeli, da u njoj stanujerao {liabitare s 
 akuz.). Mladici su nam poslani, da ih obucamo (erudire). Horacij 
 Kokles preuze sam most (ponsmblicius) da ga brani. 
 
 §. 91. 
 
 O abl ati v u. 
 
 Virtutes cernuntur in agendo. Docendo discimus. 
 Prohibenda est ira in puniendo. Nihil est , quia male 
 narrando depravari possit. Adhibenda est in jocando 
 moderatio. Non potest severus esse in judicando, qui 
 
56 
 
 alios in se severos ease non vult. Aristotelem in philo- 
 sophia non deterruit a scribendo amplitudo Platonis. 
 Jupiter, id est, juvans pater, nomen habet a juvando. 
 Lycurgi leges laboribus erudiunt juventutem, venando, 
 currendo, esuriendo, sitiendo, algendo, aestuando. Ex de- 
 fendendo major gloria, quam ex aecusando paratur. Et 
 discas oportet et quod didicisti, agendo confirmes. Nihil 
 agendo homines male agere discunt. Socrates percun- 
 ctando atque interrogando elicere solebat eorum opiniones, 
 quibuscum disserebat. Cede majori , cedendo victor 
 abibis. Caesar dando, sublevando, ignoscendo ; Cato nihil 
 largiendo gloriam adeptus est. 
 
 Hranite (alere) razum ueenjem i misljenjem. Fabij Kunktator 
 ima svoje ime od oklevanja (cunctari). Mnogi nastoje, da steku 
 slavu darezljivosti nerazboritim darivaDJem (insane largiendo), Lovec, 
 tercuc, gladujuc i zedjajuc pripravljase se (praeparare) spartanski 
 mladic za podnasaDJe bojnih trudah i mukah (molestia) Car Tito 
 stece (sibi conciliare) darivaDJem toliku ljubav Rimljanah, da je 
 bio prozvan ljubav i razkos (deliciae) covecanstva» Jeduc se uta- 
 ^uje (sedare) glad, a pijuc zedja. Nadom se krepi (recreare) ljudsko 
 serce. Kaplja vode (gutta, aqua) padajuc cesto izdube (cavat) kamen. 
 Opominjemo vas , da jeduc i pijuc neprekoracite granicah (mo- 
 dum excedere). 
 
 §. 92. 
 
 In voluptate spernenda et repudianda virtus vel ma- 
 xime cernitar» Multi in equis parandis adhibent curam; 
 in amicis eligendis negligentes sunt. Brutus in liberanda 
 patria est interfectus. In consilio capiendo prudentia, in 
 dando fides requiritur. Omnis loquendi elegantia augetur 
 legendis oratoribus et poetis. Meliora didici de colendis 
 diis immortalibus. Nerva optime reipublicae consuluit 
 Trajanum adoptando. Injurias ferendo majorem gloriam, 
 quam ulciscendo meremur. Dividendo copias periere 
 duces nostri. Multa sunt dicta ab antiquis de contem- 
 nendis ac despiciendis rebus humanis. Homines ad deum 
 nulla re propius accedunt , quam salutem hominibus 
 dando. Plerisque in rebus gerendis tarditas et procrasti- 
 natio odiosa est. In omnibus offieiis persequendis animi 
 est adhibenda contentio. Ab oppugnanda Neapoli Hanni- 
 balem absterruere conspecta moenia. Invidiae verbum 
 ductum est a nimis intuendo fortunam alterius. Exer- 
 cenda est memoria ediscendis scriptis philosophorum. 
 
57 
 
 Medju Komulom i Remom porodi se (oriri) zestoka prepirka 
 {aUercatio) o imenu (nominare) i vladi (regere) osvojenoga grada. 
 Veturija je svoga sina Koriolana placem (Jacrirnae) odvratila (revo- 
 care) od jurisanja (oppugnare) grada. U izabiranju (eligere) prija- 
 telja budi opazan. Alexander se umori (de/atigare) progonec (per- 
 sequi) Darija. Sokrat je razlozio (disaputare) o preziranju (contem- 
 nere) smerti. Gradjani nisu mislili na branjenje (non cogitare de- 
 defendere) grada. Rgc providnost dolazi od providjenja (providere). 
 Tumacec (in explicare) slovnicka pravila (lex grammatica) mnogo 
 visi ^refert) o torn, da li ucenici paze ili ne. Kupac ima ime od 
 kupovanja. 
 
 Ods£k osmi. 
 
 p o r a b i d i o n i k a h. 
 
 §. 93. 
 
 nacinu, kada se mogu i kako se imaju postaviti dionic 
 vidi u slovnici §§. 279—296. 
 
 S. 94. 
 
 Dionik mesto odnosnoga zaimena: qui, 
 quae, quod. 
 
 Nemo cunctam terram intuens de divina providentia 
 dubitabit. Lex est voluntas Dei imperans honesta, pro- 
 Libens contraria. Nullum vitium tetrius, quam araritia, 
 praesertim in principibus rempublicam gubernantibus. 
 Gubernator clavum tenens sedet in puppi. Pisistratus 
 primus Homeri libros confusos antea sic disposuisse di- 
 citur, ut nunc habemus. Lysander, Lacedaemcnius, mag- 
 nam reliquit famam magis felicitate, quam virtute par- 
 tam. Saepe homines rationem bono consilio a deo datam, 
 in fraudem malitiamque converterunt. Athenienses yir- 
 tute Codri pro salute patriae morti se offerentis bello 
 liberantur. Omnes aliud agentes, aliud simulantes, per- 
 fidi, improbi, malitiosi sunt. Sapiens bona semper placi- 
 tara laudat. Prudentia est rerum expetendarum fugien- 
 darumque scientia. Pythagoras populum Crotoniensem 
 in luxuriam lapsum ad frugalitatem revocavit. Male 
 parta male dilabuntur. Verum dicentibus facile credam. 
 
58 
 
 Horatius Codes rem ausus est plus famae babituram, 
 quani fidei. 
 
 Motrec ovu vojsku i ovoga vodju , nitko nece sumnjati o 
 pobSdi. Bez zakonah , zapovedajucih dobro i zabranjujucik zlo, 
 nenioze obstati (constare) nijedna derzaya. Vladari ravnajuci der- 
 zavu treba da budu bl^gi i pravicni. Stujte roditelje, koji vam 
 dobrocinstva podeljuju (adficere). Brodari motre kermilara, sede- 
 cega na kermi i derzecega kermilo. Konon je dao popraviti {refi- 
 cere) atenske zidove, sto je bio Lysander porusio (diruere). Onaj, 
 koji uvek govori o (de) sebi i svojih zaslugah (meritum), poka- 
 2uje, da hoce biti hvaljen. Vodja je uskoke (transfuga) hotece 
 izdati (prodere) domovinu, dao ubiti (jubere). Grad sazidan po 
 liomulu na palatinskom berdu bijase verlo malen (perexiguus). 
 
 §. 95. 
 Dionik mesto yeznikab: quum, dum. 
 Tarquinius Superbus Ardeam oppugnans imperium 
 perdidit. Hipparcbus, Pisistrati filius, in pugna Maratbo- 
 nia cecidit, arma contra patriam ferens. Aranti Quinctio 
 Cincinnato nuntiatum est eum dictatorem esse factum. 
 Pyrrbus Tarentinis adversus Romanos laturus auxilium 
 ab Antigono naves mutuo petit. Cassandro defan- 
 cto Philippus filius successit. Diei noctisque vicissitudo 
 conservat animantes tribuens aliud agendi tempus, aliud 
 quiescendi. Alexandro ludos spectanti imntius laetus 
 adfertur, Persas a suis esse superatos, Plura locuturi 
 subito diducimur imbre. Infiectens sol cursum turn ad 
 septentriones, turn ad meridiem, aestates et hiemes efficit. 
 
 Bijuc Tarquinij oholi Ardeu, javise mu, da je kraljevska 
 vlast ukinuta (regiam potestatem dissolvere). Hipparch, proteran iz 
 Atene, utece se k Perzijancein. Samnitjani nadju (offendere) Ku- 
 rija, gde je na ognjistu sedio i repu (rapa) jeo (comedere). Oruci 
 K. Cincinat zacu, da je imenovan (dicere) diktatorom. Alexander 
 upitan, gde da sakriva (recondere) svoje blago, odgovori : Kod 
 mojih prijateljah. Korint primi (excipere) Dionyzija, proterana iz 
 Syrakuze. Kad jeFilip umro, stupi na prestol njegov sin Alexander. 
 Vratjajuc se (redire) otac kuci, izadju mu sinovi na susrSt {obviam 
 procedere). 
 
 §. 96. 
 
 Dionik prosloga terpnoga mesto: po stquam, 
 
 quum. 
 
 Cartbaginienses a C. Lutatio, consule Romanorum, 
 
 ^uperati statuerunt belli finem facere. Aegyptum Nilus 
 
5£ 
 
 irrigat, mollitosque et oblimatos agros ad serendum re- 
 linquit. Hannibal Gracchum in insidias inductum sustulit. 
 Persae mortuos cera circumfusos condunt. Lauti cibum 
 capiunt Germani. Rhodanus amnis pluribus ostiis divisus 
 in mare decurrit. Alexander annulum detractum Perdiccae 
 tradidit. Alexandri vix in flamen ingressi subito horrore 
 artus rigere coeperunt. Utimur elephantis dornitis et 
 condocefactis. Caesar hostes aggressus magnam eorum 
 partem concldit. Profectis ab Ilio Romanis Eumenes rex 
 cum auxiliis occurrit. 
 
 Sokrat, odsudjen na smert, izpije (exhaurire) neprestras- 
 no (intrepidus) smertonosnu casu (poculum mortiferum). Kartazani 
 svladani, zamole Rimljane za mir. Egypat OYlazen Nilom, radja 
 (fundere) svakoverstno zito (fruges). Polje uzorano posije se 
 {comerere). Cyro, svladav Kroesa, pokloni mu zivot. Posto je bio 
 ovaj govor napisan, jest derzan (habere). Alexander, proterav 
 (fugare) Darija, osvoji njegov tabor. Miltiad, tuzen radi izdajstva, 
 bacen je u tamnicu {in vinculo, publico, conjicere). Caesar oderzav 
 pobSdu, pokaza se (praestare se) blagim [mitis). Stupiv ja u grad 
 pozdravi {salutare) me tvoj brat. 
 
 §• 97. 
 
 D i o n i k mesto: si, qunm. 
 
 Mendaci homini ne verum quidem dicenti credere 
 solemus. Sol vergens ad occasum minus habet yirium. 
 Quid mihi, inquit Diogenes, ferarum laniatus oberit 
 nihil sentienti. Luna opposita soli radios ejus et lumen 
 obscurat. Quid hominem octoginta anni juvant per iner- 
 tiam exacti? Ne mente quidem reete uti possumus multo 
 cibo et potione completi. Stultus est, qui equum emturus 
 non ipsum inspicit, sed stratum ejus ac frenos. Magna 
 pars hominum est, quae navigatura de tempestate non 
 cogitat. Herculem Germani primum omnium yirorum 
 fortium ituri in proelia canunt. Ciconiae abiturae con- 
 gregantur in locum certum. Non potestis voluptate omnia 
 metientes retinere virtutem. 
 
 Smatrajuc bozja dela, moramo se cuditi (admiration* adjici 
 oportet). Mislcc opak covek na 3voju smert (exitum cogilare), sto mu 
 moze biti radostno. Umiruc tesi nas nada neuraerlosti. Sloni pli- 
 vajuc dizu (attollere) gubicu. Lisice hotcc precii pr6ko smerznute 
 (gelare) reke {transire amnew), prislone {applicare) ufii k {ad) ledu, 
 
60 
 
 da razvide (conjectare), je li debeo (crassus) ili tanak (tenuis). 
 Plasljivi hotec broditi misle na oluju- Slonovi, imajuci se ukrotiti, 
 plase se (angere) gladom. Sto nam koristi dug zivot, proveden u 
 lenosti ? 
 
 §. 98. 
 
 Dionikmesto: quia. 
 
 Dionjsius cultros metuens tonsorios candenti carbone 
 sibi adurebat capillum. Democritus divitias projecit onus 
 illas bonae mentis existimaDs. Nihil adfirmo dubitans 
 plerumque et mihi ipse diffidens. Hephaestion longe 
 omnium amicorum carissimus erat Alexandro cum ipso 
 pariter educatus. Atbenienses Alcibiadem corruptum a 
 rege Persarum capere Cymen noluisse arguebant. Tacitus 
 Caesar nihil clarum ostendere potuit, intra sextum men 
 sem imperii morte praeventus. 
 
 Lazuc cesto Punjani, nije im se verovalo. Izkusivsi (experiri) 
 starci mnoge stvari, treba ill stovati. Pauni su oholi, nadilazec 
 ostale ptice Iepotom. Vodja, podmitjen od dusmanskoga kralja, 
 nije hotio zauzeti grada. 
 
 §. 99. 
 
 Dionik mesto: quamquam. 
 
 Darius Charidemum maxime utilia suadentem abstrahi 
 jussit ad capitale supplicium, Risus interdam ita repente 
 erumpit, ut eum cupientes tenere nequeamus. Misericordia 
 occurrere solet supplicibus et calamitosis nullius ora- 
 tione evocata.Ingratus est iojustusque civis, qui armoruni 
 periculo liberatus animum tamen retinet armatum. Phi- 
 lotas non erubescebat, Macedo natus, homines linguae 
 suae per interpretem audire. Quis hoc non intelliget, 
 Yerrem absolutum tamen ex manibus populi romani 
 eripi nullo modo posse? Scripta tua, Varro, jam diu 
 exspectans, non audeo tamen flagitare. Pleraque ante 
 oculos posita transimus. Romani vieti Perseo pacem pe- 
 tenti concedere noluerunt, nisi ea conditione, ut se sua- 
 que omnia Romanis permitteret. 
 
 Svetujuc nas dobro nasi prijatelji, nesluSamo ih. V£trovi 
 donose (ad/erre) cistjenjem zraka veliku korist, kadsto skodec. 
 
61 
 
 Muhe proterane {abigere) vratjaju se, da nas muce {incommodare). 
 Milustiv covek pomaze {adjuvare) druge i nezaprosen. Posteiri ljudi 
 i videci, da im nece odatle (inde) izaci (prodire) nikakva korist, 
 racle postcno (recte facere). Samnitjani i svladani vise putan, pogra- 
 bise {/erre) opet (identidem) oruzje proti Rimljanom. Ako i jesu 
 bile zarobljene rnati i zena kralja Darija , Alexander im je ipak 
 davao kraVjevsku cast (honorem regium tribuere). 
 
 §. 100. 
 
 Dionik buducega tvornoga, naznacujuci 
 nameru mesto; ut. 
 Alexander ad Jovem Hammonem pergit, consulturus 
 de origine sua. Alexander Hephaestionem in regionem 
 Bactrianam mfsit, commeatus in hiemem paraturum. 
 Alexander ex omnibus provinciis triginta millia juniorum 
 legi jussit, et ad se perduci, obsides simul habiturus et 
 milites. Alexander vestem detraxit corpori, projecturus 
 s met in flumen. Darius pervenerat ad Arbela vieum, 
 nobilem sua clade facturus. Pisandrus, Lacedaemonius, 
 ingentem classem instruit, fortunam belli tentaturus. 
 Brutus consul ita proelio uno accldit Vestinorum res, 
 ut dilaberentur in oppida, moenibus se defensuri. 
 
 Vojaci zametnu bitku {in aciem descendere) da ili poginu 
 ili svladaju. Poslana je (mittere) stotina konjanikah, da uhode po 
 zemlji (ejjAorare s akuz.). Atenjaui poslase Ciraona u Aziju, da 
 osvoji {recuperate) saveznicke gradove. Kartazani poslaSe Ke^ula, 
 da mir sklopi {cone i Hare). Sicilijanci poslase poklisare, da se po- 
 tuze {queri) radi (de) Verrova globljenja {rapinae, arum). Dusmani 
 se povukose (recipere se) u grad, da se iza zidovah brane. Darij, 
 da zametne boj s Gerckom {helium inferre alicui), posla poklisare 
 (ad) gerckiin dliiavam, da traze zemlje i vode. 
 
 §• 101. 
 
 Dionik mesto glagoljnoga samostarnika, spo- 
 jenas predlozi. 
 Homerus et Hesiodus fuerunt ante Romam conditam. 
 Thebae ante Epaminondam natum et post ejus interitum 
 perpetuo alieno paruerunt imperio. Scipio propter Afri- 
 cam domitam Africanus appellabatur. Conon plus tristi- 
 tiae ex incensa et diruta a Lacedaemoniis patria, quam 
 laetitiae ex recuperata cepit. Regnatum (est) a condita 
 urbe ad liberatam annos ducentos quadraginta quatuor. 
 
62 
 
 Kerstjani broje godine od (a) porodjeDJa (nasci) Isukerstova ; 
 Zidovi od stvoreDJa (creare) sveta; Rimljani od utemeljenja (con- 
 dere) Rima ; Geici od uvedenja (instiluere) olympskih igarah (ludus 
 Olympicus). Po prognarju (exigere) kraljevah izabirabu se konzuli. 
 Troja je razorena prije {ante) sagradjenja Rima. Cicero je radi 
 nguseDJa (opprimere) Katilinine bune prozvan otcem domovine. 
 
 §. 102. 
 
 Dionik sadanjega sa video i audio. 
 
 Socratem audio dicentem cibi condimentum esse 
 famem, potionis sitim. Socratem Xanthippe ajebat eodem 
 semper vultu se vidisse exeuntem et revertentem. La- 
 cesse, jam videbis furentem. Timoleon lumina oculorum 
 amisit; quam calamitatem ita moderate tulit, ut nemo 
 eum qnerentem audierit. Quum ad Cottam venissem, 
 offendi eum sedentem in exedra et cum Vellejo sena- 
 tore disputantem. Catonem vidi in bibliotheca sedentem, 
 multi's circumfusum Stoicorum libris. 
 
 Penjemo se na visoka berda, da vidimo izlaziti sunce. 
 Vidismo te izici, no ne vratiti se. Strasno je (horridus) cuti lava 
 rikati (gde rice) (rugire), Ja te vidim gde se snrijes ; ti vidis 
 mene gde placem. Nitko nije cuo EpaminoBdu tuziti se na krivice 
 njegovih sagradjanab. Nasladjujemo se , kad cujeino slavulja 
 p^vati. Euklid polazase (frequentare) Atenu, da cuje Sokrata obu- 
 cati. Kad je Krates vidio nekoga mladica u samoci (secessus, us) 
 setati (ambulare), upita ga, sto onde (illic) samotan radi. Govorim 
 sobnm, rece mladic. Cuvaj se, odgovori (inquit) mudrac, da nego- 
 voris s opakim covekom. 
 
 §. 103. 
 ablativu absolutnom. 
 
 Graeci Thermopylas advenientibus Persis occupa- 
 vere. Artes innumerabiles inventae sunt natura docente. 
 Thales Milesius primus solis defectionem, quae Astyage 
 regnante facta est, praedixisse fertur. Plerique scripse- 
 runt Themistoclem regnante Xerxe in Asiam transiisse. 
 Solon et Pisistratus Servio Tullio regnante viguerunt. 
 Jove tonante cum populo agi nefas est. Darius copias 
 in Ciliciam duxit insequentibus more patrio exercitum 
 conjuge et matre. Anco Marcio regnante Aventinus mons. 
 
63 
 
 civitati adjectus est. Canicula exoriente fervent maria, 
 fluctuat in eellis vinum, moyentur stagna. Quaeritur, 
 utrum mundus terra stante circumeat, an mundo stante 
 terra vertatur. Maximus, de quo accepimus, terrae mo- 
 tus regnante Tiberio accidit, niagno urbium numero 
 eodem die corruente. 
 
 Za Titova vladanja metao je Vezuv oganj (ignes ex Vesu- 
 vii vertice erumpunt). Za vladanja Servija Tullija izkopana je 
 (ducere) jama (fossa) okolo rimskih zidovah. Dok je Numa kra- 
 ljevao, nisu Kimljani ratovali, Dok su vojaci spavali, dusmani 
 se popese (ascendere) na bedeme. Za Alexandroya bolovanja 
 (aegrotare) tugovase (luglre) cela vojska. Za Romulova kralje- 
 vanja vodio se je neprestano rat s obliznjimi puci. Za bratova 
 odautja {abesse) umre mati. 
 
 §. 104. 
 Ablativ absolutni mesto: postquam, quum. 
 
 Pompejus captis Hierosolymis ex illo fano nihil 
 attigit. Thrasybulus a barbaris ex oppido noctu erup- 
 tione facta in tabernaculo interfectus est. Regibus exac- 
 tis consules creati sunt. Xerxes Thermopylis expugnatis 
 protinns accessit ad Athenas, easque interfectis sacer- 
 dotibus, quos in arce invenerat, incendio delevit. Aeneas 
 Troja a (iraeeis expugnata in Italiam venit. Yictus Sar- 
 danapalus in regiam se recepit, et exstructa incensaque 
 pyra et se et divitias suas in incendium mittit. Bruti 
 virtute regibus exterminatis libertas in republica con- 
 stituta est. Hannibal in Italiam venit Alpibus superatis. 
 Antonius repudiata sorore Caesaris Angusti Octaviani 
 Cleopatram, Aegypti reginam, duxit uxorem. Abderitae 
 relicto patriae solo novas sedes quaerebant. Ptolomaeus 
 pulso Antigono pacein cum Antiocho fecit. 
 
 Po razorenju Korinta postade Gercka riraskom pokrajinom 
 (in provinciae formam redigere). Kad su u Gerckoj umStnosti i 
 znanosti cvale (Jlorere) Kimljani bijahu jos surovi (rudis). Po 
 razorenju (delere) Kartagine oslabi (elanguescere) rimska hrabrost. 
 Po pogoru (incendio delere) Atene zaraetnu Xerxes pomorsku 
 bitku (proelium nuvale committere), u kojoj ga svlada [tirp.) Temi- 
 stokle. Posto je bio Ciceron ubijen, posalje Antonij njegovu 
 jrlayu svojoj zeni Fulviji , koja ju dado postaviti {proj>onere } 
 jubere) na govornicu (rostra, orum), izbodavsi prije (ante) jezik 
 
64 
 
 zlatnom iglom. Posto je bio mir sklopljen (pacem conficere), zamene 
 se (commutare) zarobljenici. Po osvojenju Jerusolima propade 
 zidovsko kraljevstvo regnum judaicum-concidere.) 
 
 §. 105. 
 
 Teseci Aezop. 
 
 Tuzec se neki seJjak na svoj udes, pripovedi mu Ezop, da 
 ga utesi, ovu basnu. Kad su za buknutja (oriri) olaje (tempestas) 
 valovi (Audits, us) neki brod amo tamo terzali (hue illuc jactare, 
 terpj, plakahu (plorare) i jadikovahu (lamentari) momari, misleci,. 
 da ce umreti. No kad vec nisu munje sevale (lucere), grom se 
 orio {resonare\ vetar besnio (saevire), brodio je brod za blaga 
 sunca (placide sol splendet) ugodno dalje {commode cursum conficere). 
 Mornari zaborave preterpljenu nepogodu (exantlare labores), te se 
 stanu razuzdano veseliti (se dare effusae laetitiae). Kermilar ukori 
 neuniereno (immodice) se veselece (laetari), velec : Pravom vas se 
 moze potvoriti plasljivostju (animus imbecillus), jer u nevolji neu- 
 mereno jadikujete, a posto se ova ukloni depellere), neumerujete 
 svoga veselja. Upitav seljak, kako se ova basna na njega pro- 
 teze (quatenus ad-spectare) odgovori mu Ezop : Iz ove basne valja 
 ti uciti, da u nevolji nevalja duhom klonati (animum demittere), 
 jer se i u zivotu nepogoda i pogoda (tranquillitas) izmS- 
 njuju (yariare). 
 
 §. 106. 
 Ablativ absolutni mesto : si, quum. 
 
 Maximas virtutes jacere omnes neeesse est volup- 
 tate domiuante. Reluctante natura irritus labor est. Pie- 
 tate adversus Deum sublata fides etiam et societas hu- 
 mani generis tollitur. Quaenam sollicitudo vexaret im- 
 pios sublato suppliciorum metu? Regina apum nonnisi 
 migraturo examine foras procedit. Amissa regina totum 
 dilabitur examen. Omnium rerum natura cognita levamur 
 superstition e. Medici causa morbi inventa curationem 
 esse inventam putant. Virtute gubernante rempublicam 
 quid potest esse praeclarius ? Magna spes patriae scholae 
 sunt, bis florentibus etiam respublica viget, his aegro- 
 tantibus morbus perfacile etiam patriam invadit. 
 
 Ako se sve ugrabi (eripere), ostavlja nam se krepost i 
 mudrost. Kad se kreposti obore , vlada razbludnost. Lavice su 
 verlo besne (saevus), kad im se ugrabi koje mlado (eatulus). Kad 
 nastaje (imminere) zima, odidje (avolant) velik dio pticah. Kad je 
 derzava mocna, cvatu takodjer i poslovi (res) gradjanab. Kad su 
 roditelji bolestni, tuguju d£ca. VSra se neukida, ukinuvsi praz- 
 noverje. Ako vladaju mudri i pravicni \ladari, cvatu derzave. 
 
65 
 
 §. 107. 
 Ablativ absolutni mesto: quia, quod. 
 
 Eclipses non ubique cernuntur, aliquando propter 
 nubila, saepius globo terrae obstante. Inter bonos viros 
 et Deum amicitia est concilfante virtute. Anxur in Vol- 
 scis brevi receptum est neglectis custodiis urbis. Hostes 
 objectis silvis non sunt visi. C. Flaminium Coelius reli- 
 gione neglecta cecidisse apud Trasimenum scribit. Mili- 
 tes pecore e longinquioribus yicis adacto extremam fa- 
 mem sustentabant. Nave fracta pauci incolumes evasere. 
 Galli legionem romanam detractis cohortibus duabus 
 propter paucitatemdespiciebant.Carthaginienses oppugna- 
 turis hostibus castrasaxis nndique congestis augent vallum. 
 
 Nije bilo viditi dnsmanah , jer je precila velika suma. 
 Buduc da se je nr"r ucinio (componere), povuce se Porsena s rim- 
 skoga zemljista (agro romano excedere). Brod se je razbio (frangere), 
 jer je strasna oluja besnila {saevire). Vojska je gladovala (fame 
 premi), nedovezavsi (supportare) niti zita niti marhe. Kartazani 
 prosahu mir, jer se je zemlja iztrosila (exhaurire) dugotrajnim 
 (diuturnus) ratom. Koliko ih je osiromasilo (ad inopiam redigi), 
 zanemarivsi doiuacc ^ospodarstvo {rem familiarem negligere) I 
 Podignite, vojaci, nasip, jer dusmani hoce da sutra na tabor 
 udare. Porodila se je velika vatra (incendium excitare), jer je 
 zanemarena bila malena iskra {scintilla). 
 
 S. 108. 
 Ablativ absolutni mesto: quamquam, quamvis. 
 
 Fabricius sollicitari non poterat, ut ad Pyrrhum 
 transiret, quarta parte regni promissa. Mucius solus in 
 castra Porsenae venit, eumque interficere proposita sibi 
 morte conatus est. Perditis rebus omnibus ipsa virtus 
 se sustentare potest. Omnibus rebus ereptis superest 
 animus et corpus. Caesar, Massiliae obsidione retardante, 
 brevi tamen omnia subegit. Caesar libertum gratissimuin, 
 nullo querente , capital] poena afTVcit. Hoc concedi non 
 potest, ut amieis nostris accusantibus, non etiam alienis- 
 simos d( fendamus. Quies provinciae, remoto Consulari, 
 mansit. 
 
 'rwi ^itanka.. 
 
66 
 
 Vojaci nisu se odmetnuli k dusrnanom, premda im je obe- 
 cana dvostruka platja {duplex stipendium). Mnogi se neuztezu 
 uciniti ubojstvo (caedem facere), premda je toj opacini odredjena 
 sniertna kazna. Premda nam je sve ugrabljeno, nismo ipak klo- 
 nuli dubom (animum demittere). Katilina se nije bojao (vereri) u 
 Rimu ostati, premda je bila odkrita urota. Dusmani nebtedoSe 
 poloziti oruzja, premda je bila vojska triput potucena. 
 
 Spavajuci Filip. 
 Kad je kralj Filip jednom po danu (interdiu) spavao, dodje 
 mnogo Macedonacah u palacu (regia) zatvorenu (claudere). Buduc 
 da se nisu vrata taki otvorila (aperire), poceso mermljari (indig- 
 nari) proti kralju, sto odvise (nimis~) spava Qsomno indulgere), a 
 gradjanab na razgovor nepustja [ad colloquium admittere). Parmenio, 
 veli se, da je za {causa) obranu (defendere) kralja, i za utis nje 
 (placare) gradjanab ovo progovorio : Necudite se kralju (mirari 
 aliquem), sto sada spava; jer kad ste vi spavali, on je bdio 
 (yigilare). Pustite mu (concedere) nekoliko (aliquot) satih za spa- 
 vanje ; ostali ce dio {reliquum) dana posvetiti (dare) saslusanju 
 (audire) vasih prosnjah (preces). Ovimi recmi ublaz.ni Macedonci 
 otidose. 
 
 §. 109. 
 
 Kad je u ovisnoj izreci glagolj sum, ako se 
 
 izreka pokratjuje, glagolj se oyaj izbacuje, a 
 
 predikatiyni samostavnik ili pridavnik zau- 
 
 zima mesto dionika. 
 
 Philippus omnia castella expugnari posse dicebat, 
 in quae niodo asellus onustus auro posset ads : endere. 
 Mithridates Scytbas invictos antea perdomuit. Hannibal 
 Alpes adhuc ea parte invias sibi patefecit. Non est ab 
 homine nunquam sobrio postulanda prudentia. Hannibal 
 profugus perrenit ad Antiochum. Pyrrhus elephantorum 
 auxilio vicit, quos incognitos Romani expaverunt. Cato 
 literas graecas senex didicit. Darius , Persarum rex, 
 pontem fecit in Istro flumine. Datum est Neptuno, 
 alteri Jovis fratri, maritimum omne regnum. Cato ado- 
 lescentulus versatus est in Sabinis. Attius Navius pro- 
 pter paupertatem sues puer pascebat. 
 
 £cipio razori Kartaginu takmacica (aemulus, a, um) Rima. 
 Anko Marcij, cetverti kralj rimski, sagradi na uStju (ad ostium) 
 Tevrovu grad Ostiju. Alexander veliki dade (pati) se slikati samo 
 (nonnisi) od Apella, najslavnijega slikara svoga vremena (aetas.) 
 Sparta i Atena, najmogucniji gradovi gerclu, borabu se (certare) 
 
67 
 
 dugo za (de) pervenstvo (principatus, Us). Cicero odkrije kano 
 konzul Katilininu urotu. Usevi ee pokose zr&li. Tvoj nas brat 
 primi, pmgnane iz domovine. Hannibal je kano decak prisegao 
 (jwrare) Rimljanom vScnu <inexpiabili$) merznju. 
 
 §. no. 
 
 Natus est Augustus CieeroQe et Antonio eonsulibus. 
 Magis auctoribus Xerxes inflammasse templa Graeciae 
 dicitur. Pausaoia duce Mardonius cum ducentis millibus 
 peditum et viginti millibus equitum Graecia fugatus est. 
 Natura duce errari nallo modo potest. Quod teste deo 
 promises, id tenendum est. Plebs romana Sicinio quo- 
 dam auctore iu sacrum montem secessit. Augustus in 
 Occidentem atque Orientem meavit comite Livia. Bel- 
 lum gallicum C. Caesare imperatore gestum est, Galba 
 orator magno in honore pueris nobis erat. Sapientia 
 est una, qua praeceptrice in tranquillitate viri potest. 
 Brutus collegam sibi creavit Valerium , quo adjutore 
 reges ejecerat. Ohilo Lacedaemonius filio Olvmpiae 
 victor e exspirayit. 
 
 Za konzula Cicerona uroti se Katilina pvoti domovini 
 (conjware contra). Na sav&t (auctor) lecnika odici ce otac u 
 kupelj ' "d aquas proficisci). S pomocju (propitins, a, um) bozjom 
 raozeiiiO (posse) eve uciniti. Za cista i mirna zraka, razl&ze se 
 (propagt/re) glas 'sonus, i) verlo daleko. Kad je t&lo bolestno i 
 slabo (imbecillus), nije ni du§a za misljenje (meditari). Za konzu- 
 lah P. Seipiona Nasike i L. Kalpurnija Bestie nav€£tjen je 
 rat {helium inferre alicui) Jugurti kralju numidskomu. Pod voj- 
 vodstvoip (dux) Miltiadovim potuceni su Perzijanci kod Maratona 
 (Marathon dnis). Tobom decakom bio je vec ovaj govornik sla- 
 van auctoritate fiorere). Tvojom je pomocju (adjutor) velika pogi- 
 belj od nas odvratjena (depellere). 
 
 g. 111. 
 
 Sereno quoque coelo aliquando tonat. Romani Han- 
 nibale vivo nunquam se sine insidiis futuros (esse) exi- 
 Btimabant. Paryis adhuc romanis rebus magna tamen 
 in re militari virtus erat. lis invitis, a quibus Pliarus 
 tenetur, non possunt naves intrare in portum Alexan- 
 driae. Antonius Caesare ignaro magister equitum con- 
 stitutes est. Germani pellibus utnntur magna corporis 
 
 5* 
 
68 
 
 parte nuda. Emerge ad meliorem vitam propitio deo. 
 Solis defectum nounisi novissima luna fieri, lunae autem, 
 nonnisi plena certum est. Turpis est, qui alto sole 
 semisomnis jacit. Omnia summa consecutus es virtute 
 duce, comite fortuna. 
 
 Kad je slabo zdravlje (valetudo infirma"), nije se nicesa vise 
 cuvati nego od serditosti. Za burna i studena vremena {tempestas 
 turbulenta et frigida) bolje je doma ostati nego izaci (in publicum 
 prodire). Mladic je Manlij na smert odsudjen, sto je proti vodji- 
 noj volji (invitus) navalio na dusmane. Bez moga znanja (ignarus) 
 nije vam prosto izaci. Po Apollonovu sudu (judex) bijase Sokrat 
 najmudriji u celoj Gerckoj. Pod provodnictvom (dux) kr&posti 
 i mudrosti ziviti ces ugodno i srecno (bene beateque). 
 
 Odsek deveti. 
 swpinu. 
 
 §. 112.*) 
 
 Lacedaemonii Agesilaum bellatum miserunt in 
 Asiam. Totius fere Galliae legati ad Caesarem gratula* 
 turn conyenerunt. Praefecti regis persarum legatos 
 miserunt questum, quod Chabrias adyersus regem hel- 
 ium gereret cum Aegyptiis. Perdiccas Aegyptum op- 
 pugnatum adversus Ptolemaeum erat profectus. Timo- 
 leon cepit Mamercum, qui tyrannos adjutum in Siciliam 
 venerat. Aedui legatos ad Caesarem mittunt rogatum 
 auxilium. Vejentes pacem petitum oratores mittunt. Co- 
 riolanus in Volscos exsulatum abiit. Lysander compe- 
 rerat vulgum Atheniensium in terram praedatum exisse. 
 Galli gallinacei cum sole eunt cubitum. 
 
 Kartazani poslase Romula mir sklopit (conciliare). Diogen 
 je odputovao slusat filosofa Antistena. Moja ce sestra odici udat 
 se (nubere) za sina (dat.) nSkoga tergovca. Olimpia, mati Ale- 
 xandra velikoga, posla k (ad) Eumenu poklisare pitat (consulere), 
 ima li doci trazit natrag {repetere) Macedoniju. Sove (noctua) izli- 
 tju samo nocju (noctu) grabit (praedari). U deset satih idemo 
 spa vat (cubare). 
 
 *) Ovaj supin prevode nekoji Jugoslaveni sa da.. 
 
69 
 
 g. 113. 
 
 Difficile est dictu, quantopere conciliet animos ho- 
 minum comitas affabilitasque sermonis. Quo breyior est 
 narratio, eo cognitu facilior fiet. Yirtus difficilis inventu 
 est. Multa incidunt dura toleratu. Turpe quidem dictu 
 (est), sed si modo vera fatemur, vulgus amicitias utili- 
 tate probat. Videtis nefas esse dictu, miseram fuisse Fa- 
 bii senectutem. Ita dictu opus est, si me vis salvum 
 esse. Justitia jucunda est audiru in laudationibus. Apes 
 silvestres horridae sunt adspectu. Non omnia verba 
 auditu sunt jucunda. 
 
 Mi smo uciuili, sto je bilo castno uciniti. Govornik je mi- 
 moisao (praeterire) sve, sto je bilo sramotno reci. Tko ce nije- 
 kati, da je pevanje slafulja verlo ugodno slusati? Vuna je verlo 
 meka (mollis-tangere). NeciDite, sto je grSsno ciniti. Mnoge je 
 r6ke (nom.) tezko proci (transire). Lipska je bitka ^{pugna 
 Lipsiensis) jamacno verlo znamenita {memorare-dignus) . Suti ili 
 govori samo ono ; sto je castno reci i cuti. 
 
Pripovedke. 
 
 i. 
 
 P a y o et g r u s. 
 Pavo coram grue caudam explicans, quanta est. 
 inquit, formositas mea et deformitas tua! At grus evolans, 
 quanta est, inquit, mea levitas et tua tarditas ! Ne super- 
 bite bonis naturalibus, neve coctemnite alios, quibus 
 Datura alia bona et fortasse majora dedit. 
 
 II. 
 
 Puer non obtemperans. 
 Duo pueri in borto ambulabant. Cavete, inquit, 
 bortulanus, ne apes turbetis, aculeum eae gerunt. Me 
 quidem nulla unquam apis laesit, puerorum alter re- 
 spondit, magna que audacia ad apiarium accessit. Verum 
 repente aculeos et maximos inde dolores sensit Alter 
 puerorum, qui obtemperabat monenti hortulano, non 
 laesus est ab apibus. Uter fuit prudentior? 
 
 III. 
 Pica et columba, 
 Pica et columba apud pavonem coenayerant. Dum 
 rede unt, pica maledica dicit : Quam mihi displicet pavo ! 
 quam insuavem habet rocem ! cur non silet? cur turpes 
 pedes non tegit ? At innocens columba sic respondet: 
 Vitia pavonis Don observavi, sed formositatem corporis 
 et nitorem caudae adeo mirata sum, ut non satis laudare 
 possim. Boni bona, mali mala exquirunt; illi, ut laudare, 
 hi, ut vituperare possint. 
 
71 
 
 IV. 
 
 Mulieret g a 1 1 i n a. 
 Mulier quaedam gallinam habuit, quae quotidie 
 unum ovum pariebat. Quum autem uno ovo non esset 
 contenta, sed plura cuperet, gallinam saginavit. Verum 
 spes earn fefellit. Gallina enim pinguis facta est et ova 
 parere prorsus desiit. Ayari, dum opes suas augere 
 volunt, eas sappe imminuunt. 
 
 V. 
 
 Arundo et quercus. 
 Quercus exprobravit arundini mobilitatem et tremo- 
 rem ad qua m vis exiguam auram. x\rundo tacebat. Paulo 
 post procella furit a et quercum resistentem erad'cat; 
 arundo autem eedens vento locum servat. Haec fabula 
 monet nos, ut cedamus potentioribus. 
 
 VI. 
 
 Quid a praedonibus tutum est? 
 
 Quum Demetrius Poliorcetes, rex Macedoniae, Me- 
 garam, patriam Stilponis, clarissimi philosophi, eepisset, 
 et omnes iucolae hujus urbis sua perdidissent, philoso- 
 phum Stilponem interrogavit, quam jacturam fecisset? 
 Kullam, iuquit, philosophus, virtutem enim atque sapien- 
 t ; am neiLO rapere potest. 
 
 VII. 
 
 Taurus et culex. 
 
 In cornu tauri parvulus cubx sedens, si te, dixit, 
 
 mole mea gravo, protinus avolabo. At ille, te, inquit, 
 
 prorsus non sensi. Ita saepe futiles homines multum se 
 
 valere putant. 
 
 VIII. 
 
 Prudentior c e d i t. 
 
 Vir nobilis in litore maris deambulavit. Occurrit ei 
 
 homo importunus ejusque latus percutit, dicens: Homiui- 
 
 bus stultis decedere ego non soleo. At ego soleo, inquit 
 
 alter, et decessit. 
 
72 
 
 IX. 
 Cuculus et sturnus. 
 Sturnum, qui ex urbe aufugerat, cuculus rogavit : 
 Quid dicunt homines de cantu nostro ? Quid de lu- 
 scinia ? Sturuus : lusciniae T inquit, cantum maximopere 
 laudaut. Quid de alauda? Permulti, ait sturnus, hujus 
 etiam cantum laudant. Et quid de coturniee dicunt ? 
 Nonnulli hujus etiam voce delectantur. Quid tandem, 
 rogat cuculus, de me judicant? Hoc, inquit sturnus, 
 dicere nequeo, nusquam euim tuae vocis mentio fit. 
 Iratus igitur cuculus; ergo, inquit, ipse semper de me 
 loquar. Haec fabula eos spectat, qui semper de se suisque 
 meritis loquuntur. 
 
 X. 
 
 B o v e s. 
 
 In eodem prato pascebantur tres boves robusti 
 maxima concordia. Itaque facile ab omni ferarum incur- 
 sione tuti erant, et ne leones quidem eos aggredi aude- 
 bant. Quum autem discidium inter eos ortum esset et 
 amicitia soluta, singuli laniati sunt a bestiis validioribus. 
 Haec fabula docet, quantum prosit concordia. 
 
 XL 
 Luscinia et acanthis. 
 Luscinia et acanthis ante fenestram in caveis in- 
 clusae pendebant. Luscinia cantum jucundissimum incipit. 
 Pater filium rogat, utra avium tarn suaviter cauat, et 
 ostendit utramque. Filius statim respondet : Haud dubie 
 haec acanthis est, quae sonos illos suavissimos edit ; 
 pennas enim habet pulcherrimas. Altera vero avis satis 
 prodit pennis, se suaviter canere non posse. Haec fabula 
 eos reprehendit, qui homines ex solis vestibus et forma 
 aestimant. 
 
 XII. 
 Testudo et aquila. 
 Testudo aquilam magnopere oravit, ut volare sese 
 doceret. Rem petis, inquit aquila, naturae tuae con- 
 
73 
 
 trariam. Quo modo volare poteris, quum alas non 
 habeas. Testudo autem perrexit aquilam obsecrare, ut 
 se volucrem faceret. Itaqae aquila earn unguibus arri- 
 puit, in sublime sustulit, ibique dimisit, ut per aerem 
 ferretur. Testudo in saxum incidit et comminuta interiit. 
 Huic testudini permulti homines simillimi sunt. Cupiunt, 
 quae fieri non possunt, respuunt eonsilia prudentiorum 
 et stultitia sua in perniciem ruunt. 
 
 XIII. 
 Hirundo et ovis. 
 Quum hirundo nidulari vellet, in ovem involavit, 
 et lanae floceos ex ejus tergo evellit, quibus (ut iis) 
 nidum insterneret. Ovis dolorem ex vellicatione sentiens, 
 hue illuc salire et vehementer se jactare coepit Quid, 
 inquit hirundo, tu mihi tenuem noccum invides, quum 
 patiaris hominem tibi omnem lanam detondere. Sed hoc 
 interest, inquit ovis, quod homo me mollius tractat, 
 quum lanam aufert. Duo quum faciunt idem, non est 
 idem. Multum enim saepe interest, quomodo quid facias. 
 
 XIV. 
 Lupus, canis et opilio. 
 Opilio quidam saeva lue totum suum gregem per- 
 didit. Quod quum audivisset lupus, ad opilionem accessit, 
 ut ei dolorem socium significaret. Ergone verum est, 
 inquit, te tantam fecisse jacturam, totumque ovium 
 gregem perdidisse. Heu , quam commiseror fortunam 
 tuam ! Quantus est dolor meus ! Gratias ago^ respondit 
 opilio, video te calamitate mea vehementer commoveri, 
 Profecto, addit canis, semper dolore adficitur lupus, 
 ubi ex aliorum calamitate ipse calamitatem capit. 
 
 XV. 
 
 Sciuru s et s i m i a. 
 Sciurus mirifice extollebat simiae nucum dulce- 
 dinem. Quae quum non multo post invenisset magnam 
 vim juglandium, ex arbore pendentium, unam earum 
 illico arripuit, in os injecit, et dentes avide impressit. 
 Austera aut^m cortice offensa nucem abjecit , neque 
 
74 
 
 iterum periculum fecit, quum putaret se sciuro decep- 
 tam esse. Multi difficili initio a Uteris absterrentur, 
 quominus ex iis laetos aliquando fructus percipiant. Sed 
 solum principium est durum, reliqua facilia et finis 
 jucundus. 
 
 XVI. 
 Yulpes et leo. 
 
 Vulpes, quae nunquam leonem viderat, quum illi 
 forte occurrisset, adeo exterrita est, ut paene moreretur. 
 Ubi eundem iterum conspicata est, extimuit quidem, sed 
 nequaquam ut autea. Postquam vero tertio illi obviam 
 facta est, non modo non exterrita, sed propius accedere 
 eumque alloqui ausa est. Fabula docet consuetudine 
 omnia vinci. 
 
 XYII. 
 Rustic us et filii. 
 
 Rusticus vicinus morti, quum relinquere iiliis suis 
 divitias non posset, animos eorum excitare voluit ad di- 
 ligentem agriculturam. Igitur eos ad se vocat et sic 
 alloquitur : Filii, quidquid potui, in vita collegi, atque 
 id totum in vinea nostra quaerere debetis. Haec quum 
 dixisset, moritur senex. At filii, qui credebant patrem 
 in vinea thesaurum abscondidisse , arripiunt ligo- 
 nes et universum vineae solum effodiunt. Thesaurum 
 quidem nullum reperiunt, vites autem uberrimos fructus 
 tulerunt, quum terra magnopere perculta ess c t fossione. 
 
 XVIIL 
 Agricola et anguis. 
 Agricola anguem reperit, frigore paene exstinctum. 
 Misericordia motus eum fovit sinu et subter alas recon- 
 didit. Mox anguis recreatus vires recepit et agricolae 
 pro beneficio letale vulnus inflixit. Haec fabula docet, 
 qualem mercedem mali pro beneficiis reddere soleant, 
 
 XIX. 
 
 Capra et lupus. 
 Lupus quum capram in alta rupe stantem conspicata 
 esset : cur non, inquit, relinquis nuda ilia et sterilia 
 
75 
 
 loca et hue descendis in herbidos campos , qui tibi 
 laetum pabulum offerunt ? Cui respondit capra : mihi 
 non est in animo dulcia tutis praeponere. 
 
 XX. 
 
 M uli e t latrones. 
 Ibant rauli duo yarcinis onusti. Alter fiscos cum 
 pecunia, alter saccos hordei ferebat. Ille quum onere 
 superbiret, celsam cervicem jactat, et claruni tintinna- 
 bulum collo gerit. Comes placido gradu sequitur. Subito 
 latrones ex insidiis advolant , et mulum, qui argentum 
 ferebat, ferro yulnerant, homines fugant nummosque di- 
 ripiunt. Alterius muli hordeum neglectum est. Quum igi- 
 tur ille spoliatus et vulneratus casum suum defleret, 
 equidem inquit alter, gaudeo, quod contemtus sum. Ego 
 nihil amisi, neque vulnere laesus sum. 
 
 XXI. 
 
 V o 1 u c r e s, quadrupedes et vespertilio. 
 Bellum gerebant volucres cum quadrupedibus , et 
 modo haec, modo ilia pars vincebat. At vespertilio, du- 
 bios eventus belli timens, ad earn semper se conferebat 
 partem, quae vicerat. Inter ayes ayem se profitebatur, 
 inter quadrupedes murem. Quum vero ad pacem rediis- 
 sent ayes et quadrupedes, fraus utrique generi apparuit. 
 Damnatus igitur lucem refugit, et atris posthac tenebris 
 se condidit. Inde solus noctibus eyolat. 
 
 XXII. 
 
 M u s c a. 
 
 In stadio cucurrit equus, in quo musca sedebat. 
 Quum maxima pulveris yis ab equo excitata esset, musca 
 dixit : Quantam vim pukeri* excitavi ! Haec fabula eos 
 notat, qui, licet ignavi sint, alienam tamen gloriam sibi 
 vindicare solent. 
 
 XXIII. 
 Puer mendax. 
 Puer, custos ovium, saepius rusticorum opem implo- 
 rare solebat, quasi lupum advenientem vidisset. Heus I 
 
76 
 
 clamabat, adeste, succurrite mihi ! Rustici celeriter ac- 
 currunt, et quum lupus nusquam adpareat, ad opera sua 
 redeunt. Quumque puer aliquoties per lusum idem fecis- 
 set, mendacem eum deprehenderunt. Tandem revera lu- 
 pus irruit. Turn puer lacrimans et miserabili voce orare 
 coepit, ut subveniretar sibi et gregi. Qui audiebant, lu- 
 dere ilium sicut antea arbitrati sunt , ejusque preces 
 neglexerunt. Ita lupus libere in oyes grassatus est et 
 multas facile perdidit. 
 
 XXIV. 
 Hircus et vulpes. 
 Vulpes in puteum inciderat, ex quo emergere non 
 poterat propter altitudinem. Ad eundem locum devenit 
 hircus sitiens interrogayitque, num dulcis aquae copia 
 inesset. Vulpes dolo evadere cupiens, tanta inquit copia, 
 ut maxima cum voluptate bibam. Turn hircus, cupidine 
 agitatus, sese in puteum immisit. At vulpes celsis cor- 
 nibus nixa repente de puteo evasit, et hircum inopem 
 in eo reliquit. 
 
 XXV. 
 
 Lupus et agnus. 
 Lupus et agnus siti compulsi, ad eundem rivum ve- 
 nerant. Superius lupus, longe inferius agnus stabat. Tunc 
 improbus latro jurgii causam quaerit. Cur, inquit, aquam 
 mihi bibenti turbulentam fecisti ? Agnus metu plenus : 
 quomodo possum ? inquit , nam aqua a te ad me decur- 
 rit. Ille veritatis vi repulsus pergit: Ante sex menses, 
 inquit, de me male locutus es. Turn, inquit agnus , equi- 
 dem nondum natus eram. Hercle igitur, respondit lupus, 
 pater tuus de me male locutus est ; atque ita eorreptum 
 agnum dilaniat. 
 
 XXVI. 
 Narratio r i d i c u 1 a. 
 
 Vir quidam in Graeciam profectus inde amico suo 
 scripsit , ut sibi aliquot libros mitteret. Hie vero rem 
 neglexit, neque libros misit. Quum postea ille revertisset, 
 
77 
 
 et huic forte oecurreret, hie eum statim alloquutus est : 
 Excusabis me , amice ! epistolam, quam de libris scri- 
 psisti, non aceepi. 
 
 XXVII. 
 
 Narrationes ridiculae. 
 
 Vir quidam verberibus castigavit servum, maxime 
 
 ob pigritiam. Hie clamare coepit : Cur me percutis ? 
 
 Prorsus nihil feci. Atqui propter id ipsum, respondit 
 
 hems, te percutio, quod nihil fecisti. 
 
 Homo quidam stolidus audiverat corvos vivere ultra 
 ducentos annos. Hoc igitur num verum sit exploraturus, 
 pullum corvinum in cavea inclusnm aluit. 
 
 XXVIII. 
 N a r r a t i o r i d i c u 1 a. 
 Servus quidam quum videret herum suum literarum 
 fasciculum conscindere , rogavit eum , tres aut quatuor 
 ut sibi donaret. Interroganti hero, quid iis faeere vellet, 
 respondit seryus : Quum patriam relinquerem, rogavit 
 me mater, ut sibi literas interdum mitterem. Has igitur 
 ei mittam ; video enim te non amplius illarum indigere. 
 
 XXIX. 
 
 Venator timid us. 
 
 Timidus venator dixit l'gnatori cupere se ursi repe- 
 rire vestigium, rogavitcjue, si quod animadvertisset, sibi 
 ut monstraret. Huic lignator : Imo ipsum ursum ti hi 
 monstrabo, illic est, videsne ? Quum vero venator ursum 
 conspexisset, tremere coepit, tt al lignatorem conversus : 
 At ego non ipsum, inquit, ursum, sed vestigia tantum 
 ursi quaesivi. 
 
 XXX. 
 Animose dicta. 
 
 Agesilaus quum Thraciam transire vellet, ad Mace- 
 donum regem nuntios misit , qui rogarent, utrum per 
 hostium. an amitorum terrain iret ? Quum rospondisset 
 se consultaturum esse: Fiat igitur, inquit, consultatio : 
 nos interim iter faciemus. 
 
78 
 
 Leonidas, Lacedaemoniorum rex, quum Xerxes scri- 
 psisset: Mitte arma ; respondit : Veni et cape. 
 
 Quum Agis, rex Lacedaemoniorum , interrogaretur, 
 quot essent hostes : Nolite , ajebat, percontari, quot sint 
 hostes, sed ubi sint ? 
 
 XXXI. 
 
 Themisto cli s insignis memoria. 
 Memoria in Themistocle siugularis fuit. Haerebant 
 in memoria, quaecunque audierat vel viderat. Quum ei 
 Simonides, aut quis alius, artem memoriae polliceretur ; 
 oblivionis, inquit, mallem ; nam memini etiam, quae nolo, 
 non possum oblivisci, quae volo. 
 
 xxxn. 
 
 Canis et oves. 
 
 Quum vocalia essent animalia, ovis domino dixit : 
 Mirum faeis, qui nobis lanam tibi et carnem et caseum 
 praebentibus nihil des , nisi quod ex terra accipimus, 
 eani autem, qui nihil tibi affert, cibum, quern ipse ha- 
 bes, impertias. H ec quum audivisset cauis : Ita sane 
 necesse est, inquit. Ego enim vos ipsas tueor, ne homi- 
 num furto pereatis, vel a lupis rapiamini. Nam, nisi ego 
 vos custodirem, ne pasci quidem possetis, timentes inte- 
 rnum. Ores igitur non amplius conquestae sunt, quod 
 cani melior sors esset. 
 
 XXXIII. 
 
 Diogenes et pi rata e. 
 
 Quum in insulam Aeginam nayigaret Diogenes, a 
 piratis captus est, et in Cretam dednctus ibique venum- 
 datus. Praeco autem quum interrogaret, quid calleret, 
 respondit : Hominibus imperare ; simulque digito mon- 
 stravit Corinthium quendam, nomine Xeniadem. Huic, 
 inquit , me vende , huio enim dominus opus est. Emit 
 igitur ilium Xeniades. Xeniades Diogenem secum duxit, 
 filiis praeceptorem dedit et toti domui praefecit. In hoc 
 munere ita se gessit, ut Xeniades ubique diceret : Bonus 
 genius in domum meara ingressus est. 
 
 
79 
 XXXIV. 
 
 Conscientiae vis. 
 Bessus, ut narratur, patrem suum necaverat, diuque 
 id scelus omnibus incognitum fait. Quum vero postea 
 apud hospitem quendam coenaret, subito surrexit, nidum 
 hirundinum hasta perfodit , dejecit et pullos interfecit. 
 Ii qui aderant, interrogarunt , ut merito , cur rem tarn 
 iDSolentem egisset? Noune, inquit, auditis istas hirundi- 
 nes vociferari et testari me patris mei esse interfecto- 
 rem? Hie sermo ad regem delatus est, et quum res 
 certis indiciis comperta esset, poenas luit pro parricidio. 
 
 XXXV. 
 
 Asinus etleovenantes. 
 
 Quum leo venari vellet, sibi comitem adjunxit asi- 
 num, et in fruticeto abditum admonuit. ut insueta voce 
 feras terreret, quas deinceps leo exeipere volebat. Igi- 
 tur auritulus subito clamorem tollit ; et nova re territae 
 bestiae dum fugiunt , in leonem incidunt. Is postquam 
 caede fe-sus est , asinum evocat et tacere jubet. Tunc 
 ille insolens: Qualis tibi videor , inquit? Nonne voce 
 mea tibi egregiam opem tuli ? Egregiam sane, inquit 
 leo. Nam nisi animum et genus tuum cognovissem, 
 ipse prae metu in fugam me dedissem. 
 
 XXXVI. 
 
 Septem sapientes. 
 A piscatoribus in regione Milesia quidam jactum 
 emerat. Cum vero aurea mensa magni ponderis extracta 
 esset, controversia orta est. Illi enim affirmabant, se 
 piscium capturam vendidisse , hie, se fortunam jactus 
 emisse. Res quum propter magnitudinem delata esset ad 
 universum populum , placuit Apollinem Delphicum con- 
 sul]', cuinam adjudicari mensa deberet. Deus r^spondit : 
 Mensam ei dandam esse , cjui sapientia ceteros praesta- 
 ret. Turn Milesii Thaleti , civi suo, mensam dederunt; 
 ille earn cessit Bianti, Bias Pittaco. is protinus alii, de- 
 incepsque per omnem septem ^apientum orbem postremo 
 ad Solonem pervenit, qui et titulum sapientiae et prae- 
 mium ad ipsum Apollinem transtulit. 
 
80 
 
 XXXVII. 
 Pavo et Juno. 
 Pavo ad Junonem venit , aegre ferens, quod sibi lusci- 
 niae cantus non esset datus. Illam, inquit, quum canere 
 incipit, omnes admirantur ; me derident, quum vocem 
 misi. Tarn dea, ut suam avem eonsolaretur, dixit : At tu 
 lusciniam et omnes ayes formositate vincis, multas etiam 
 magnitudine. Collum tuum smaragdi nitore fulget , et 
 quum caudam adyersus solem explicas , innumerabiles 
 gemmae videntur. Sed quid, inquit ille, species pro- 
 dest, si yoce vincor. Turn dea : nemo, inquit, a fato om- 
 nia accepit. Tibi forma, aquilae vires , lusciniae cantus, 
 corvo augurium datum est , quae aves omnes suis doti- 
 bus contentae sunt. 
 
 XXXVIIL 
 
 Socrates et Alcibiades. 
 
 Socrates quum videret Alcibiadem ob divitias da- 
 tum animum gerere et agrorum multitudine superbire, 
 adduxit ad locum, ubi tabula, descriptionem terrae com- 
 plectens, suspensa erat, eumque rogavit, ut Atticam ter- 
 rain ibi requireret. Quam quum reperisset , suos fundos 
 eum jussit inquirere, et quum respondisset, nusquam ibi 
 pictos esse: Horum igitur inquit, possessione te effers, 
 qui nulla pars sunt terrae ? 
 
 XXXIX. 
 
 Alexandri liberalitas. 
 Alexander jusserat quaestorem dare Anaxarcho phi- 
 losopho, quantum ille postulisset. Quum quaestor, audita 
 postulatione turbatus, Alexandro indicasset philosophum 
 petere centum talenta : Recte, inquit, facit, scit enim se 
 amicum habere, qui tantum dare et possit et velit. 
 
 Socrates. 
 
 Socrates quum statuarios summo studio in hoc in- 
 cumbere videret , ut lapis quam simillimus homini red- 
 deretur : Se mirari, inquit , quod non pari studio cura- 
 rent, ne ipsi lapidibus similes viderentur. 
 
81 
 XL. 
 
 Nasica et Ennius. 
 
 Nasica quum ad poetam Ennium venisset, eique ab 
 ostio quaerenti Enniura ancilla dixisset, domi non esse 
 (eum) ; Nasica sensit illam domini jussu dixisse et ilium 
 intus esse. Paueis post diebus quum ad Nasicam venisset 
 Ennius, et eum a janua quaereret, exclamat Nasica , se 
 domi non esse. Turn Ennius : Quid ? ego non cognosco 
 vocem, inquit, tuam? Hie Nasica: Homo es impudens. 
 Ego quum te quaererem, aticillae tuae credidi te domi 
 non esse, tu mihi non credis ipsi ? 
 
 XLL 
 
 Diogenes. 
 
 Diogenes projici se post mortem jussit inbumatum. 
 Turn amici : volucribusne et feris ? Minime vero, inquit, 
 sed bacillum propter me, quo (ut eo) abigam, ponitote. 
 Qui poteris ? i 11 i : non enim senties. Quid igitur mihi, 
 inquit, ferarum laniatus oberit, nihil sentienti? 
 
 Idem quum videret Megarensium liberos nullis bonis 
 artibus instrui, quum pecorum curam diiigentem haberent, 
 dicebat : Malle se Megarensis arietem esse, quam filium. 
 
 XLII. 
 
 Fabricius. 
 
 Quum vicina castra Fabricius et Pyrrhus haberent, 
 medicus Pyrrhi nocte ad Fabricium venit, promittens se 
 Pyrrhum veneno occisurum (esse), si sibi quidquam 
 pollicitaretur. Fabricius medicum vinctum reduci jussit 
 ad dominum, Pyrrhoque dici , quae contra caput ejus 
 medicus spopondisset. Turn rex Pyrrhus admirans excla- 
 mavit : Fabricius difticilius ab honestate, quam sol a suo 
 cursu averti potest. 
 
 XLIII. 
 
 Socrates. 
 Socrates, quern ab Apolline ipso sapientissimum om- 
 nium Graecorum judicatum esse ferunt, Xanthippen habuit 
 
 Latin.ska citanka. O 
 
82 
 
 uxorem, quam admodum morosam et jurgiosam fuisse in- 
 ter omnes constat. Quum ejus indolem perspexisset Alcibia- 
 des, Socratem interrogavit , cur mulierem tam acerbam 
 non exigeret domo? Turn ille: Quoniam, iDquit, dum il- 
 lam domi perpetior, insuesco, ut ceterorum quoque foris 
 petulantiam et injurfas facilius feram. 
 
 XLIV. 
 
 Oves et lupi. 
 
 Oves lupique quum certassent, illae vicerunt canum 
 auxilio, Lupi legatos mittunt et justam pacem petctnt 
 hac lege, ut ores dedant canes , luporum catulos obsi- 
 des recipiant. Oves faciunt, quod lupi poposcerant. Paullo 
 post, quum luporum catuli ululare coepisseut, lupi, necan- 
 tur , clamarunt , nati nostri ; pax rupta est ab ovibus. 
 In oves undique impetum faciunt, fugant nudas defen- 
 soribus et plerasque necant. 
 
 XLV. 
 
 Canis et lupus. 
 
 Cani perpingui lupus occurrit macie confectus, Quum 
 se salutassent, lupus, quomodo fit, inquit, ut tam pin- 
 guis sis, tamque niteas ? Ego, fortior, fame pereo. Canis 
 respondet : Suadeo tibi , ut hominibus eadem officia 
 praestes, quae ego praesto. Custodi domum herumque 
 noctu a furibus tuere. Lupus, ego vero, inquit, paratus 
 sum, nunc enim patior frigus et imbres in silvis oberrans. 
 Rogo te, ut me in hominis domum deducas. Dum proce- 
 dunt, lupus collum canis catena detritum adspicit. Quid 
 hoc est, inquit, jugumne fers? Imo, inquit canis, quia 
 acer sum, me interdiu alligant, noctu vpro vagor , ubi 
 lubet. Habesne , inquit lupus, licentiam abeundi , quo 
 velis ? Non semper. Vale, respondit ille, liber esse malo, 
 quam servitutem ferre. 
 
 XLVI. 
 Apte dicta. 
 Quum quidam Lacedaemonios hortaretur, ut bellum 
 cumMacedonibus inciperent, commemoraretque victorias, 
 
83 
 
 quas de Persis reportassent, Eudamidas, hoc facere, in- 
 quit: idem esset, ac si quis devictis mille ovibus cum 
 quinquaginta lupis pugnaret. 
 
 Zeno servum in furto deprehensum caedi jnssit ; 
 cumque is se ita excusaret, ut diceret, fuisse in fatis, ut 
 furaretur: etiam ut caedereris inquit. 
 
 Quum Atheniensis quidam filium adolescentulum ad 
 Socratemmisisset, ut indolem illius inspiceret, ac paedago- 
 gus diceret: pater ad te,o Socrates, misit filium,ut eum vide- 
 res ; turn Socrates; loquere igitur, adolescens, utte videam. 
 
 XL VII 
 
 Crassus et testis. 
 
 Quum laesisset testis Slus Pisonem, quod se in eum 
 audisse dixisset : Potest fieri, inquit Crassus, Sile, ut is, 
 unde te audisse dicis, iratus dixerit. Adnuit Sdus. Potest 
 etiam fieri, ut tu non recte intellexeris. Id quoque toto 
 capite adnuit. Potest etiam fieri, inquit, ut omnia, quae 
 te audisse dicis, nunquam audieris. Hoc ita praeter ex- 
 spectationem accidit, ut testem omnium risus obraeret. 
 
 xLVin. 
 
 Apte dicta. 
 
 Quum Alexander Magnus postulasset, ut se Lacedae- 
 monii in Deorum uumerum referrent : Age, inquit rex 
 eorum Damis, quoniam Alexander deus esse vult , esto 
 
 Lacaena quaedam quum filium in proelium misisset 
 et interfectum (esse) audisset: Idcirco, inquit, genueram, 
 ut esset, qui pro patria mortem non dubitaret occumbere. 
 
 XLIX. 
 Apte dicta. 
 
 Quum inter duos scelestos judex esset Philipus, Ma- 
 cedoniae rex , audita causa pronuntiavit : Ut alter e 
 Macedonia fugeret, alter ilium iosequeretur. Quo faceto 
 judicio utrumque exsulem esse jussit. 
 
 Biantis, sapientis illius, patriam quum cepisset hostis, 
 ceterique ita fugerent, ut multa de suis rebus asportarent ; 
 
 6* 
 
84 
 
 quum esset admonitus a quodam : ut idem ipse faceret 
 
 »n i! ,MM . " 'P so ' uter ess * mallet, Croesus 
 an Socrates? respond* : Vims mallem esse Croesus 
 monens antem Socrates. ^roesus, 
 
 L. 
 
 A p t e dicta. 
 
 adsea 8 u°i Cr no e s S set nterr r gatUS J T ratl '° ne P oti ^mnm quia 
 fam a r- S,T '/* - apU 4 h ° mines honestam baberet 
 q^nnfhoTs^:^" 1 *' « W ~* 
 vini ^T anUS Al, g nstus qnerentem de inopia et caritate 
 
 ?zr?inj? renaa r- coemiit voce: &atis p r ° Tisum 
 
 ne h1minrsitire S n U t° ^"^ *"*•"* P lu " b - aq ™> 
 
 secesSamLlfJ 080 ^? qUUm vidl ' sset ^dolescentem in 
 Mecum ^S? 7' mtm n °S^, 1™° Mc solus faceret? 
 Mecum, mquit loquor. Cui Crates: Care, inquit ne 
 cum homme malo loquaris. q ' 
 
 LI. 
 
 Rubus et ovis. 
 
 Pww.Sr nm P ]uTi .«; im m i n eret, sic hortatus est orem rubus: 
 P rocellam non y.des? Quid cunetaris ? Hue recipe te celL 
 nter in smum meum, tua ne tarn nitida permad/scaut vel- 
 lera Ovis paru.t et ut densis protegeretur frondibus, se 
 mter spmosa rub, brachia condidit. Pluviam quidemWta- 
 
 nnt F^T mam Part6 f kDae avida rubi b «cW» ^tinue- 
 runt. F abnla rapaces ad patronos pertinet. 
 
 LII. 
 
 Mures et fe lis. 
 
 din E!! m " reS *? -f ° commor ^tes contemplati sunt 
 dm felem quae placjde recumbebat. Turn unus ex iis : 
 
 si alloZ? J f m r m beni S Dum et "'"te videtur. Quid 
 ™ " femiliaritatem cum illo contraham? Haec 
 
 dil a rJ ^ * r ° PIUS acc ^"^t, a fele captus et 
 
 m,„r r -T, M *i ^ Um Ceteri mures dix erunt : Malum, 
 quod accidit sodali nostro, nos mouet, ne credamus vultui 
 
85 
 LIII. 
 
 Asinus et leonia pellis. 
 
 Asinus leonis exuviis indutus pro leone habitus est 
 ab omnibus, atque homines gregesque territavit. Quum 
 autem a vento vehementius spirante detracta ei esset 
 pellis leonia, nudatus facile dignoscebatur. Unde factum 
 est, ut omnes occurrerenf, et fustibus ejus petulantiam 
 punirent. 
 
 LIV. 
 
 Darius ante pugnam adArbela. 
 
 Darius ante pugnam ad Arbela , qua tertium ab 
 Alexandro victus est, milites ita allocutus est: Ipse ego 
 non modo ex more majorum, sed etiam ut ab omnibus 
 conspiciar , in pugna curru vebar , neque impediam, 
 quominus me imitemini, siye fortitudinis , sive ignaviae 
 exemplum dedero. 
 
 LV. 
 
 Antigonus ejusque filius. 
 
 Antigonus Philippo filio interroganti, quando castra 
 moturus esset, respondit: Num times, ne solus tubam 
 non sis auditurus ? 
 
 Antigonus et milites ebrii. 
 
 Duo milites proxime regium tabernaculum male de 
 Antigono loquebantur. Rex omnia audierat, quum inter 
 ipsum et milites nihil, nisi palla , interesset. Rex illam 
 leniter commovit et dixit : Longius saltern discedite , ne 
 rex vos audi at. 
 
 LVI. 
 
 Asinus sale onustus. 
 
 Asinus sale onustus fluvium transiit et titubans in 
 aqua cecidit. Quum surgeret gavisus est, quod onus 
 
86 
 
 levius factum esset. Sal enim in aqua delicuerat. Itaque 
 quum po^tea spongiis onustus ad fluvium aecederet , sic 
 secum cogitavit : Si collabor, onus leyius Het. De industria 
 igitur lapsus est. Sed spongiae madefactae sunt et effe- 
 cerunt, ut exsurgere asinus nequiret. Ita interiit aqua 
 suffocatus. 
 
 LVII. 
 
 Themistocles oraculi interpres. 
 
 Quum fama in Graeciam esset perlata de adrentu 
 Xerxis, qui Atheniensibus maxime infensus erat propter 
 pugnam Marathoniam, illi miserunt Delphos legatos, qui 
 Deum cons lerent, quid facerent. R spondit igitur Pythia 
 sacerdos consulentibus, ut ligneis moenibus se munirent. 
 Id responsum quum intelligeret nemo, unus Themistocles 
 rem perspexit. Illud eaim, inquit, consilium est Apollinis, 
 ut in naves nos nostraque conferamus; hie ecim a deo 
 siguificatur murus ligneus. Et vere intellexerat. Classem 
 enim aedificarunt hostiumque naves pugna ilia clarissima 
 ad Salamina partim submerserunt , partim profligarunt. 
 
 LVIII. 
 
 Xenophontis a e q u u s animus. 
 
 Xenophonti, quum solenne sacrum perageret, 
 majoris e duobus filiis, Grylli mors nuntiata est. Nee 
 ideo institutum deorum cultum omisit, sed satis habuit, 
 coronam deponere , et quum percontaretur , quomodo 
 occidisset , responsum tuiit: fortissime pug oans. Turn 
 capiti reposuit coronam et dixit : M jorem ex virtute 
 filii voluptatem, quam ex morte amaritudinem sentio. 
 Quae quum dixisset, sacrificare perrexit. 
 
 LIX. 
 
 Horatius Codes. 
 
 Porsenca, rex Etruscorum, Tarquinios a populo ro- 
 mano expulsos restituere tentabat. Qui quum primo 
 
87 
 
 impetu Janiculum cepisset, Horatius Codes pro" ponte 
 sublicio, qui Tiberis ripas conjunxit, stans aciem nostium 
 solus sustinuit, donee pons a tergo interrumperetur 
 Ponte interrupt© statim in Tiberim cum equo desiluit 
 et armatus ad suos tranavit. 
 
 LX. 
 
 Epaminondae abstinentia. 
 Epaminondas, dux clarissimus Thebanorum , unam 
 solam habebat chlamydem. Itaque, quoties earn mittebat 
 ad fullonem, ipse interea cogebatur se contmere domi, 
 quod chlamys altera deerat. In hoc statu vero quum ei 
 Persarum rex magnam auri vim misisset, noluit accipere. 
 Et celsioris sane animi fait is, qui aurum recusavit, 
 quam qui obtulit. 
 
 LXI. 
 Alexander et pirata. 
 Alexander olim comprehensum piratam interrogavit, 
 quo jure maria infestaret? Ille t eodem , inquit, quo tu 
 orbem terrarum. Sed quia id ego parvo navigio facio, 
 latro vocor; tu, quia magna classe et exercitu, imperator. 
 Alexander hominem inviolatum dimisit. 
 
 LXII. 
 Mures. 
 Concilio habito decreNerunt mures, ut tintinnabulum 
 feli adoecteretur. Putabant nimirum hujus sonitu fore, ut 
 earn effugerent (effugere, Ace). Hoc consilium, quamquam 
 mao-nopere omnibus placuerat, irritum tamen fuit , quum 
 qufadnecteret tintinnabulum, non repenretur. Fabula do- 
 cetplerosquein consiliisa .daces, in a tionibus timidos esse. 
 
 LXIII. 
 Lepus et vulpes. 
 Lepus putabat se dignum esse, qui vulpi praeferretur, 
 quoniam longe illam pedum pernicitate superaret. 1 urn 
 
88 
 
 vulpes : At ego, inquit, ingenium sum sortita praestantius. 
 quo saepius, quam tu pernicitate tua canes eludo. Haec 
 fabula docet corporis velocitatem et Tires ab ingenio 
 longe superari. 
 
 lxiv: 
 
 Socrates et Apollodorus. 
 
 Morituro Socrati Apollodorus pretiosum pallium, in 
 quo moreretur, obtulit. Cui Socrates : Num quid morienti 
 mihi , inquit, non conveniet hoc, quod viventi convenit ? 
 
 LXV. 
 
 Vulpes et lupus. 
 
 In foyeam vulpes inopinanter cecidit. Accedit hue 
 forte lupus, Age, inquit ilia, amice! ne mihi periturae 
 auxilium tuum nega! Aliquot recisos quaere ramos 
 arborum et injice, qui me ad resiliendum sublevent. Mane, 
 lupus ait , quod petis , faciam lubens. Nunc vero scire 
 volo, quonam modo in hanc foveam incideris. Ohe ! 
 reclamat Tulpes , me primum adjuva , ut ex hac fovea 
 evadam; tibi mea turn omnis historia narrabitur. 
 
 LXVI. 
 
 Leo, asinus et lepus. 
 
 Quum quadrupedes bellum contra volucres suscepis- 
 sent, et leo rex copias suas recenseret , asinus et lepus 
 praeteribant. Ursus interrogabat, ad quasnam res his uti 
 posset? Leo respondit : Asinus idoneus est, cui munus 
 tubicinis, lepus, vero, cui munus tabellarii deferatur. 
 
 Nemo est tarn parvus et humilis , cujus opera non 
 in aliqua re utilis esse possit. 
 
 LXVIL 
 Narratio ridicula. 
 
 Quidam interrogavit rusticum, num aqua putei, quern 
 in praedio habebat , bona esset ad bibendum? Quum 
 
ille diceret, bonam esse, suosque parentes et majores ex 
 eo bibisse : Perlonga igitur, inquit , eorum colla fuisse 
 oportet, qui ex tarn profundo puteo bibere potuerint. 
 
 LXYIII. 
 
 Cornelia. 
 
 Cornelia, Gracchorum mater, quum Campana ma- 
 trona ornamenta sua pulcherrima ipsi ostenderet , traxit 
 earn sermone, donee e schola redirent liberi. Turn , et 
 haec, inquit, mea sunt ornamenta. Date operam, pueri 
 dilectissimi, ut etiam Yestri parentes idem de vobis prae- 
 dicare possint. 
 
 Homo superstitiosus et Cato. 
 
 Homo quid am superstitiosus reperit caligas suas a 
 soricibus adrosas. Hoc ostento turbatus interrogavit 
 Catonem , quid mali portenderet? Ille vero : Non est 
 inquit ostentum, quod sorices adroserunt caligas; at vero 
 si caligae adrosissent sorices, id fuisset ostentum. 
 
 LXIX. 
 
 D i o g e n e s. 
 
 Quum Diogenes animadverteret quendam imperite 
 jaculantem, proxime scopum consedit , et quum ex eo 
 quaereretur, cur id faceret? Ne forte, inquit, ille me 
 feriat. Quum portas amplas et magnifice extructas 
 exigui oppidi videret : Viri, inquit, Myndenses, claudite 
 portas, ne urbs vestra egrediatur. Idem quaerenti, quid 
 apu.. homines celerrime senesceret?respondit: Ben ficium. 
 
 LXX. 
 
 Apte dicta. 
 
 Agesilaus, quum pater postulasset, lit in judicio sen- 
 tentiam legibus adversam ferret, respondit : A te, mi 
 pater, jam a pueritia doctus sum legibus parere. Itaque 
 etiani nunc tibi obtemperabo , nihil in leges peccando. 
 
so 
 
 Socrates docuit abstinendum esse a cibis, qui non 
 esurientem invitarent ad edendum, et a potu, qui non 
 sitientem invitaret ad bibendum. Aristotelem Alexander, 
 cui puer educandus et erudiendus fuerat traditus, summa 
 veneratione prosequebatur , dicens : Se illi non minus 
 quam patri debere, quod a patre vivendi, a praeceptore 
 bene vivendi initium accepisset. 
 
 LXXL 
 Vulpes et leo. 
 Leo senio confeetus, quum vires non amplius suppe- 
 tebant ad victum parandum , callidum consilium cepit, 
 quo vitam sustentaret. In antro enim , quasi morbo cor- 
 reptus, decubuit, et quum reliquae bestiae advenirpnt ad 
 eum visendum, prehensas devoravit. Quum ita multae a 
 leone absumtae essent, accedit vulpecula ad antrum, sed 
 substitit haesitans et circumspectans. Turn leo rogat : 
 Cur dubitas ad me adire ? Ilia respondit : Vestigia me 
 terrent, quae omnia ad te ferunt, non retrorsum, 
 
 LXXII. 
 
 Leo et musculus. 
 Cireum leonem rlormientem lascive discurrebant mus- 
 culi, quorum unus in dorsum ejus insiluit. Captus hie a 
 leone experrecto exeusavit imprudentiam suam , eique 
 magnas gratias pollicitus est, si ipsi vitam donare vellet. 
 Leo, etsi ira commotas, ignovit tam^n musculo precanti, 
 et tarn contempt? m bestiolam dimisit inviolatam Paulo 
 post leo praedam incaute investigans in laqueos incidit, 
 quibus adstrictus rugitum maximum edidit. Accurrit 
 musculus . cernensque vincula , quibus leo tenebatur, ar- 
 repsit ad laqueos eosque corrosit. Hac ratione quum leo- 
 nem liberasset : Contempsisti me , inquit, quasi nullum 
 cuiquam vieissim beneficium praestare possem. Nunc 
 vide parvum murem gratias leoni maximas referentem. 
 
 LXXIII. 
 
 L i g n a t o r e t M e r c u r i u s. 
 Caedebat quidam ligna juxta fluvium. Inter opus 
 excidit ei securis inque numen demersa est. Turn in ripa 
 
91 
 
 sedens misere lamentari coepit. Mercurius quurn praete- 
 riens querelas ejus audiWsset , misertus aquas subiit, et 
 retulit securim, non earn tamen, quam amiserat ille, sed 
 auream, et num haec esset amissa, interrogavit. Negavit ille. 
 Iterum igitur Mercurius aliam exrulit eamque argeDteam. 
 Sed quurn iterum negaret lignator et accipere nollet, 
 postremo ferream attulit, quam laetus ille agnoyit. Hac 
 probitate delectatus deus omnes istas illi secures donavit. 
 
 lxxiv. 
 
 Lignator et Mercurius. 
 Haec quurn multis narrasset lignator, alius quidam, 
 ut similem fortunam experiretur , ipse securim suam in 
 fluvium sponte abjecit, et juxta eum assidens plorare 
 atque lamentari coepit. Turn ad hunc quoque accessit 
 Mercurius, et quurn causam laerimarum auditn'sset, auream 
 protulit securim, interrogans, num ea esset, cujus jacturam 
 quereretur. Ille vero laetus : Sane, inquit, mea haec est. 
 At Mercurius impudentem et mendacem hominem aversatus 
 discessit, et non solum auream illam securim secnm abstulit 
 sed ne earn quidem, quam in fluvinm projecerat, ei retulit. 
 
 LXXV\ 
 Pueri Macedonis perseverantia. 
 Vetusto Macedoniae more regi Alexandro nobilfssimi 
 pueri praesto erant sacrificanti. E quibus unus cum thu- 
 ribulo ante ipsum adstitit , in cujus brachium carbo ar- 
 dens delapsus est Quo etsi ita adurebatur, ut adusti cor- 
 poris odor ad circumstantiiim nares perveniret, tamen 
 et dolorem silentio pressit, et brachium immobile tenuit, 
 ne sacrificium regis aut concusso thuribulo impediret, 
 aut edito gemitu rngias aures offenderet. Rex, quo magis 
 pueri patinntia delectatus est, hoc cert'us perseverantiae 
 experimentum sumere voluit. Consulto enim sacrificavit 
 diutius, Deque hac re ilium a proposito depulit. 
 
 LXXVI. 
 
 Catonis pueri constantia. 
 Marcus Cato in domo avunculi sui Drusi , tribuni 
 plebis, educabatur . Quurn apnd eum socii de eivitate 
 
92 
 
 impetranda convenissent , et Quintus Poppedius, Marso- 
 rum princeps, puerum rogaret, ut socio* apud avuncu- 
 lum adjuvaret, constanti vultu respondit non facturum se. 
 Iterum deinde et saepius rogatus in proposito perstitit. 
 Tunc Poppedius puero in altissimam aedium partem 
 sublato minatus est, se eum inde dejecturum, nisi preci- 
 bus obtemperaret. Sed Cato ne hac quidem re ab in- 
 cepto depelli potuit. Ita Poppedio vox ilia expressa est : 
 Gratulemur nobis, socii , liunc esse tarn parvum ; nam si 
 hie senator esset, ne sperare quidem eivititem liceret. 
 Sic ea constantia, quam postea per totam vitam ostendit, 
 jam in Catone puero adparuit. 
 
 LXXVII. 
 
 Crudelitatis exemplum. 
 
 Quum Augustus apud Vedium Pollionem aliquando 
 coenaret, unus e servis f regit vas crystal linum. Rapi eum 
 ad mortem Vedius jussit , et objici muraenis , quarum 
 magnam copiam in piscina alebat. Evasit e manibus puer 
 et ad Caesaris pedes confugit , nihil aliud rogaturus, 
 quam ut aliter periret, nee esca piscium fieret. Motus 
 est novo crudelitatis genere Caesar , et ilium quidem 
 mitti, erystallina autem vasa omnia coram se frangi jussit. 
 
 L XXVIII. 
 
 Preces repudiatae. 
 
 Archelaus, rex Macedonum, quum quidam, cui nihil 
 pulchrum videbatur, nisi dona accipere , inter coenam 
 aureum poculum posceret, hoc poculo Euripidem dona- 
 vit, ilium alterum ita alloquens : Tu quidem dignus eras, 
 qui peteres, hie autem dignus est, qui accipiat, vel non 
 petens. 
 
 Lupus et grus. 
 Inhaeserat os in faucibus lupi. Mercede igitur con- 
 ducit gruem, qui inserto rostro ia rictum suum os e fau- 
 cibus extrahat. Hoc longitudine colli rostrique grus fa- 
 cile efficit. Quum autem mercedem postularet, lupus sub- 
 ridens et dentibus infrendens : Nonne tibi, inquit, mer- 
 
93 
 
 ces satis magna videtur caput incolume e lupi faucibus 
 extractum ? Multi maximis beneficiis adficiuntur debitam 
 gratiam non referentes. 
 
 LXXIX. 
 
 C a n c r i. 
 
 Cancer dicebat fiiio : Te semper retro ambulantem 
 video. Moneo te, ut tandem aliquando prorsus abeas. Cui 
 ille : Libenter, inqait , tuis praeceptis obsequar , si te 
 prius idem facientem videro. Docet haec fabula adoles- 
 centiam nulla re magis, quam exemplis instrui. 
 
 M iru m somnium. 
 
 Plinius haec narrat. Est mihi , inquit, libertus Mar- 
 cus, non illiteratus. Cum hoc minor frater in eodem 
 loco quiescebat. Is visas est sibi cernere quendam in 
 toro residentem admoventemque capiti suo cultros, atque 
 etiam ex ipso vertice amputantem capillos. Ubi illuxit, 
 ipse circa verticem toDsus, capilli jacentes reperiuntur. 
 
 Alexander. 
 
 Alexander quum audisset Anaxagoram disserentem 
 innumerabiles esse mundos , illacrimasse dicitur. Quum 
 amici rogarent, numquid accidisset lacrimis dignum ? An- 
 non, inquit, videor merito flere, qui, quum mundi sint 
 innumerabiles, nondum uDius dominus factus sim. 
 
 LXXX. 
 
 Ans er es et grues. 
 
 In eodem quondam prato pascebantur anseres et 
 grues. Adveniente domino prati grues facile avolabant, 
 sed anseres, impediti corporis gravitate, comprehensi et 
 mactati sunt. Sic saepe pauperes cum potentioribus in 
 eodem crimine deprehensi , soli dant poenas , dum hi 
 salvi evadunt. 
 
 P h i 1 i p p u s. 
 Indignantibus Philippi amicis, quod Peloponnesii in 
 Olympiad's ipsum derisissent , tot beneficiis a rege ad- 
 
94 
 
 fecti , eumque hoc sermone ad vindictam exstinoulanti- 
 bus : Quid igitur, inquit, futurum est , si quid iis mali 
 fecerimus ? 
 
 Diogenes. 
 
 Muribus ad Diogenis mensam subrepentibus : Ed, 
 inquit, Diogenes quoque parasitos alit. 
 
 Responsa Laconica. 
 Argivo quodam dicente : Multa sunt apud nos Spar- 
 tanorum sepulcra ; Lacon excipiens : Atqui Argivorum, 
 inquit, apud nos nullum. Eodem modo Antalcides Lace- 
 daemonius Atheniensi quodam sic apud ipsum gloriante : 
 Nos saepenumero ros a Cephiso propulimus : Sed nos, 
 inquit , vos nunquam ab Eurota. 
 
 LXXXI. 
 
 Pausaniae proditio. 
 
 Pausanias , Lacedaemonius , et Spartam et ceteram 
 Graeciam sub potestatern Persarum regis redigere voluit. 
 His rehus ephori cognitis jusserunt euui comprehendi. 
 At ille in aedem Minervae confugit. Hinc ne exire posset, 
 statim ephori valvas ejus aedis obstruxerunt ., tectumque 
 sunt demoiiti, quo facilius sub dio iuteriret. Dicunt eodem 
 tempore matrem Pausauiae vixisse , eamque , postquam 
 de scelere iilii comperit, in primis ad filium claudendum 
 lapidem ad introitum aedis contulisse. Hie cum semia- 
 nimis de templo elatus esset, coufestim animam efflavit. 
 
 LXXXII. 
 
 Diogenes et Alexander. 
 
 In Isthmum conrenerant Graeci , ut bellum contra 
 Persas decernerent, et Alexandrum, Macedoniae regem, 
 ducem in hoc bello constituereiit. CoDfluebant ad Ale- 
 xandrum omnes viri ceJebriores salutatum et gratula- 
 tum. Solus deerat Diogenes , qui turn apud Corinthnm 
 degebat. Quum Alexander satis diu eum exspectasset, 
 tandem ut hominem cognosceret , ipse ad ilium cum co- 
 mitibus profectus est. Inrenit sub dio apricantem. Comi- 
 
95 
 
 ter eum salutat Alexander et hortatur , ut aliquid sibi 
 expetat. At Diogenes : Hoc unum te rogo , ut a sole 
 paullisper recedas. Obstupuit Alexander et yirum omnia 
 contemn entem admirans dixit : Nisi Alexander essem, 
 sane Diogenes esse yellem. 
 
 LXXXIH. 
 
 Fidelitatis exemplum. 
 
 Quum Plotius Plancus, vir nobilis, a triuniviris pro- 
 scriptus, in agro Salernitano lateret , delicatiore vitae 
 genere locum perfugii detexit. Venerunt igitur, qui pro- 
 scriptos insequebantur , serrosque multum ac diu torse- 
 runt ; sed ili in maximis doloribus se nescire , ubi do- 
 minus esset, affirmabant. Non sustinuit deinde Plancus, 
 tarn fideles servos ultra cruciari ; sed processit in me- 
 dium, jugulumque gladiis militum object. Difficile est 
 igitur dijudicatu, utrum dignior fuerit dominus, qui (ut 
 is) tales servos haberet, an serW laudabiliores, qui (quum 
 ii) dominum pessumdare noluerint. 
 
Mali recnik. 
 
 A, ab, abs, Od, iz. 
 Abdera, ae, z. grad u Thraciji. 
 Abderita, ae, m. Abderitjanin. 
 abdico, i. odreci se (casti). 
 abdo , didi , ditum , 3, ukloniti, 
 
 sakriti. 
 abduco, xi, ctum, 3. odyesti. 
 abeo, ii, itum, ire, odici, poci, 
 
 nekamo. 
 aberro, 1. zalutati, zaci s puta. 
 abhinc, odsele, od prije. 
 abhorreo, ui, 2. uplasiti se cesa, 
 
 prepasti se cesa; — abhorret 
 
 a meet consuetudine, nije moja 
 
 navada* 
 abitus, us, m. odlazak. 
 abies, eiis, z. jela. 
 abigo , egi , actum , 3. oterati, 
 
 proterati. 
 abjectus, a, um, podao, gadan, 
 
 merzak ; pris. abjecte. 
 abjicio, jeci , jectum, 3. baciti, 
 
 zabaciti. 
 ablego, 1. poslati. [kinuti, 
 
 aboleo, evi, itum, 2. ukinuti, do- 
 abripio, ripiti, reptum, 3. odter- 
 
 gnuti, odneti. 
 abrogo, 1. ukinuti, dokinuti. 
 abscondo, didi, ditum, 3- sakriti. 
 absolvo, solvi, solutum, 3. oslobo- 
 
 diti, resiti ; capitis, od smerti. 
 absorbeo, bui, psi, ptum, 2. po- 
 
 gutnuti, poserkati. 
 absque, bez. 
 
 absterreo, ui, itum 2. uplasiti. 
 abstineo, tinui, tentum, 2. uzder- 
 
 2ati, uztegnuti, uzpregnuti se. 
 
 abstinens, tis , trezan, uingren ; 
 
 ustegnut, uzpregnut. 
 abstinentia , ae , z. treznost, 
 
 umerenost, uztegnutje, uzpreg- 
 
 nutje. 
 abstraho , xi , ctum , 3. odvuci, 
 
 odvratiti, uzpregnuti. 
 absum, fui, esse, nebiti. 
 absumo, sumsi, sumtum, 3. potro- 
 
 siti, porabiti. 
 abundo, i. obilovati. 
 abutor , usus sum, 3. potrositi, 
 
 porabiti; zlorabiti. 
 ac, vez. i, kano ; ac si, kano da. 
 academia, ae, z. akademija, gim- 
 
 nazija blizu Athene. 
 acanthis, idis , z. (cizag) ; ces- 
 
 ljugar (stiglic). 
 accedo, cessi, cessum, 3. pristu- 
 
 piti, pribliziti se. 
 accendo, di, sum, 3. uzgati, upa- 
 
 lifi, razplamtiti , planuti. 
 accido, cidi, cisum , 3. nas§ci, 
 
 razslabiti. 
 accidit, biya, dogadja se- 
 accio, ivi, itum, 4. pozvati. 
 accipio, cepi, ceptum, 3. uzeti, 
 
 primiti, dobiti, cuti, doznati. 
 accipiier, ris, m. jastreb. 
 accommodatus , a um, shodan, pri- 
 
 kladan, primeran. 
 accresco , evi, etum, 3. narasti, 
 
 prirasti, pomnoziti se. 
 accumbo, bui, bitum, 1. lezati s 
 
 kim ; sSd&ti za stolom. 
 accuratus, a, um , tocan, pris. 
 
 accurate, 
 accurro, cucurri, cur sum, 3. do- 
 
 tercati, doskociti, dopasti. 
 
97 
 
 accuso, 1. tuziti, obediti. 
 
 acer, cris, ere, os tar, re van, va- 
 
 tren. 
 acerbitas, atis z. gorkost, ne- 
 
 prijatnost, serditost, zestina. 
 accrbus, a, um, gorak, zestok, 
 
 pris. acerbe. 
 aeerra, ae, z. kadionica. 
 acervus, i, m. knp. 
 acesco, acui, 3. kisnuti. 
 Achilles, is. Achil, najhrabriji 
 
 gercki junak za rata trojan- 
 
 skoga. 
 acidus, a, um y kiseo, 
 acies, ei, z. ostrina, bojni red, 
 
 versta. 
 acquiesco , evi, etum, 3. odpoci- 
 
 nuti; umiriti se ; pristati uza 
 
 sto. [postignuti. 
 
 acquiro , sivi , situm, 3. steci, 
 actio, onis, z. cin. 
 aculeus, i, m. bodac, zalac. 
 acumen, tnis, s. ert, siljak ; ostri- 
 na ; bistar um, um. 
 acuminatus, a, um, siljast. 
 actio, ui, utum^ 3- ostriti, bru- 
 
 siti, poticati. 
 acus, us, z, igla. 
 aciAus, a, um, ostar, ostrouman, 
 
 pris. acute. 
 ad, pred. do, o, u, k, na blizu. 
 adu.iiias, antis, m. dijamant. 
 adamo, i. obljubiti, ljubiti. 
 addico, xi, ctum, 3. obecati, pri- 
 
 znati, posyetiti. 
 addictits, a, um, priverzen. 
 addisco, didtci, 3. nauciti. 
 addo, dldi, ditum, 3. pridati, 
 
 dodati. 
 adduco, xi, ctvm, 3. dovesti, pri- 
 
 vesti, skloniti, privoliti. 
 adeo, pris. tako, toliko. 
 adeo, ii, itum, doci, prici, po- 
 
 setiti. 
 adj. v. aff. 
 
 udhrtereo, haesi , fu/esum, 2. vi- 
 sed, priverzen bifi, pristati. 
 ddhibeo, bui, Vdum, 2. uzeti, ra- 
 
 biti, sluziti so; — dffigentiam, 
 
 biti marljiv- 
 Lalinska Sitanks. 
 
 adhortatio, onis, z. opomiDJanje, 
 
 nagovaranje, hrabrenje. 
 adhortor, 1. nagovarati , slobo- 
 
 diti, opominjati 
 adhuc, pris. jos, joste. 
 adjaceo, ui, 2. lezati, biti do; 
 
 graniciti ; zaceljivati. 
 adtgo , egi , actum, 3. goniti, 
 
 silovati, primoravati. 
 adjicio eci, ectum , 3. priyaliti, 
 
 dodati. 
 adtmo, emi, emtum, 3. uzeti, odu- 
 
 zeti. 
 adipiscor, eptus sum, 3. postici. 
 adttus, us, m. pristnp, ulaz. 
 adjumentum, i, s. pomoc, Sred- 
 
 stvo. 
 adjungo, xi , ctum, 3. privaliti, 
 
 dodati, spojiti, sdruziti. 
 adjuvo, uvi, utum, 1. pomoci. 
 adjutor, oris, m. pomocnik, po- 
 
 magac. 
 adjutrix, ids, z. pomocnica, po- 
 
 magacica. 
 adl- v. all. 
 administro, 1. upravljati, ruko- 
 
 voditi. 
 admirabilis, e, cudan. 
 admiratio, onis, z. cudjenje. 
 admirator, oris, m. koji se cudi. 
 admiror, 1. cuditi se, diviti se. 
 admisceo, iscui, istum, 2. Hi ix- 
 
 tum, 2. umesati, smesati. 
 admitto , misi , mis sum , 3. dopu- 
 
 stiti, dozvoliti, uciniti, pociniti. 
 admodum , pris. jako , veoma, 
 verlo. 
 admoneo, ui, %tum, 2. Opomenuti, 
 
 setiti, domisliti. 
 admonitio , onis , z. opomena, 
 
 setjanje. 
 admoveo, movi, motum, 2. pri- 
 
 sloniti, primaknuti. 
 
 adn. v. ann. 
 
 adoleo (vi, ultum) 2. kaditi (tam- 
 
 jan), zertvovati. 
 adolescent, tis. m. mladic. 
 adoleseentia, ae, z. mladost. 
 adole8centttki8 % i, m. mladic. 
 adolesco, olevi, ultum, 3. narasti. 
 
98 
 
 adopto, 1. posiniti. 
 
 adorior, ortus sum, 4. navaliti, 
 
 napasti, udariti na. 
 adorno, i. resiti, kititi. 
 addro, 1. govoriti, prositi, obo- 
 
 zavati. 
 adp. v. app. 
 Adria (Hadria) ae, m. jadransko 
 
 more. 
 Adrianus (Hadrianus), i, m. rim- 
 
 ski car. 
 Adriaticus, a um, jadranski. 
 adscendo, adsentatio, adsentior, 
 
 adsequor, adsideo, a. ass. 
 adscribo, psi, ptum, 3. pripisati. 
 adspectus, us, m. vid, pogled. 
 adspergo, si, sum. 3. poskropiti, 
 
 posuti, posipati. 
 adspicio, xi, ectum, 3. gledati, 
 
 motriti. 
 adsto , sttti , stitum i statum, 
 
 stajafci nz, do, pokraj. 
 adstringo, inxi, ictum, 3. steg- 
 
 nuti, napeti. 
 adsuefacio, feci, factum, 3. pri- 
 
 vaditi. 
 adsuesco, adsumo, v. ass. 
 adsum, fui, esse, biti ovde, biti 
 
 komu u pomoc. 
 adulatio, onis, z. 
 adulor, 1. laskati se. 
 aduro, Ussi, ustum, 3. nagoriti, 
 
 nzgati, izgoriti. 
 adveho, xi, ctum, 3. privezti. 
 advena, ae, m. tudjiD, stran, 
 
 dosljak._ 
 advenio, veni, ventum. 4. doci, 
 
 stici. 
 advento, 1. dolaziti, priblizava- 
 
 ti se. 
 adventus, us, m. dolazak. 
 adversarius, i, m. protivnik. 
 adversor, 1. protiviti se, opirati 
 
 se. 
 adversus, a, um, opak, protivan* 
 adversus {adversum) predl. pra- 
 
 ma, proti, nasuprot. 
 adverto, ti, sum, 3. oberimtL 
 advoco, 1. dozvati. 
 advolo, 1. doletiti. 
 
 advolvo, volvi, volutum, 3. pri- 
 valiti, privinuti, priklopiti ; ad- 
 volvi pedibus, pasti na kolena. 
 aedes, is, hram; u viseb. kuca. 
 aedificium, i, s. sgrada. 
 aedifico, :!. graditi. 
 aedilitas, atis, z. edilska cast. 
 aeger, gra, grum, bolestan. 
 aegre, pris. jedva, komanj ; s 
 tezkom mukoin ; aegre ferre, 
 nerado terpiti, podnositi, ser- 
 di me, zalosti me sto. 
 aegritudo, nis, z. briga, zalost, 
 
 bolest. 
 aegroto, 1. bolujem. 
 aegrotus, a, um } bolestan. 
 Aegijptus, i, z. Aegypat, Misir. 
 aemulatio, onis, z. natecanje. 
 aemulor, 1. natecati se. 
 aemulus, a, um, takmac. 
 Aeneas, ae, m. glasoviti tro- 
 
 janski knez. 
 aeneus, a, um, meden, od tuca, 
 
 meda. 
 aenigma, alls, s. zagonetka. 
 aequabiliter , pris. jednako. 
 aequdlis, e, jednak, savremen ; 
 
 samosfc. savremenik. 
 aeque, prisl. kano, isto tako, 
 
 aeque ac, atque i upravo tako. 
 aequltas, atis, z. pravicnost. 
 Aedmis, i, m. Aeduanac, pnk u 
 
 Galliji. 
 Africa, ae, z. Afrika, i Africanus, 
 
 Afrikanac. 
 aequo, 1. jednaciti, izjednaciti. 
 aequor, oris, s. more. 
 aequus, a, um, ravan, pravican; 
 
 aequo animo, terpljivo, s mir- 
 
 nim sercem. 
 aer, is, m. zrak. 
 aerumna, ae , z. nevolja, ne- 
 
 zgoda, nesreca. 
 aes, aeris y s. novae, tu5- 
 aestas, atis, z. leto-. 
 Aeschylus, i, m. glasovit gercki 
 
 dramatik. 
 Aesopus, i, m. glasovit gercki 
 
 basnik. [procSnitelj. 
 
 aestimator, is, m. razsuditelj 
 
aestimo, i. proceniti, razsuditi; 
 magni, verlo ; pluris, vise; «*■ 
 hilt, nimalo ceniti. 
 aestivs, a, w»iletau, viseb, voj- 
 
 nicki letni stan. 
 aestuo, 1. vruce mi je. 
 aestus, us, m. Yrucina. 
 aetas, atis, z. doba, vreme. 
 fieternus, a, tan, vSean. 
 Aetna, ae, z (»»), Etna, ognjo- 
 
 nietno berdo u Siciliji. 
 aevum i, s. doba, vek. 
 ufabtlis, e, prijazan, prijatan. 
 afdbre, pris. umetno. 
 affativt, pris. dosta, dovoljno. 
 afectio, onis, z. narav, stanje, 
 
 cutjenje. 
 affecto, l. teziti za cim preko- 
 
 merno. 
 
 afeetus, us, m. cutjenje, strast. 
 
 affero, attult, aUatum, doneti. 
 
 officio, ec>, ectma, 3« poena, 
 
 kazniti; beneficio, izkazati do- 
 
 brocinstvo. 
 
 um, 3. pribiti, cruci, 
 na kriz udariti. 
 e, srodan. 
 afinifas, atis, z. svojta, svoj- 
 
 bina. 
 afirmo, 1. tverditi. 
 
 , us, m. nadahnutje. 
 >, xi, ctum, 3. razzalostiti, 
 ictae res, nezgoda, nesreca. 
 '.',. tcc : , pritec', 
 obilovati 
 
 us, us, m. doticanje, ranoz- 
 tyo, plirna. 
 
 . onis, hi, koji tera osla. 
 Agathi '. glasovit tiran 
 
 u Siciliji. 
 ajde! 
 agettus, /, ,<>. dobarce. 
 
 Jja, polje, okru- 
 zjr, podru 
 AgesiUm.; i, m. kralj spartan ki. 
 obkop, nasip. 
 ■-. 1. obteriiti. 
 aggredior, gressus sum. ?,. na- 
 valiti, udariti pri i liti 86 i 
 is (idisj t m. kralj Spartanski. 
 
 99 
 
 agilis, e, lagak okretan, berz. 
 agilltas, atis, z. okretnost, ve- 
 
 stina. 
 agitator, oris, m. poganjac, ko- 
 
 cijas. 
 aglto, 1. dermati, tresti, poticati. 
 agmen, mis, s. vojska na putu; 
 
 jato, roj (pcelah). 
 agnosco, novi, notum, 3. spo- 
 
 znati, priznati. 
 agnus, i, m. janje. 
 ago, egi, actum, 3. goniti, voditi, 
 
 raditi, ciniti, causam agere, 
 
 parnicu terati, brauiti. 
 agrestis, e, poljski, surov, neo- 
 
 tesan. 
 agricola, ae, m. poljodelac, se- 
 
 ljak. 
 Agrigentinus, a, urn, Agrigen- 
 
 tinac. 
 Agrigentum, i, s. grad u Siciliji. 
 ah! inedj. o, ob, oj, vaj ! 
 aheneus, a, urn, ineden, od tuca. 
 ajo, glag. manj. velim, tverdira. 
 ala, ae, z. kreljut, krilo. 
 alacer, cris, ere, zivahan. 
 aktuda, ae, z. seva, skerlac, 
 
 eaverljuga. 
 alOesco, ui, 3. beliti se, postati 
 
 bio. 
 Albis, is, rn. Laba. 
 albus, a, um, bio. 
 Alcibiddes, is, m. glasovit athen- 
 
 -ki vodja. 
 algeo, si, 2. zebsti, merznutf, 
 
 sraerzavati se. 
 ales, Uis, permit, samost. ptica. 
 alias, pris. drugi put, drugda. 
 alicubi, pris. negde. 
 <<ui, tndj. 
 turn, /. ?. luana. 
 alio, pris. drugamo. 
 
 /'". iiii.s. nckoliko vre- 
 
 mena. 
 
 pris. TH-kor, jednora- 
 '. dosta vclik, 
 uantum, ] rilicno mn" 
 
 aliquanto, poncsto. 
 aliquantwn, ncsto malo. 
 
 Iquid, TiT-tko, nc§to; 
 
 7 
 
100 
 
 aliquis, aliqua, aliquod , ne- 
 
 kakov, — kova, — kovo. 
 aliquot, n^koliko. 
 aliquoties, pris. nekoliko putah. 
 altter, pris. drugcije, iDace. 
 aliunde, pris. oddrugud. 
 alius, a, ud, drugi. 
 allatro, 1. lajati, zalajati na koga. 
 allevo, i. podignuti. 
 allicio (adl.J, lexi, ledum, 3* pri- 
 
 mamiti. 
 alUgo, 1. privezati. 
 alloquor (adlS), cuius sum, 3. pio- 
 
 govoriti komu. ■ 
 alo, alui, alitum, altum, 3. hra- 
 
 niti, odhraniti. 
 aloe, es, z. aloe. 
 Alpes, ium, z. alpe, planine. 
 alter, a, um, drugi od dvojice. 
 altercor, 1. pravdati se, inatiti se. 
 alteruter, utra, ulrum, jedan od 
 
 dvojice. 
 aliitudo, inis, z. visina, dubljiua. 
 altus, a, um, visok, dub ok. 
 alveare, is, s. uliste. 
 alv'eus, i, m. korito, struga od 
 
 reke. 
 alvus, i, z. terbuh. 
 amabtlis, e ljubezan. 
 amaritudo, inis, z. gorkosf", zu- 
 
 koca. 
 amarus, a, um, gorak, zuhak, 
 
 zuk. 
 ambages, um, z. okolisanje; sine 
 
 — ni pet ni seat. 
 ambiguus, a, um, dvojben, dvo- 
 
 znacan. 
 ambto, ii, ivi, Hum, 4. obilaziti, 
 
 obkoliti. 
 ambitio, onis, z. slayohlepnost, 
 
 slavica. 
 ambitus, us, m, prostor, obseg. 
 ambo, ae, o, oba, obe, oba. 
 ambutatio, onis, z. setanje. 
 ambulo, 1. setati, hodati. 
 amice, pris. prijateljski. 
 amicitia, ae, z. prijateljstvo. 
 amiculum, i, s, kabanica. 
 amiculus, i, m. prijateljcic. 
 amicus, a, um, prijateljski, sa- 
 
 most. amicus, i, m. prijatelj, 
 
 arnica, ae, z. prijateljica. 
 amitto, misi, missum, 3. izgu- 
 
 biti. 
 Ammon (Hammon), onis, m. pri- 
 
 devak Jupitrov. 
 amnis, is, m reka. 
 amo, i. ljubiti. 
 amoenitas, atis, z. ugodnost, 
 
 milina. 
 amoenus, a, um, ugodan. 
 amolior, itus sum, 4. ukloniti, 
 
 odstraniti. 
 amor, is, m. ljubav. 
 amplector, xus sum, 3. zagerliti, 
 
 prigerliti — amore, ljubiti. 
 amplitudo, inis, z. daljina, dosto- 
 
 janstvo, cast, ugled. 
 ampliftco , 3. razsiriti, razpro- 
 
 straniti. 
 amplus, a, um, prostran, bogat. 
 amputo, 1. odseci. 
 an, vez. ili ; Hi mozebit. 
 Anacharsis, is, m. Scit, glasovit 
 
 mudrostju. 
 anas, atis, z. raca. 
 Anaxagoras, ae, m. gercki filosof. 
 anceps, cipitis, ' dvoglav, dvo- 
 
 struk, neizvestan. 
 Anchises, ae, m. trojanski knez, 
 
 otac Aenein. 
 ancilla, ae, z. sluzkinja. 
 Ancus Martins , cetverti kralj 
 
 rimski. 
 anfractus, us, m. krivudanje, vi- 
 
 juganje, zavoj. 
 ango, anxi, 3. uzuemiriti, muciti. 
 angor, oris, m. muka, strah. 
 anguilla, ae, z. ugor. 
 anguis, is, m. kaca. 
 angustiae , arum , z. klanac, 
 
 tesnac. 
 angustus, a, um, tesan. 
 anima, ae, z. dah, du§a, zivot. 
 animadverto, ti, sum, 3. opaziti. 
 animal, alis, s. zivotinja. 
 animans, tis, m. i z. zivuce 
 
 bitje, zivotinja. 
 animosus, a, um, sercan, ne- 
 
 prestrasan, derzovit. 
 
101 
 
 animus, i, m. dusa, duh, cud, 
 
 serce, odvaznost. 
 annecto (adn.), nexui, next, ne- 
 
 xum, 3. privezati,dodati,uplesti. 
 annitor {adn.), nisus, nixus sum, 
 
 3 nasloniti se, poduperti se, 
 
 nastojati, tersiti se. 
 annon, nije li ? 
 annona, ae, z. zito, cena zita 
 
 hrana. 
 annosus, a, um, u godinah, star. 
 cumulus, i, m. persten. 
 annumero, (adn.), 1. pribrojiti, 
 
 U\erstiti. 
 annuo (adn.) ui, 3. namignuti, 
 
 pristati lua sto namignuv gla- 
 
 vom. 
 annus, i, m. godina, godiste. 
 annuus, a, um, godisnji. 
 anser, eris, m. guska. 
 
 rinus, a, um, gusci, penna, 
 
 g u sc-o pero. 
 Antalcidas, ae, m. sparfanski 
 
 poslanik. 
 ante, predl prod. 
 antea, pris. prije. 
 antecedo, cessi, cessum, ici prije 
 
 koga, nadici, nadkriliti. 
 
 ■>llo, ui, 3. naciici, nadkri- 
 liti, nadvisiti. 
 antefero, tuli, latum, ferre, ce- 
 
 niti vise, voliti. 
 antegredior , gressus sum , 3. 
 
 predrcc'. 
 antelucanus, a, um, sto je prije 
 
 dana, o zori, o usvitku. 
 antenna, ae, z. iantina. 
 Antenor, dris, m, odlican Tro- 
 
 janac. 
 antepono, posui, positum, 3. 
 
 vise ceniti. 
 ani&quam, vez. prije nogo. 
 antetto, t%ti, ttatuim^ 1 . 
 Antigtinus, i, m. volja Alexan- 
 dra velikoga 
 Antim&chue, i, m. g£r5ki p&snik. 
 Antiochus, i, in. sirski kralj. 
 Antipdter, tris, m. namcstnik 
 
 Alexandra velikoga , zatim 
 
 kralj maccdonski. 
 
 antiquitas, dlis, z. starodavnost, 
 
 staro coba. 
 antiquus, a, um, starodavan. 
 antistes, ttis, m. i z. nadstojnik ; 
 
 svetjenik. 
 Antisthenes, is, m. gercki filosof. 
 Antoninus, i, m. rimski car. 
 antrum, i, s. spilja. 
 anus, us, z. stara zena, starica. 
 anxius, a, um, strasljiv, nemiran, 
 
 skerban. 
 Anxur, uris, s. grad u Italiji. 
 apdge, otale, odlazi, tornjaj se ! 
 Apelles, is, m. glasovit gercki 
 
 slikar. 
 aper, ri, m. vcpar. 
 aperio, ui, ertum, 4. otvoriti, 
 
 odkriti, kazati, izvestiti. 
 aparte, pr?sl. ocito. 
 apex, ids, ert, siljak. 
 apiarium, i, s. kosnica, uliste. 
 apis, is, z. peel a. 
 Apis, is, m. bik, koga su Aegyp- 
 
 tjani stovali kano boga. 
 Apollo, mis, m. bog Apollo. 
 apparatus {adp.), us. on. pripra- 
 
 va, naoruzanje. 
 appareo (adp.), ui, itum, 2. doci, 
 
 granuti, pojaviti se, viditi se. 
 appello, 1. zvati. 
 apello, puli, ;>wfoum, 3. t&rati 
 
 kamo ; pristati na kopno, iz- 
 
 kercati se 
 appendo (adp.), di, sum, 3. za- 
 
 vesiti, vagati. 
 appeto (adp.), Uvi, titum, 3. ze- 
 
 liti, teziti za cim. 
 appetltus, us, m. zelja, pozuda . 
 applico, i. postaviti, nasloniti, 
 
 spojiti se, sdraziti se. 
 "[■[•■>ii<>, 8u4, aitum, 'A. postaviti, 
 
 poloziti. 
 opporto, 1. donositi. 
 approbation onit, z. odobrenje. 
 apprdbo, I. odobriti. 
 appropinquo, 1. pribliziti se, 
 aprieor, 1. suncati se. 
 aptt . pris. spretno, v8Sto,naredno. 
 apto, i. metnuti, pripraviti, spre- 
 
 uiiti. 
 
102 
 
 aptus, a, um, naredan, vest, pri- 
 
 kladan, sposoban. 
 apud, kod, pokraj, pred kim, 
 
 blizu, koga. 
 aqua, ae, z. yoda. 
 aqutla, ae, z. orao. 
 aquilo, onis, m, sever (vetar). 
 aquosus, a, um, obilan vodom, 
 
 mocvaran. 
 ara, ae, z. zertvenik. 
 Arabia, ae, z. Arab ska. 
 Arabs, dbis, m. Arapin. 
 aranea, ae, z. pauk. 
 .Araris, is, m. reka u Galliji 
 . (Saone). 
 aratrum, i, s. plug". 
 Arbela, orum, grad u AzijL 
 arbiter, tri, m. izabran sudac. 
 arbitrium , i, s. mnenje; svoje- 
 
 volja. 
 arbitror, 1. mneti. derzati. 
 arbor, oris, z. stablo, strom. 
 area, ae, z. skrinja. 
 arcanus, a, um, tajan. 
 arceo, ui, 2. odyratith 
 arcesso, tvi, itum, 3. dozvati, k 
 
 sebi pozvati, pred sud pozvati. 
 Archelaus, i, m. macedonski 
 
 vodja. 
 Archimedes is, m. glasovit me- 
 
 kanik. 
 arctus, a, um, t&san. 
 arcus, us, m. Ink. 
 Ardea, ae, z. grad u Italiji, 
 ardeo, si, sum, 2. goriti. 
 ardenter, pris. goruce, vatreno. 
 arduus, a, um, visok, tezak. 
 area, ae, z. prosto mesto; dvo- 
 
 riste. 
 arena, ae, z. pesak. 
 aresco, arui, 3. osusiti se, uveh- 
 
 nuti. 
 argenteus, a, um, srebern. 
 argentum, i, s. srebro. 
 Argivus, a, um, Argivac. 
 Argos s. grad u Gerckoj (viseb. 
 
 Argi, orum). 
 Argonauta, ae, m. Argonaut. 
 arguo, ui, utum, 3. potvoriti, 
 
 obediti, kazati, dokazati. 
 
 aridus, a, um, suh. 
 aries, etis, m. ovan. 
 Aristides, is, m, glasovit Athe- 
 
 njanin. 
 Aristippus, i, m. glasovit gercki 
 
 tilosof. 
 Aristomdche , es , z. glasovita 
 
 Trojanka. 
 Aristoteles, is, m. gla ovit gerc- 
 ki filosof. 
 arma, orum, s. oruzje. 
 armo, 1. oruzati. 
 arrideo (adr.}, si, sum, 2. na- 
 
 smehnuti se. 
 arrigo, xi, ectum, podici, utesiti, 
 
 podbosti, potaknuti. 
 arripio, ripui, reptum, 3. po- 
 
 grabiti. 
 arrodo, si, sum, 3. Ogrizfi, o- 
 
 glodati. 
 arrogantia, ae, z. preuzetuost, 
 
 objest. 
 ars, tis, z. umetnost, znanost. 
 articulus, i, m. clan, sgloba. 
 artifex, Ids, m. i z. umetnik. 
 artificiosus, a, um, urnetan. 
 artificium, i, s. umetnost, umo- 
 
 tvor, vestina. 
 artus, us, m. udo, clan, Sgloba. 
 arundo, mis, z. terstika. 
 arx, cis, z. kula, grad. 
 as, assis,m. rimski bakren novae. 
 ascendo {ads.), di, sum, 3. uz- 
 
 peti se, popeti se. 
 asellus, i, m. osao, oslic. 
 asiaticus, a, um, azijatski- 
 asinus, i, m. osao. 
 asparagus, i, m. sparoga. 
 asper, a, um, hrapav. 
 asperitas , atis , z. hrapayost, 
 
 tverdina. 
 aspernor, 1. prezirati. 
 asporto, 1. odneti, odnositi. 
 assentatio, onis, z. laskanje. 
 assentator, oris, m. laskalac. 
 assentio, si, suin. 4. pristati uza 
 
 sto. 
 assentior , assensus sum, prista- 
 ti uza sto. 
 assentor, 1. laskati. 
 
103 
 
 <tssequor (ads.) secutus sum, 3. 
 
 postici. 
 asservo, 1. spraviti, cuvafi. 
 assideo (ads.), sedi, sessum, 2. 
 
 prisedati. 
 assiduus, a, um, revan, marljiv, 
 
 postojan. 
 assiduitas, atis, z. marljivost. 
 assigno (adt.) 1. razdeliti, odre- 
 
 diti komu sto. 
 assis, eris, m. daska, letva. 
 assuefacio, feci, factum, 3. pri- 
 
 vaditi se. 
 assuesco, suevi, suetum, 3. pri- 
 
 vaditi se. 
 assumo (ads.), sumsi, sumtum, 
 
 3. uzeti, pridati. 
 assurgo (ads.}, surrexi, surre- 
 
 ctum, 3. ustati. 
 Assyria, ae, z. staro-azijatska 
 
 derzava. 
 ast, vez. ali, no. 
 astrv.m, i, s. zv£zda. 
 abulia, ae, v.. Jukavost, prevara. 
 ustutus, a vm, lukav. 
 at, vez. ali, no. 
 ater, ra, rum, cern. 
 Athenae, arum, z. grad U Ger- 
 
 ckoj. 
 athleia, ae, m. borac. 
 a/'/ue, vez. i. 
 at qui, voz. ali, no, th, sada. 
 
 utr amentum, i, s. tinta. 
 
 atrox, oris, zestok, lesan, stra- 
 
 san. 
 attngen, enis, ISstarka, tercka. 
 
 aUamen, ipak. 
 attendo, di, turn, 3. paziti. 
 attentus, a, urn, pazljiv. 
 attenuo, 1. utanjiti, stegnuti, u- 
 roaliti. 
 
 atlero, trivi, tntum, 3. terti, 
 
 gaziti, oslabiti. 
 
 Attica, ae, /. giTcka pokrajina, 
 
 Atticus, u, vm, atidki. 
 
 at lingo, tlgi, factum, 3. dotak* 
 
 nuti se, dndinmti, spomcnuti. 
 attolo, 2. podignufi, did vis. 
 altonitus, a, um, uplasen, zacii- 
 
 djen, zablexrat. 
 
 attrdho, xi, ctum, 3. na se po- 
 
 vuci. 
 attribuo, ui, utuin, 3- pripisati, 
 
 prisvojiti. 
 auctor, oris, on. pocetnik, sa- 
 
 vetnik. 
 auctorttas atis, z. llgled. 
 auctumnus, i, on. jesen. 
 audacia, ae, z. smelost, smio- 
 
 nost. 
 audax, acis, smion, derzovit. 
 audeo, ausus, sum, 2. sm€ti, 
 
 usnditi se. 
 audio, 4. cuti. 
 auditor, oris, m. slusatelj. 
 auditus, us, m. sluh, slusanje. 
 aufero, abstuli, ablatum, odu- 
 
 zeti, odneti. 
 aufugio, fugi, fugltum, 3. pobS- 
 
 ci, uteci. 
 augeo, xi, ctum, 2. umnoziti, obo- 
 
 gatiti. 
 augesco, 3. rasti, mnoziti se. 
 augur, uris, m. gatalac. 
 augurium, i, s. gatanje, znak, 
 
 slutnja. 
 augustus, a, um, castan. 
 aula, ae, z. dvoriste. 
 aura, ae, z. zrak, pov£tarce. 
 aureus, a, um, zlatan. 
 auriga, ae, m. kocijas. 
 auris, is, z. uho. 
 auritulus, i, m. dugouh. 
 aurora, ae, z. zora. 
 aurum, i, s. zlato. 
 ausculto, 1. slusati. 
 auster, ri, m. jug (v£far). 
 austerus, a, um, ozbiljan, turo- 
 
 ban, strog. 
 aut, vez. ili; aut-aut, ili ili. 
 autem, vez. no, pako. 
 auxilior, \. pomoci. 
 auxilium, i, s. pomoc. 
 avarilia, ae, z. lakoinosf, sku- 
 
 post. 
 avantSf a, um, lakom, skup, 
 
 skert. 
 ave, zdravo! 
 
 aversor, 1. moizili, iiaditi se. 
 averto, ti, sum, 3. odvratiti. 
 
104 
 
 aviditas, atis, pohota, pohotnost. 
 
 avidus, a, um, zeljan, pohotan. 
 
 avitus, a, um, prastar. 
 
 avis, is, z. ptica* 
 
 avoco, 1. odazvati* 
 
 avolo, 1. odletiti. 
 
 avunculus, i, m. ujak. 
 
 avus, i, m. d&d. 
 
 axis, is, m. os, osovina, stozer. 
 
 B. 
 
 Babylon, onis, z. grad Babylon. 
 Babylonia, ae, z. Babylonija. 
 bacillus, i, m. palicica. 
 baculus, i, m. ili baculum, i, s. 
 
 palica. 
 Bactra, drum, grad u Aziji. 
 Bactridnus, a, um, batrijanski, 
 
 samos. Baktrijanac. 
 balaena, ae, z. dupin. 
 balneum, i, s. kupelj. 
 barba, ae, z. brada. 
 barbarus, a, um, neotesam, SU- 
 
 rov. 
 barbatus, a } um, bradat. 
 basis, is, z. temelj. 
 beate, pris. srecno, blazeno. 
 beatitudo, inis, z. blazenstvo. 
 beatus, a, um, srecan, blazen. 
 bellaria, orum, s. slastice po 
 
 obedu. 
 bellicosus, a, um, ratoboran. 
 bellicus, a, um, bojan, ratan. 
 bello, 1. vojevati, ratovati. 
 bellua, ae, z. (golema) zivotinja. 
 belluinus, a, um, zivotinjski, 
 
 marvinski. 
 bellum, i, s. boj, rat. 
 bene, pris. dobro. 
 benefacio, feci, factum, 3. do- 
 
 brociniti. 
 benefactum, i, s. i beneficium, i, 
 
 s. dobar cin, dobrocinstvo. 
 beneficentia, ae, z. blagodarnost. 
 beneficus, a, um, blagodaran. 
 benevolus, a, um, dobrohotan, 
 
 ljubezan. 
 benigmtas, atis, z. dobrota, mi- 
 lost. 
 benignUs, a, um, dobar, milOstan. 
 
 bestia, ae, z. zivotinja. 
 
 Bias, antis, m. jedan od sedan* 
 
 gerckih mudracah. 
 bibliotheca, ae, z. knjiznica. 
 bibo, MM, bibttum, 3. pi Li. 
 bibulus, a, um, tko rado pije, 
 
 pijanioa. (ovca. 
 
 bidens, ntis, dvozuban, motika, 
 biduum, i, s. dva dana. 
 bilis, is, *z. zuc. 
 bini, ae, a, po dva. 
 bipes, pedis, dvonog. 
 Bithynia, ae, z. pokrajina u ma- 
 
 loj Aziji. 
 Biturix, %gis, Biturizani, puk u 
 
 Galliji. 
 blandior, itus sum, 4. laskati. 
 blanditia, ae, z. dragovanje, mi- 
 
 lovanje, laskanje, obicno samo 
 
 u visebr. 
 blandus, a, um, laskav, mio, 
 
 drag, prijatan. 
 bonttas, -atis, z. dobrota. 
 bonus, a, um, dobar. 
 bonum, i, s. dobro. 
 boredlis, e, severan. 
 boreas , ae , m. sever (vetar), 
 
 bura. 
 bos, bovis, on. i z. vol, krava. 
 brachium, i, s. rarne. 
 branchiae, arum, z. skerga 
 
 (od ribe). 
 brevis, e, kratak. 
 Britannia, ae, z. Britanija. 
 Brundusium, i, s. grad u Italiji. 
 brutus, a, um, bezcutan, bezu- 
 
 man. 
 butyrum, i, s. maslo. 
 Byzantium, i, s. Byzanc, danas- 
 
 nji Carigrad. 
 
 O. 
 
 Cachinnatio, onis, z. grohotno 
 
 smijanje. 
 cachinnor, smijati se grohotom. 
 cacumen, mis verb, verhunac. 
 cadaver, eris s. mertvac, truplo. 
 cado, cecidi, casum, 3. pasti. 
 caducus, a, um, loman, slab, 
 
 kerhak. 
 
 I 
 
105 
 
 caeco, 1. slepiti. 
 
 caecus, a, um, slep, corav. 
 
 caedes, is. z. ubojstvo. 
 
 caedo, cecidi, caeswn, 3. seci, 
 
 c£pati, ubiti. 
 Caesar, aris, glasovit rimski 
 
 vodja. 
 calanutas, atis, ncsreca, nevolja, 
 
 beda. 
 calamitosus, a, um, nesrecan. 
 calamus, i, m. terstika. 
 calcar, aris, s. ostruga ; nukalo, 
 
 ponuka. 
 calceus, i, m. postol, eipela. 
 calcitro, 1. pikati, ritati se. 
 calefacio, fee', factum, 3. gri- 
 
 jati. 
 caleo, ui, 2. plamtiti, gcreti. 
 calesco, 3. planuti, up 1 it i se. 
 calidus, a, um, vrUC, topao. 
 caligo, ginis, z. mrak. 
 Caligula, ae, m. okrutan rimski 
 
 car. 
 calf, iris, casa, kalez. 
 eaUeo, ui, 2. znati, razumeti. 
 caUiditas, atis, lukayost, pre- 
 
 rvornost 
 callldus, a, um, lukav. 
 ealor, oris, m. toplina, vrucina. 
 cdumnia, ae, z. kleveta, ogo- 
 
 vor. 
 col', eis, z. peta. 
 camtlus, i, m. deva. 
 campus, i, m. poljo, ravnica. 
 cancelli, orum m. resetka, ogra- 
 
 da, pregrada. 
 cancer, cri, m. rak. 
 candela, ae, z. sveca. 
 oandZdus, a, um, bio. 
 canesco, 3. sedim. 
 canicula, ae, z. pasja zvezda, 
 
 pasji dani. 
 cants, is, m. i z. pas, kuja. 
 
 as, ".rum, •/.. inalo mestance 
 
 u dolnjoj Italijf, glasovitopo- 
 
 bSdom Ilannibalanad Uiioljani. 
 oano, recuti, eantum, 3. puvati. 
 eanorus, a, um jasnoglasan. 
 eantillo, 1. (po klasicki),diui. od 
 
 pevati. 
 
 canto, 1. pevati. 
 
 cantus, us, m. pev, pevanje. 
 
 canus, a, um, sed. 
 
 capax, acis, prostran, 
 
 caper, ri, m. jarac. 
 
 capesso, %vi, itum, 3. pograbiti, 
 
 primiti se. 
 capillus, i, m. vlas. vlasi, kose. 
 capio, cepi, captum, 3. derzati, 
 
 uloviti, pograbiti, zauzeti, o- 
 
 svojiti. 
 capitalis, e, zaglavan. 
 Capitolium, i, kula, grad u Rimu. 
 capo, onis, m. kopun. 
 capra, ae, z. koza. 
 captwus, a, um, ulovljeDik, za- 
 
 robljenik. 
 capto, 1. loviti. 
 captura, ae, z. lov. 
 caput, Xtis, s. glava, poglavlje, 
 
 glavni grad. 
 carbo, onis, m ugljen. 
 career, eris, m. zatvor, uza, tam- 
 
 nioa; viseb. ograda, pregrada. 
 cardo, mis, m. kanjol (odvratah). 
 carduus, i, on. badilj, osat, stru- 
 
 cak (trava). 
 careo, ui, itum, 2. neimati cesa. 
 carica, ae, z. suha smokva. 
 caritas, atis, z. ljubav, njeznost, 
 
 skupoca. 
 carmen, mis, s. pSsma. 
 Carneades, is, m geicki filo3of._ 
 earni/ex, ids, m. kervnik. 
 caro, carnis, z. raeso. 
 carpo, psi, ptam, 3. tergati, 
 
 libra I i. 
 Carihagini&nsis, e, kartazki, sa- 
 
 mos. Kartazanin. 
 Carthago, ginis, z. glasovit ter- 
 
 govacki grad u Africi. 
 carus, a, um, skup, dragocSn, 
 
 drag, mio. 
 ae, koliba. 
 Cassander, ri, m. macedonski 
 
 kralj. 
 cassis, is, mreza za lovljenje 
 
 pticali i zvfirili, obicno u viseb. 
 cassis, idis, z. kaoiga. 
 easteUum, i, s. kastco, tverdja. 
 
106 
 
 castigo, 1. koriti, kazniti. 
 Castor, oris, m. polubog, dvojci 
 
 s Polluxom. 
 castra, orum, s. tabor. 
 castus, a, um, cist. 
 casus, us, m. pad, slucaj. 
 catena, ae, z. lanac. 
 Cato, onis, glasovit Rimljanin. 
 catulus, i, m. mladi (od zivotinjah), 
 
 skot. 
 cauda, ae, z. rep. 
 caulis, is, m. struk. 
 causa, ae, z. uzrok. 
 cautus, a, um, opazan. 
 cavea, ae, z. kerletka 
 caveo, cavi, cautum, 2. cuvatise. 
 cavus, a, um, sup, supalj. 
 cedo, cessi, cessum, 3. odstUtpiti, 
 
 popustiti, fatis-umreti. 
 cedrus, i, z. cedar. 
 celeber, bris, e, glasoyit tim, sto 
 
 se mnogo polazi. 
 celebrttas, atis, mnoztvo; jak 
 
 pohod, glasovitost s jaka po- 
 
 lazenja. 
 celebro, 1. hvaliti, slayiti. 
 celer, eris, ere, berz. 
 celerttas, atis, 2. berzina. 
 cella, ae, soba za hrami, pivnica. 
 celo, 1. sakrivati, tajiti. 
 celsus, a, um, visok, uzvisen, uz- 
 
 nosit. 
 census, us, m. procena imetka. 
 Cephisus, i, m. reka u Atici. 
 cera, ae, z. vosak. 
 cerdsum, i, s. crescja, tresnja. 
 cerdsus, i, m. tresnja (stablo). 
 Ceres, ereris, z. bozica zita. 
 cerno, crevi, cretum, 3. oddeliti, 
 
 motriti. 
 certdmen, mis, s. borba, mejdan. 
 certo, i. boriti se* 
 certus, a, um, siguran, izvestan, 
 
 jasan. 
 cervix, icis, z. zatiljak, sija. 
 cervus, i, m. jelen. 
 cesso, 1. kerzmati, otezati. 
 ceteri, ae, a, ostali. 
 ceterum, u ostalom. 
 ceu, pris. kano. 
 
 chalybs, ybis, m. ocel. 
 Charidemus, i, m. atenski govor- 
 
 nik. 
 Charybdis, is. z. pogibeljan vir u 
 
 siciljanskom zalevu. 
 chavta, a*e, z. papir. 
 cMamys, Idis, z. gercka gornja 
 
 odeca. 
 chorda, ae, z. crevo ; struna. 
 chrystaUinus, a, um, od kristala, 
 
 kristalan. 
 cibarius, a, um, za hranjenje, 
 
 panis cibarius, krah za hra- 
 
 njenje, yiseb. cibaria, orum, 
 
 hrana. 
 cibus, i, m. hrana. 
 Cicero, onis, m. najslavniji rim- 
 
 ski govornik. 
 ciconia, ae, z. roda. 
 cicur, uris, krotak. 
 cieo, 1. pobuditi, potaknuti, dici, 
 
 prouzrociti. 
 Cilicia, ae, z. pokrajina u maloj 
 
 Aziji. 
 cingo, nxi, nctum, 3. ogernuti, 
 
 opasati, obkoliti. 
 cinis, eris, m. pepeo. 
 circa, circum, pred. oko, okolo. 
 circtter, pred. po prilici, od pri- 
 
 like. 
 circultus, us, m. okrng. 
 circulus, i, m, kolo, druztvo. 
 circumdgo, egi, actum, 3. okre- 
 
 miti, obernuti. 
 circumdo, dedi, datum, 1. obko- 
 liti. 
 circumeo, ii, itam, tre, obici, 
 
 obilaziti. 
 circumfundo, fudi, fusum, 3. ob- 
 
 teci, obticati, obkoliti, obu- 
 
 hvatiti. 
 circumspecto , 1. obazirati se, 
 
 ogledavati se. 
 circumsto, steti, j. stajati oko 
 
 cesa. 
 circumvenio, veni, ventum, 4. ob- 
 koliti, prevariti. 
 cista, ae, z. skrinja, ormar. 
 citerior, ovostran. 
 cithara, ae, z. lutnja. 
 
eito, pris. berzo. 
 
 citra, cis, ovkraj. 
 
 chilis, e, gradjanski. 
 
 civis, is, m. gradjanin. 
 
 chuuos, (ids, i. gradjaustvo, der- 
 
 zava, pravo gradjansko. 
 clades, is, z. poraz. 
 clam, potajno. kradora. 
 damito, 1. cesto, jako vikati. 
 clamo, ]. vikati. 
 clamor, oris, m. vika. 
 clandestinus, a, urn, potajan. 
 clarus, a, vym, jasan, glasovit. 
 classis, is, z. brodovlje. 
 claudo, si, sum, 3. zatvoriti, ob- 
 
 koliti. 
 clavis, is, z. kljuc. 
 clavus, i, m,. kermilo. 
 clcmens, (is, blag, dobar, milostiv. 
 dementia, ae, z. blagost, dobro- 
 
 ta, oprostenje, pomilovanje. 
 Cleopatra, ae, z. kraljica egi- 
 
 patska. 
 clitellw, arum, z. sedlo, sprava 
 
 jabaca. 
 clivus, i, m. stermen, brSzuljak. 
 cloaca, ae, z. (kloaka), proplav, 
 
 konao za cistjenje smrada. 
 clypeus, ei, m. gtit 
 coalesco, lui, 3. stopiti se. 
 coarguo, id, utum, 3. OSVedociti 
 
 koga, navaliv na njega s vaz- 
 
 nimi razlozi. 
 coelestis, e, Deboski. 
 coelum, i, s. nebo, zrak, vreme. 
 coena, ae, z. ob£d. vecera. 
 coeno, i . j6sti, obedvati, vecerati. 
 coenosus, a, urn, blatan, gliban, 
 
 mocvaran. 
 coco, ii, ivi, ilum, ire, sasfati 
 
 se, udariti se, sklopiti, sliti se, 
 
 spojiti so. 
 eoepi, coepisse, poceti. 
 coerceo, cui, cUum, 2. stegnuti, 
 
 upnkoriti, obuzdati. 
 coelus, us, m. skupisfina. 
 cofjita/io, onis, z. moc misljenja, 
 
 lni.sli. 
 cocjitatum, i, s. misao. 
 cogito, 1. misliti, r.tzmisljati. 
 
 107 
 
 j cognatio, onis, z. rod, rodbinstvo. 
 cognatus, a, urn, rodjak. 
 cognitio, onts, z. znanje. 
 cognomen, tnis, s. prezime. 
 cognosco, novt, nttum, 3. po- 
 
 znati, spo-znati. 
 cogo, coegi, coactum, 3. sakupiti, 
 
 naterart u jedno, silovati. 
 cohaereo, si, sum, 2. skopcan 
 
 biti, spojen biti. 
 cohorresco, horrui, 3. jeziti se, 
 
 ternnti, trepetati. 
 cohors, tis, z. kohorta, (dio voj- 
 
 ske, deseta cest legije). 
 cohortor, i. opomenuti 
 coldphus, i, m. pljuska, cuska. 
 collabefacio , feci, factum, 3. 
 
 razslabhi, narusifi, poniziti. 
 collabor, lapsus sum, 3. srusiti se. 
 collaudo, 1. pohvaliti. 
 collega, ae, m. drug u casti. 
 colligo, 1. svezati. 
 colltgo, egi, ectum, 3- pobrati, 
 
 sabrati, brati. 
 collis, is, m. brezuljak, berdasce. 
 colldco, 1. postaviti, namestiii. 
 colloquium, i, s. pogovor, dogo- 
 
 vor. 
 colloquor, locutus sum, 3- po- 
 govarati se, dogovarati se. 
 collum, i f s. vrat. 
 collustro, 1. razjasniti. 
 colo, eolui, cultum, 3. obdelati, 
 
 stovati. 
 colonia, ae, z. naselbina. 
 coldnus, i, m. poljodelac. 
 color, oris, m. boja. 
 columba, ae, z. golub. 
 columna, ae, z. stup. 
 colus, i, z. preslica. 
 coma, ae, z. kosa. 
 comburo, tissi, ustum, 3. sazgati. 
 comedo, edi, esum, 3. jesti, po- 
 
 justi. 
 comes, itit,m, drug na putu ; sa- 
 
 putnik, provodic. 
 cometes, ae, m. repatioa (zv&zda). 
 eomieui, a, um } koraicki. 
 oomHtat, atis, z. prijaznost, u- 
 Ijudnost. 
 
108 
 
 comis, e, prijazan, uljudan. 
 comitia, orum, s. sabor izbor- 
 
 nicki. 
 comitor, 1. pratiti. 
 commsdtus, us, m. hrana u ratu. 
 commemoro, 1. napomenuti. 
 commendo, 1. priporuciti. 
 commeo, 1. ici, putovati. 
 commilito, onis, m. savojnik. 
 comminuo, ui, utum, 3. razsta- 
 
 vitf, sdrobiti, slomiti. 
 committo, misi, mis sum, 3. po- 
 
 veriti, uciniti, pociniti. 
 commoditas, dtis, z. narcdnost, 
 
 udobnost. 
 commodum, i, s, korist. 
 commodus, a, um, naredaE, udo- 
 
 ban, prikladan. 
 commonefacio, feci, factum, 3. 
 
 sfititi koga na Sto. 
 commoneo, ui, itum, 2. setiti 
 
 koga, opomenuti. 
 commdror, i. baviti se, desiti se, 
 
 boraviti. 
 commoveo, movi, motum, 2. 
 
 sklonuti. 
 communico, 1. priobciti. 
 communio, ivi, itum, 4. ucver- 
 
 stitj. 
 communis, e, obcenit. 
 commuto, 1. zameniti. 
 comoedia, ae, z. vesela igra ; 
 
 komedia. 
 compare-, i, pripraviti, sprenriti, 
 
 oruzati, steci. 
 comperio, peri, pertum, 4. sa- 
 
 znati. 
 compes, edis, z. okovi, negve, 
 
 lisicine. 
 compesco, cui, 3. ukrotiti, upo- 
 
 koriti, obuzdati. 
 complector, xus sum, 3. obsec', 
 
 obajeti, zagerliti, dohvatiti. 
 compleo, Ivi, etum, 2. napuniti. 
 complico, avi, atum (ui, itum), 
 
 1. zaplesti. 
 complures, vise njh, mnogo njih. 
 compono , posui , positum, 3. 
 
 sloziti, spremiti, sjediniti, sa- 
 
 staviti, utisati, urcci. 
 
 comporto, 1. snesti. 
 compos, dtis, imati nesto. 
 compositio, onis, z. sastavljanje, 
 
 slaganje. 
 comprehendo; di, sum, 3. pogra- 
 
 biti, zateci. 
 comprimo, pressi, pressum, 3. 
 
 stisnuti. 
 comprobo, 1. odobriti, potverditi. 
 condtus, us, m, nastojanje, po- 
 
 kus, kusanje. 
 concdvus, a, um, jamast. 
 concedo, cessi, cessum, 3. do- 
 
 pnstiti, priznati. 
 concido, di, sum, 3. saseci. 
 concido, ctdi, 3. pasti, srusiti se. 
 concilio, 1. sjediniti, poniiriti, 
 
 sebi koga priverzena uciniti, 
 
 steci. 
 concilium, i, s. skupstina, sabor. 
 concino, cinui, centum, 3. pe- 
 
 vati s kim. 
 concio, onis, z. pucka skupstina. 
 concionor, 1. govoiiri puku. 
 concipio, cepi, ceptum, 3. shva- 
 
 titi, doseci, sgrabiti. 
 concito, 1. potakntiti, pobuniti, 
 
 terati, goniti. 
 conclamo, 1. poviknuti, uzklik- 
 
 nuti. 
 conclave, is, s. soba. 
 concoquo, xi, ctvm, 3. proba- 
 
 viti. 
 concordia, ae, z sloga. 
 concors, dis, slozan. 
 concupisco, Ivi, Itum, 3. pozeliti. 
 concurro , curri, cursum, 3. 
 
 steci se. 
 concursus, us, m. stecenje, na- 
 
 vah*. 
 concutio, cussi, cussum, 3. uz- 
 
 dermati. 
 condemno, i. osuditi. 
 condimentum, i, s. zacin 
 condio, Ivi, itum, 4. zaciniti, 
 
 pomelemiti. 
 conditio, onis, z. narav, po- 
 
 godba, polozaj. 
 conditor, oris, m. sagraditelj, 
 
 utemeljitelj, ustrojitelj. 
 
109 
 
 condo, dudi, ditum, 3. utemeljiti, 
 
 sagraditi, spraviti, sakriti. 
 conddno, 1. pokloniti, darovati, 
 
 oprostiti. 
 conductitius, a, um, pogodjen, 
 
 najmljen. 
 conduco, xi, dura, 3. svezti, 
 
 pogoditi, najmiti. 
 confe.ro, tuli, colldtum, snesti, 
 
 prispodobiti, uciniti; se - poci 
 
 karoo. 
 con/estim, pris. taki, namah, s 
 
 mSsta. 
 conficio, feci, factum, 3. sver- 
 
 siti, dogotoviti, poraziti, po- 
 
 trositi, iztrositi, razslabiti. 
 confldo, fisus sum, 3. uzdati se. 
 confirmo, 1. jaciti, sloboditi, hra- 
 
 briti. 
 confiteor, fessus sum, 2. pri- 
 
 znati, izpovediti. 
 conflagro, 1. izgoriti. 
 coitjiictor, i. boriti se. 
 confiigo, xi, ctum, 3- potuci se. 
 conjlo, 1. spuhati. 
 conjiuo, xi, ctum, 3. steci se, 
 
 sakupiti se. 
 confodio, fodi, fossum, 3- pro- 
 
 bosti. 
 conformo, 1. oblik dati. 
 coitfugio, fugi, fugitum, 3. 
 
 uteci se. 
 congero, gessi, gestum, 3. sne- 
 
 8ti, sakupiti. 
 congrego, 1. sakupiti. 
 congredior, gressus sum, 3. uda- 
 
 riti se, boriti se. 
 conjecture, ae, z. nagadjanje, 
 
 gatanje. 
 conjicio, jeci, jectum, 3. baciti, 
 
 misliti. 
 conjugo, 1. sdruziti, spojiti. 
 
 co/ijxnctio, onis, z. sdruzcnje, 
 
 spojenje. 
 conju)><j<>, ti, ctum, ?). spojiti, 
 
 sdruziti. 
 conjurai.iis, a, "m, urotjcn ; sa- 
 
 most, urotnik, buntovnik. 
 conjuro, 1. urotiti se. 
 eonjuw, ugis, z. zena. 
 
 connecto , nexui , nectum , 3. 
 
 skopcati, svezati, speti. 
 conor, 1. nastojati, pokusiti, usu- 
 
 diti se. 
 conqueror, questus sum, 3. po- 
 
 tuziti se. 
 conquiesco, evi, etum, 3. zado- 
 
 voljiti se dim, pristatiuza sto. 
 conqv/iro, quisivi, quisitum, 3. 
 
 traziti, iztrazivati. 
 conscendo, di, sum, 3. uzaci, 
 
 popeti se. 
 conscientii, ae, z. samosvest, 
 
 savesr, dusa. 
 conscius, a, um, zna, da je — 
 
 ucinio. 
 consecro, 1. posvetiti, oboza- 
 
 vati, medju bogove uverstiti. 
 consenesco, senui, 3. ostareti. 
 consensus, us, m. suglasje. 
 consentaneus, a, um, shodan. 
 consentio, si, sum, 4. sudarati 
 
 se, siagati se. 
 consequor, cutus sum, 3. slediti, 
 
 dostici, postici. 
 consero, sevi, sltum, 3. posijati, 
 conservo, 1. uzderzati, sacuvati. 
 consessus, us, m. sednica, skup- 
 
 stina. 
 considero, 1. smatrati. 
 cons'ido, sedi, sessum, 3. posa- 
 
 diti se, sesti. 
 consilium, i, $. razbor, sav&t, 
 
 nakana, namera. 
 consisto, sttCi, stitum, 3. sta- 
 
 jati, stati. 
 consocio, 1. sdruziti. 
 consolatio, onis, z. uteha. 
 consolor, 1. teSiti. 
 conspectus, us, m. pogled. 
 conspergo, si, sum, 3. poskro- 
 
 piti, poperskati. 
 eowpieio, tpexi, ipeetum, 3. 
 
 smotriti, opaziti. 
 eotupioor, t. smotriti, ugledati, 
 
 viditi. [meran. 
 
 . "„ ii,,i, odlicau, za- 
 postojan, stalan. 
 eonttcmtia, at, z. postojanost, 
 
 stalnost. 
 
110 
 
 constituo, ui, utum, 3. ureci, 
 
 odrediti, ustrojiti. 
 consto, stiti, 1. sastojati iz cesa, 
 
 kostati, stajati, constat, zna se. 
 consuesco, evi, etum, 3. priva- 
 
 diti se, navaditi se. 
 consuetude-, mis, z. navada, 
 consul, suits, m> konzul. 
 consuldris, e, konzularan, sa- 
 
 most. bivsi konzul. 
 consulatus, us, to. konzulat. 
 consulo, sulwi, sultum, 3. S dat. 
 
 brinuti se za koga, sakuz.po- 
 
 savetovati se s kirn, pitati koga 
 
 za savet. 
 consulto, 1. razmafrati. 
 consulto, pris* navlas, hotomice. 
 consumo , sumpsi , sumptum 
 
 (sumsi, sumtum) 3. potrositi. 
 consurgo, rexi, rectum, 3. ustafi. 
 contammo, 1. okaljati, operzniti. 
 contemno , tempsi , temptum 
 
 (temsi, t&nitum), 3. prezreti. 
 contemplatio, onis, z. smatranje, 
 
 gledanje. 
 contemplo, i. smatrati, gledati. 
 con tern tus, us, to. preziranje, 
 
 prezor, 
 contendo, di, turn, 3. napeti, 
 
 tverditi, prepirati se, poci ne- 
 
 kamo. 
 contentio, onis, z. prepiranje, 
 
 prepirka. 
 contentus, a, urn, zadovoljan. 
 contero, trivi, tritum, 3. sa- 
 
 terti, porazitf, pogaziti. 
 continens, Us, neprekinut, overs t, 
 
 cest, samost. kopno. 
 continentia, ae, z. uzpregnutje, 
 
 umerenost. 
 contineo, tinui, tentum, 2. steg- 
 
 nuti, obuzdat?, saderzavati, 
 
 ukrotiti, upokoriti. 
 contingo, tigi, tactum, 3. dodir- 
 
 nuti, dotaknuti; contingit, biva, 
 
 dogadja se (osobito o sreci). 
 conUnuus, a, um , neprestan, 
 
 neprekinut. 
 contra, proti, nasuprot. 
 contraho, xi, ctum, 3. StegnutJ, 
 
 dobaviti se necesa, navuci na 
 
 se sto. 
 contrarius, a, urn, protivan. 
 contrecto, 1. dodirnuti, dotaknuti. 
 contremisco, 3. uzderhtati 
 controversies, ae, z. prepirka. 
 contumelia, ae, z. sramota, po- 
 
 gerda, prikor, psovka. 
 contundo, tudi, tusum, 3. otu- 
 
 piti, oslabiti. 
 conturbo, 1. pomesti, smesti, po- 
 
 buniti. 
 convalesco, lui, 3. ozdraviti* 
 conveho, exi, ctum, 3. SVeztf, 
 
 snesti* 
 conveniens, tis, shodan, prime- 
 ran. 
 convenio, vent, ventum, 3. sa- 
 
 stati se, s. akuz. posetiti. 
 convenit, pristoji se. 
 converto, tt, sum, 3. obeinuti, 
 
 pretvoriti, posvetiti. 
 convicium, i, s. psovka. 
 convicior, J. psovati, opadati. 
 convinco, vici, victum, 3. osve- 
 
 dociti. 
 conviva, ae, z. rn. gost. 
 convivium, i, s. gostba. 
 convoco, 1. sazvati. 
 coorior, ortus sum, 4. postati, 
 
 naslati, poroditi se. 
 copia, ae, z. obilnost, mnoztvo, 
 
 viseb. vojska. 
 copiosus, a, um, obi] an, bogat. 
 coquo, xi, ctum, 3. kuliati. 
 coquus, i, to. kuhar, sokac; co- 
 
 qua, kuharica. 
 cor, cordis, $. serce. 
 coram, pred. pred. 
 Corjlamm, i, s. grad u Italiji. 
 Corinthius, a, um, korintski 
 
 samost. Korintijanac. 
 Corinthus, i, z. Korint, glaso- 
 
 vit gereki tergovacki grad. 
 Cornelia, ae, z. glasovita Rim- 
 
 Ijanka. 
 comix, icis, z, vrana. 
 comu, u, s. rog, krilo vojskc. 
 corona, ae, z. veuac, kruna. 
 cordno, vencati, kruniti. 
 
Ill 
 
 Corporeus, a, um, telovar, t<5- 
 
 lesan. 
 corpus, oris, s, telo. 
 corrigo, rexi, rectum, 3. po- 
 
 praviti. 
 corripio, ripui, reptum, 3. po- 
 
 grabiti. 
 corrodo, si, sum , 3. ogrizti, 
 
 pregrizti. 
 corrumpo, rvpi, ruptum, 3. po- 
 
 kvariti, podmititi. 
 corruo, ui, 3. srusiti se, stro- 
 
 valiti se. 
 cortex, tcis f m. kora, lupina, 
 
 ljuska. 
 corvtnus, a, um, gavranov. 
 corvus, i, m. gavran. 
 cos, colis, z. brus. 
 costa, ae, z. rebro. 
 eoturnix, Icis, z. prepelica. 
 crapula, ae, z. pijanstvo, vino- 
 
 suin 
 eras, sntr'a 
 crassus, a, u,n, debeo. 
 
 nus, a, um, sutrasnji. 
 Crates, is, m. gurcki filosof. 
 creator, oris, m. stvoritelj.. 
 creber, ra, rum, cesf, gust. 
 credibtlis, e, verovatan, vgro- 
 
 jatan. 
 credo, didi, dttum, ?j. verovati, 
 
 poveriti. 
 credulitas, atis, z. lakovurnost. 
 eredulug, a, um, lakoveran. 
 cremo, l. izgoriti. 
 creo, i. ucinitj, imenovati, stvo- 
 
 riti. 
 orepo, ui, itum, 1. pucati, pra- 
 
 skati. 
 cresco, crevi, cretum, '.',. rdSti. 
 
 ■la, prigo- 
 
 vor, opacina, zlocin. 
 is, m, la. y , \las. 
 erinlii n, repaf, stella 
 
 I atica. 
 trocodilui, >, m, krokodil. 
 Otoesus, >. m. prebogal kralj 
 
 lidski. 
 
 Crotv, /. grad ii dol- 
 
 njoj Italiji. 
 
 Crotoniates, ae, m. Krotonia- 
 
 tjanin. 
 Crotoniensis, e, krotoniatski. 
 cruciatus, us, m. muka. 
 crucio, 1. muciti. 
 crudelis, e, okrutan. 
 crudus, a, um., sirov (o mesu). 
 cruentus, a, urn, kervav. 
 crumeaa, ae, z. mosnja. 
 cruor, oris, m. kerv. 
 crus, cruris, s. kost, stegno. 
 cubiculum, i, s, spavaonica. 
 cubile, is, s. postelja, mesto za 
 
 lezanje 
 cubo, ui, ttum, 1. lezati* 
 cuculus, i, m. kukavica. 
 cucurbita, ae, z. buca, misiraca, 
 
 tikva. 
 cudo, di, sum, 3 kovati. 
 cujas, atis, odakleje? 
 culew, ids, m. komar, komarac 
 culpa, ae, z. krivnja. 
 culter, tri, m. no',. 
 cultor, oris, m. stovatelj. 
 cultus, us, m. nastojanje, obdela- 
 
 vanje, stovanje, nosnja. 
 cum, pred. s, sa. 
 cum, bolje quum, kad, buducda, 
 
 jer, premda, sto. 
 cumulo, 1. kupiti, prenapuiiitf, 
 
 obtersiti. 
 cumulus, i, m. kup. 
 cunae, arum, z. zibka, kolevka. 
 cunctatio, onis , z. otezanje, 
 
 kurzmanje, kasnjenje. 
 cunctor, j. otezati, k6rzmati 
 
 oklevati. 
 CUnctus, a, um, cio, ukupan. 
 cuniculus, i, m. kunac, kune- 
 
 lic; podzema!J8ka hodaja. 
 cupidiariug, /, m, slaStiear. 
 cupidttas, atis, /• poliota, pohot- 
 
 nost, 
 cuptdus, a, um, zeljan. 
 
 >(">», :;. zeliti, ho- 
 
 tr-ti. 
 
 . /'. a. oij)i cm. kupres. 
 '■"///■/'/,/, i, s. bakar. 
 
 <stoV 
 ae, z. bri^a, skcrl). 
 
112 
 
 curia, ae, z. vecnica. 
 
 curatio , onis , z» izlecenje, 
 
 ozdravljenje. 
 euro, 1. skerbiti, proskerbiti. 
 curro, cucurri, cur sum, 3- teci, 
 
 tercati. 
 currus, us, m. voz, kola. 
 curulis , currulis , e , VOZ an, 
 
 kolan. 
 curulis sella, kurulska stolica. 
 curvus, a, um, kriv, gerbav, 
 
 krivudast. 
 custodia, ae, z. straza, nza, 
 
 tanmica. 
 custodio, ivi, itum, 4. straziti, 
 
 cuvati. 
 custos, odis, m. z. strazar, cuvar. 
 cutis, is, z. koza. 
 cymba, ae, z. cun. 
 Cyme, es, z. grad u Aziji. 
 Cyrus, i, m. utemeljitelj perzi- 
 
 janske derzave. 
 
 I>. 
 
 Dama, ae, z. kosuta. 
 
 damno, 1. neodobriti, osnditi. 
 
 damndsus, a, um, skodan, ste-^ 
 
 tan. 
 damnuAn, i, s. skoda, steta. 
 Danubius, i, m. Dunaj, Dunav. 
 Dardantdes, ae, m. potomak 
 
 Dardanov, Dardanovic. 
 Darddnus, i, m. stari trojanski 
 
 kralj. 
 Darius, ii, m. perzijanski kralj. 
 Datdmes, is, m perzijanski vodja. 
 Datis, is, m. perzijanski vodja. 
 de, predl. sa, \z, o, glede. 
 dea, ae, z. bozica 
 deambulo, 1- setati. 
 debeo, ui, %tum, % dugovati, 
 
 zahvalitj, pripisati, trebati, 
 
 terp. pristoji, dolici, ici. 
 debilis, e, slab 
 debiUto, 1. slabiti. 
 decedo, cessi, cessum, 3. uklo- 
 
 niti se, odici, umrgti. 
 decemvir, i, m. decemvir, je- 
 
 dan od one desetorice, stosu 
 
 nekoc u Rimu yladali. 
 
 decerno, crevi, cretum, 3* odre- 
 
 diti, odluciti. 
 decerpo, psi, ptum, 3. ubrati, 
 
 utergnuti. 
 decet, uit, 2. pristoji se, dolici. 
 decide-, idi, 3 spasti. 
 decide-, cidi, cisum, 3. odseci. 
 decipio, cepi, ceptum, 3. preva- 
 
 riti, obmamiti, obseniti, za- 
 
 slepiti. 
 decldro, 1. ocitovati, dokazati. 
 decor, oris, m. pristojnost. 
 decoruc, a, um, pristojan. 
 decrepttus, a, um, iztrosen, verlo 
 
 star. 
 decresco, crevi, cretum, 3. spasti, 
 
 osSknuti, umaljiti se. 
 decretum, i, s. odluka. 
 decumbo, cubui, cubitum, 3. leci. 
 decurro, cucurri i curi, cursum, 
 
 4. protercati, dole tercati, sle- 
 
 titi se dole, prebaciti. 
 decus, oris, s. ures, dika. 
 decutio, cussi, cussum, 3. stresti. 
 decumdnus (miles), m. vojak 
 
 desete legije. 
 dedecet, uit, 2. nepristoji se. 
 dedecus, oris, s. sramota. 
 dedtco, 1. posvetiti. 
 dedisco, didici, 3. zaboraviti. 
 deditio, onis, z. predaja. 
 dedttus, a, um, priverzeD, sklon. 
 dedo, didi, ditum, 3. predati, se 
 
 dedere, predati se. 
 deduco, xi, ctum, 3. odvesti, 
 
 sprovoditi. 
 defatigo, 1. utruditi. 
 defectio, onis, z. unialjivanje, 
 
 rnanjak, def. solis, pomercanje 
 
 sunoa. 
 de/ectus, us, m, pomanjkanje. 
 defendo, di, sum, 3. braniti. 
 defensio , onis , z. branjenje, 
 
 obrana. 
 defensor, oris, m. branitelj. 
 defero, tuli, latum, ferre, do- 
 
 neti, javiti, tuziti, prokazati, 
 
 preueti. 
 defervesco, ferbui i fervi, 3. uta- 
 
 ziti se, umiriti se. 
 
113 
 
 deficio, feci, fectum, 3- manj- 
 
 kati, onemoci, odpasti, odmet- 
 
 Duti se. 
 definio, tvi, itum, 4. ograniciti, 
 
 odrediti. 
 defiagro, 1. izgoriti. 
 deflecto, xi, xum, 3. ukloniti se. 
 defleo, fievi, fietum, 2. oplakati* 
 deformis, e, gerd, nagerdjen, 
 deformitas , atis , z. gerdoba, 
 
 rugota. 
 defungor, functus sum, 3. obaviti, 
 
 sversiti, preterpiti, umreti. 
 degener, eneris, izopacen. 
 degenero, i. izopaciti se, izro- 
 
 diti se. 
 deglubo, psi , ptum , 3. komiti, 
 
 trebiti, guliti, derati. 
 dego, degi, 3. stanovat-, ziviti. 
 dehortor, j. odgovarati. 
 deinde, za tim, po torn. 
 deinceps, izasebice, za tim, po 
 
 torn. 
 dejicio , jeci , jectum, 3. sbaciti, 
 
 strovaliti, stermoglaviti. 
 delabor. lapsus sum, 3. spasti. 
 dehctatio, onis, z. zabava, na- 
 si ad a. 
 detector, 1. veseliti, zabavljati. 
 deleo, evi, etum, 2. izbrisati, iz- 
 
 terti, razoriti. 
 deliberatio , onis , z. posaveto- 
 
 vanje. 
 delibero, i. svetova'i se, save- 
 
 tovati. 
 delicatus, a, um, drazestan, raz- 
 
 kosan. 
 deliciae , <irum , z. nasladnost, 
 
 ljubimac. 
 delictum, /, s . prestupak, zlocin, 
 
 opadina. 
 deUgo, legi, tectum, 3. izabrati. 
 delinquo, liqui, liclum, 3. pregrS- 
 
 siri, prestupiti. 
 deliquesce, Ucui, 3. razropiti se, 
 
 raztaliti se. 
 dehro, 1. poludifi, lr.dovati. 
 detirus, a, urn, lad. 
 DeVtus, a, urn, delski, iz otoka 
 
 Dela. 
 
 La'inska Sitanka. 
 
 Delos , ], z. glasovit gercki 
 
 osterv. 
 Delphi, orum, m. Delfi, gde je 
 
 bilo najglasovifije gataliste u 
 
 Gerckoj. 
 decens, nlis, pristojan. 
 Delphicus, a, urn, delncki. 
 delphinus, i, m. dupin. 
 deludo, si, sum, 3. prevariti, za- 
 
 seniti. 
 demens, ntis, bezuman. 
 dementia, ae, z. bezumnost, lu- 
 
 dost. 
 demergo, st, sum, 3. utopiti. 
 demeto, messui, messum 3. poko- 
 
 siti. 
 Demetrius, ii, m. s pridevkom 
 
 Poliorcetes , ae, Gradoborac, 
 
 glasoviti sin kralja Antigona. 
 demtgro, 1. izseliti se. 
 demitto, misi, missum, 3. poslati 
 
 od ozgo, spustiti. 
 demo, dernpsi, demptum, (demri, 
 
 demtum), 3. oduzeti. 
 Democritus, i, m. glasovit gerc- 
 
 ki filosof. 
 demolior, Itus sum, 4. razoriti. 
 demonstro, 1. pokazati , doka- 
 
 zati. 
 Demosthenes, is, m. najglasovitiji 
 
 gercki govornik. 
 demum, napokon. 
 denarius, i, m. rirnski sreberni 
 
 novae. 
 denego, i. uzkratiti. 
 deraque, napokon, konacno. 
 dens, ntis, m. zub. 
 densitas, atis, z. gnstjina. 
 densus, a, um, gust. 
 denuntio, 1. javiti. 
 denuo, opet. 
 depascuo , pavi, pastum, 3. po- 
 
 pasti. 
 depello, puli, pulsum, 3. oterati, 
 
 odvermifi, ouvrr.titi. 
 depingo, pinxi, pictum, 3. nari- 
 
 sati, naslikati. 
 deploro, i. oplakati. 
 depono, porui , positum, 3. slo- 
 
 ziti. 
 
 8 
 
114 
 
 depositum, i, s. povereno dobro, 
 
 zalog. 
 depravo, 1. pokvariti. 
 deprecor, 1. prositi, prositi za 
 
 oprostenje. 
 deprehendo, di, sum, 3. pogra- 
 
 biti, uloviti, zateci. 
 depriryo, pressi, pressum, 3. pri- 
 
 tisnuti, poniziti. 
 derideo, risi } visum,, 2. izsmi- 
 
 jati, rugati se. 
 derlsor, oris, m. rugalac. 
 derwo, 1. zavernuti, dovesti, od- 
 
 vratiti, odvoditi. 
 descendo, di, sum, 3. snici. 
 describo, psi, ptum, 3. prepisati, 
 
 opisati. 
 descriptio, onis, z. opis. 
 desero, serui> sertum, 3. osta- 
 
 viti, zapustiti. 
 desertum, i, s. samoca, pustara. 
 deses, idis, bezposlen. 
 desiderium, i, s. cezuutje. 
 desidero, 1. ceznuti, zeliti, nei- 
 
 mati. 
 desidia, ae, z. danguba, bezpo- 
 
 slenost. 
 desido, sedi, 3. sleci se. 
 designo, 1„ oznaciti, naznaciti, 
 
 odrediti, imenovati. 
 desilio, silui, sultum, 4. skoCiti. 
 desino, sivi i sii, situm, 3. pre- 
 
 stati. 
 desisto, stiti, stttum, 3. odustati 
 despero, 1. sdvojitL 
 despicio, spexi, spectum, 3. po- 
 
 gledati dole, prezrSti. 
 destituo, ui, utum, 3. ostavit?, 
 
 zapustiti. 
 desum, fui, nebiti. 
 desuper, sgora. 
 detego, xi, ctum, 3. odkfiti. 
 detergeo i detergo, si, sum, % 3. 
 
 uterti, ubrisati. 
 deterior (3. St. deterrimus) gori. 
 deter o, irivi, tritum, 3. terti, 
 
 oterti, ribati, izribati. 
 deterreo, ui, %tum, 2. odstrasiti, 
 
 uplasiti. 
 detesUr, 1. proklinjati, merziti. 
 
 detondeo, di, sum, 2. odstrici. 
 detrdho, xi, ctum, 3. odkinuti, 
 
 ukloniti, udaljiti. 
 detrecto, 1. kratiti. 
 detrimentum, i, s. gubitak, steta, 
 
 skoda. 
 delrudo, si, sum, 3- srinuti, sgur- 
 
 nuti. 
 Deus, i, m. Bog. 
 devasto, 1. opustositi. 
 deveho, vexi, vectum, 3. odvezti. 
 devenio, veni, ventum, 4. doci, 
 
 dospeti, zapasti, pasti. 
 devinco, vici, victum, 3. pobe- 
 
 diti, svladati. 
 devzas, a, um, stranputan, ne- 
 
 pristupan, neprohodan. 
 devoro, 1. progutnuti. 
 dexter, tra, trum (tera, terum), 
 
 desan. 
 dialectica, ae, z dialektika. 
 dialectus, i, z. narecje. 
 Diana, ae, z. bozica lova. 
 dico, xi, ctum, 3. reci, govoriti, 
 
 imenovati. 
 dictator, oris, m, diktator. 
 dictatura, ae, z. diktatura. 
 dicto, 1. diktirati, naricati, nareci. 
 dictum, i, s. rec, izreka. 
 dies, ei, m. dan (z. rok). 
 difero, distuli, dilatum, ferre, 
 
 odgoditi, razlikovati se. 
 difficilis, e, tezak. v 
 
 d-iffido, fisus sum, 3. neuzdati se, 
 difindo, fldi, fissum, 3. razkoliti, 
 
 razcepati. 
 digitus, i, m. perst, palac. 
 dignitas, atis, z. cast. 
 dignor, 1. udostojiti. 
 dignosco, novi, notum, 3. razlll- 
 
 citi. 
 dignus, a, um, vredan. 
 dijudlco, l. razsuditi. 
 dildbor, lapsus sum, 3. srusiti 
 
 se, razici se, razpersiti se. 
 dilacero, 1. raztergnuti. 
 dilanio, ±. razderati, razmer- 
 
 cvariti. 
 dilatio, onis, i. odgod, odgo- 
 
 djenje. 
 
115 
 
 diligens, tis, marljiv, poman, 
 
 skerban. 
 diligentia, ae, z, pomnja, skerb, 
 
 brizljivost. 
 diligo, lexi, ledum, ljubiti, sto- 
 
 vati. 
 dimtco, 1. boriti se 
 dimidius, a, um, pol, samost. sr. 
 
 polovica, pola. 
 dimitto, min, missum, 3. odpu- 
 
 stiti, razpustiti* 
 Diogenes, is, m. gercki tilosof. 
 Dion, onis, m. glasovit Syraku- 
 
 zanac. 
 Dionysius, i, m. ime dvojice ti- 
 
 ran;ih sirakuzanskih. 
 dirigo, rexi, rectum, 3. upraviti, 
 
 okrenuti. 
 dirtmo, emi. emtum, 3. razsta- 
 
 viti, odluciti, resiti, sversiti. 
 diripio, ripui, reptum, o. pleniti. 
 diriio, ui, utum, 3. razoriti. 
 dirus, a, um, gmzar, grozovif. 
 discedo, cessi, cessum, 3. razici 
 
 se, odici. 
 discepto, 1. prepirati se. 
 discerno, crevi, cretum, 3. raz- 
 
 luciti, razlikovati. 
 discessus, vs, m. odlazak. 
 discidium (dissidium), i, s. raz- 
 
 dor, svadja. 
 discindo, scidi, scissum, 3. raz- 
 
 seci, razrSzatij razteici. 
 disciptina, ae, z. zapat, odhra- 
 
 njenjo, poducavanje. 
 discipulus, i, m. ucenik. 
 disco, didici, 3. uciti se. 
 discordia, ae, z nesloga, razdor. 
 discors, rdis, neslozan. 
 discrimen, mis, s. razlika, po- 
 
 gibelj. 
 discurro, cucurri i currt, cur- 
 sum, 3. tercati nino, tamo. 
 discutio, cus.<?, outturn, 3. niz- 
 
 terzati, raztepsti, razpersiti. 
 diserlus, a, um, recit. 
 disjicio, jeci, jectum, 3. razba- 
 
 citi, raztresti. 
 disjungo, junxi, junctum, 3. raz- 
 
 staviti. 
 
 dispensdtor, oris, m. kucni na- 
 
 rednik, dvorski. 
 dispergo , spersi, spersum, 3. 
 
 raztresti. 
 dispicio, spexi, spectum, 3 Opa- 
 
 ziti, uviditi. 
 displiceo, cui, citum, 2. nedopa- 
 
 dati se. 
 dispdno, posui, positum. 3. po- 
 
 deliti, razdeliti, urediti. 
 disputo, 1. razloziti, govoiiti o 
 
 necem. 
 dissentio, si, sum, 4. neslagati 
 
 se, nesudarati se. 
 dissero, serui, sertum,3. govoriti, 
 
 razloziti o necem. 
 dissideo, sedi, sessum, 2. sediti 
 
 razoni, nesudarati se, nesla- 
 gati se. 
 dissimilis, e, razlican, neslican, 
 
 nespodoban. 
 dissimilitudo, tnis, z. neslicnost, 
 
 nespodobnost. 
 dissimulation onis, z. pretva- 
 
 ranje. 
 dissimulo, 1. zatajiti, pretvarati 
 
 se, licuraeriti. 
 dissipo, 1. raztepsti, raztipati. 
 dissocio, i. razdruziti. 
 dissolvo, solvi, solutum, 3. resiti, 
 
 razresiti. 
 distendo, di, sum, 3. razapeti. 
 distineo, ere, ui, entum, derzati 
 
 razom, zabaviti. 
 distinguo, nxi, nclum, 3. razli- 
 kovati, resiti. 
 disto, 1. biti daleko. 
 distrdho, xi, ctum, 3. raztegnuti , 
 
 razstaviti. 
 distribuo, ui, utum, 3. pod&liti, 
 
 razdeliti. 
 ditio, onis, z. verhovna vlast, 
 
 vlast, oblaat 
 dito, i . bogatiti. 
 diu, dugo, diutius, diutissime. 
 dius, a, um, bozanski, sub dio, 
 
 pod vedrim nebom. 
 diuturnus, a, um, dugotrajan. 
 divello, velli (vulsi), vulsum, 3. 
 
 razcupati, razterci, razstati se. 
 
116 
 
 diver sus, a, um, razlicit. 
 
 dives, itis, bogat. 
 
 divido, visi, visum, 3. deliti, 
 
 razdSliti. 
 divinatio, onis, z. gatanje. 
 divinitus, adv. od Boga, Bogom. 
 divtnus, a, um, bozanski. 
 divitiae, arum, z. bogatstvo. 
 divus, a, um, obozen, obozavan, 
 
 uverstjen medju bogove. 
 divulgo, 1. razturiti glas medju 
 
 puk, izb6ibljati. 
 do, dedi, datum, 1. dati. 
 doceo, cui, ctum, % uciti. 
 docilis, e, naucljiv, mek, krotak. 
 doctrina, ae, z. obucaujcucenost. 
 doctor, oris, m. ucitelj. 
 doctus,' a, um, uctn. 
 Dolabella, ae, m. ime nekoga 
 
 Rimljanina. 
 doleo, ui, %tum, boleti, zalostiti se. 
 dolor, oris, m, bol. 
 dolosus, a, um, prevaran, lukav. 
 dolus, i, m. prevara, lukavost. 
 domesticus, a, um, domaci. 
 domicilium, i, s. stan. 
 domina, ae, z. gospodarica. 
 dominatio, onis, z. gospodovanje 
 
 gosfodstvo. 
 dommor, 1. via dati. 
 dominus, i, m. gospodar, go- 
 
 spodin. 
 domo, ui, %tum, 1. krotiti, uz- 
 
 prezati. 
 domus, us, z. kuca. 
 Dores, um, m. gercki puk. 
 donee, vez* dok» 
 dono, i, darovati, pokloniti. 
 donum, i } s. dar, poklon. 
 dormio, ivi, itum, 4. spavati. 
 dorsum, j, s. herbat. 
 dos, tis, z. percija, miraz, svoj- 
 
 stvo (viseb). 
 drachma, ae, z. gercki novae. 
 DruXdes, um, i Druidae, arum, 
 
 *». galski svetjenici. 
 Drusus, i, m. rimsko muzko ime. 
 dubito, 1. dvojit*, uztczati se. 
 dubius, a, um, dvojan, dvouman. 
 duco, xi, ctum, 3. voditi, vucj, ) 
 
 ravnati, derzati za sto, upi- 
 
 sati u. 
 dudum, davno. 
 
 duhedo, mis, z. slasf, militia. 
 dulcis, e, sladak, mio, ugodan 
 dum, vez. dok, kad* 
 dummodo, vez. da samo. 
 dumne, vez. da samo ne. 
 dumus, i, m. tern, ternjak. 
 duplex, icis, dvostruk. 
 dupltco, 1. podvostruciti, podvo- 
 
 jiti. 
 duritia, ae, z. tverdoca, tverdina. 
 duro, 1, utverditi, ucversiiti, tra- 
 
 jati. 
 durus, a, um. tverd. 
 dux, cis, m. z. provodic, vodja. 
 dynastes, ae, m. mocnici, vla- 
 
 dari, velikasi. 
 
 E. 
 
 JS-ex, iz* 
 
 ebtbo, bibi, bibxtum, 3. izpiti. 
 
 ebrius, a, um, pi Jan. 
 
 ebur, oWs, s. belokosf, slonova 
 
 kost. 
 eburneus, a, um, belokostan, iz 
 
 slonove kosti. 
 ecce, evo. 
 ecquis, ecqua, ecquod , mesto 
 
 num quis? da li iko? 
 edax, dcis, prozderljiv, iztrosljiv. 
 edico, xi, ctum, 3. izreci, odre- 
 
 diti. 
 edisco, edidtci, 3. nauciti na 
 
 pamet, na izust. 
 edttus, a, um, uznosit, visok. 
 edo, edi, esum, 3. jesti. 
 edo, edtdi, editum, 3. izdati, 
 
 izmti na videlo, proizvesti, 
 
 oglasiti, javiti. 
 edoceo, docui, doctum, 2. dou- 
 
 citi koga, obuciti, javiii, izvS- 
 
 stiti. 
 educatio, onis, z. odhranjenje. 
 educo, i. odhraniti. 
 educo xi c um, 3- izvesti. 
 effector, oris, m tvorac. 
 efectus, us, m. ucinak. 
 efemino, 1. pozensciti, razmaziti. 
 
117 
 
 effero , extuli , datum , efferre, 
 
 iznesti, zakopati, uzneti, uz- 
 
 visiti. 
 effero, 1. podhijaciti, uciniti ga 
 
 divljom zveri. 
 efficax, acis, uspesan, mocan; 
 
 est — deluje. 
 efficio, feci, fectum, 3. proizve- 
 
 sti, uciniti. 
 effigies, it, z. slikn, struk. 
 effingo, finxi, fictum, 3. izraziti, 
 
 naslikati. 
 efflo, 1. izpuhnuti, izdahnuti. 
 efjloresco, fiorui, 3. procvasti. 
 effiuo, jHuxi, fluxum, 3. izteci, 
 
 minuti, proci. 
 effodio, fodi, fossum, 3. izkopati. 
 effrenalus, a, um, razuzdan. 
 efreno, 1. razuzdati. 
 effugio, fugi, fugltum, 3. uteci, 
 
 pobeci. 
 effundo, fudi, fusum, 3. izlijati. 
 egenus, a, um, potrSban. 
 egeo, ui, 2. trSbati. 
 egestas, alts, z. potrebstina, si- 
 
 romastvo. 
 egredior, gressus sum, 3. izicii, 
 
 preci, prekoraciti. 
 egregius, a, um, yerstan, verli. 
 eheu! medm. oh, oj, vaj. 
 ejaculor, 1. izbaciti, izrinuti. 
 ejicio, jeci, jectum, 3. izbaciti, 
 
 proterati, prognati. 
 ejusmodi, takov. 
 elabor, lapsus sum, 3. uteci, iz- 
 
 puznuti. 
 elaboro, i. uciniti sto mukom, 
 
 izmuciti se, nastojati, tersiti se. 
 elegrons, ntis, ukusan, ugladjen. 
 elegantia, ae, z. ukus, ugladje- 
 
 nost. 
 elementum, i, s. zivalj, pocetak, 
 
 pocetni temelj. 
 elephantus, i (elephas, ntis), m. 
 
 slon. 
 elevo, 1. dici. 
 
 elicio, licui, Helium, 3. izvabiti. 
 elido, Usi, litum, 3. izrinuti, 
 
 izgnonuri. 
 tVino, legi, ledum, 3. izabrati. 
 
 eloquens, ntis, recit 
 eloquentia, ae, z. recitost. 
 eluceo, luxi, 2. sjati, viditi se. 
 eludo, lusi, lusum, 3* izsmijati, 
 
 rugati se, sperdati se. 
 emano, 1. izteci, razglasiti se. 
 emendo, 1. izpraviti. 
 emerge-, mersi, mersum, 3. izro- 
 
 niti, izaci na videlo. 
 emico, cui, 1. skociti napred, iz« 
 plivati. 
 emineo, ui, 2. stersiti, proviriti, 
 
 odlikoyati se. 
 eminus, pris. iz daleka, daleko. 
 emitto, misi, missum, 3. izpu- 
 
 stiti, poslati van. 
 emo, emi, emtum, 3. kupiti. 
 emollio, Ivi, Mum, 4 umekcati. 
 emolumentum, i, s. korist. 
 emlor, oris, m. kupac. 
 en, evo. 
 
 enarro, 1. pripovSdati. 
 endto, 1. izplivati. 
 enervo, i. razslabiti. 
 enim, vez. jer, bo, jerbo. 
 enimvero, vez. doista, da sto. 
 enltor, nisus ili nixus sum, 3. 
 
 napeti se, roditi. 
 ensis, is, m. mac. 
 enumero, 1. izbrojiti. 
 enuntiatio , onis , z. izrazenje, 
 
 izreka. 
 enuntio, 1. izreci. 
 eo, onumo, dotle. 
 co, Ivi, Uum, ire, ici. 
 Epaminondas, ae, m. glasoviti 
 
 thebanski vodja. 
 ephebus, i, m. mladic. 
 Ephesus, i, z. glasovit grad u 
 
 Aziji. 
 ephorus, i, m. efor, spartanski 
 
 castnik. 
 epigramma, dtis, s. napis, verst 
 
 pesnictva. 
 Epirdtes, ae, m. Epirotjanin. 
 Epirus, i, z. pokrajina izmedju 
 
 Macedonije, Tessalije i Jonic- 
 
 koga mora. 
 epi.scopus, i, ui. biskup, vladika. 
 epislola, ae, z. list. 
 
118 
 
 epulor, i. gostiti se. 
 
 epulwm (viseb. epulae, arum, z.), 
 
 i, s, gostba, obed. 
 eques, Ms, m. konjanik, vitez. 
 equester, stris, stre, konjanicki, 
 
 vitezki. 
 eqmdem, doista, jamacno, sto se 
 
 mene tice. 
 equitdtus, us, m. konjaniotvo. 
 eqmio, 1. jahati. 
 equus, i, m. konj. 
 sradico, 1. izkoreniti. 
 erga, predl. pram a. 
 ergo, vez. dakle, poradi. 
 ertgo, rexi, rectum, 3. uzdici, dici, 
 
 podici. 
 eripio, ripui, reptum, 3. Ugra- 
 
 biti. 
 erro, j. bluditi, basati, gresiti. 
 error, oris, m. pOgr§ska. 
 erubesco, rubui, 3. pocerveniti se, 
 
 zastiditi se. 
 erudio, ivi, itum, 4. obueati. 
 eruditio, onis, z. obucanje, uce- 
 
 nost. 
 eruditus, a, um, ucen. 
 erumpo, rupi, ruptum, 3. pro- 
 
 valiti. 
 eruptio, onis, z. provala, buk- 
 
 nutje. 
 esca, ae, z. hrana, jestvina, mama, 
 
 mamac, jeska. 
 esurio, ivi, itum, 4. biti glad an. 
 et, vez. i, et-et, i-i. 
 etenim, vez, jer. 
 etiam, vez. i, tja, cak. 
 etiamsi, vez. da i, premda, sve 
 
 da i. 
 Etrusci, orum, m. starodavan puk 
 
 u gornjoj Italiji. 
 etsi, vez. premda, akoprem. 
 Euctides, is, m. gercki filosof. 
 Euphrates, is, m. reka u Aziji. 
 Euripides, is, m. gercki tragik. 
 Eurotas, ae, m. rSka kod Sparte. 
 evado , vasi, vasum, 3. uteci, 
 
 postati. (nestati. 
 
 evanesco, vanui, 2. izceznuti, 
 tveho, vexi, vectum, 3. izveztj, 
 
 izvisiti, iznSti. 
 
 evello, velli (vulsi), vulsum, 3. iz- 
 
 tergnuti, izkoreniti. 
 evenit, evenit , evenire , 4. izaci, 
 
 bivati. 
 eventum, i, s. ili eventus, us, m. 
 
 sverha, uspeh. 
 everto, verti, versum, 3. okrenuti, 
 
 obernuti, razoriti. 
 evigifoj 1. probuditi se. 
 evito, 1. izbegavati, uklanjati se. 
 evoco, 1. izazvati, pozvati koga, 
 
 da se s njim ogleda. 
 evolo, 1. izletiti. 
 evomo, vomui, vomitum, 3. izba- 
 
 citi, bljuvati. 
 exacerbo, 1. serditi, ljutiti. 
 exalbesco, 3. biti bio, poblediti. 
 exdmen, inis, s. roj pcelah. 
 examino, 1. izpitivati, iztrazivati, 
 exanimo, 1. ubiti. 
 exardesco, arsi, 3. planuti. 
 exdro, 1. izorati, pisati. 
 exaudio , Ivi , itum , 4. slusati, 
 
 uslisati, neoglusiti se. 
 excedo , cessi , cessum , 3. izaci, 
 
 prekoraciti. 
 excellens, ntis, izverstan, odlican. 
 excello, ui, 3. odlikovati se. 
 excelsus, a, um, visok, uznosit. 
 excido, idi, isum, 3. izsSci, raz- 
 oriti. 
 excidium, i, s. razor. 
 excipio, cepi, ceptum, 3. izuzeti, 
 
 uloviti, docekati, primiti. 
 excito, 1. potaknuti, sloboditi. 
 excldmo, 1. uzkliknuti. 
 excludo, si, sum, 3. izkljuciti, 
 
 odstraniti, ukloniti. 
 excogito, 1. izmisliti. 
 excolo, colui, cultum, 3. obrazo- 
 
 vati, izobraziti. 
 excoquo, coxi, coctum, 3. izku- 
 
 hati. 
 excubiae, arum, z. straza. 
 excubo, cubui, cubitum J 1. stra- 
 
 ziti. 
 excuso, 1. izgovoriti. 
 excutio, cussi, cussum, 3. stresti, 
 
 otresti. 
 exedo, Idi, esum, izjesti, iztrositi. 
 
119 
 
 exedra, ae, z. stolica. 
 exemplum, i, s. primer. 
 exentero, i. izvaditi drob i creva. 
 exeo, ii, itum, ire, izaci, izpasti. 
 exerceo, cui, citum, 2. vSzbati, 
 
 terati. 
 exercitatio, onis, z. vezbanje. 
 exereitus, us, m. yojska. 
 exhaurio, hausi, haustum, 4.izcer- 
 
 piti, procerpiti, potroSiti. 
 exheredo, i. izbastiniti. 
 exhibeo, hibui, hibitum, 2. 
 exhildro, i. lazveseliri. 
 exhortor, \. opominjati, nagova- 
 
 rati, slobooiti. 
 exigo, egi, actum, 3. izagnati, 
 
 sversiti, doceti, boraviti. 
 exiguus, a, um, sitan, neznatan. 
 exilis, e, tanak, mersav. 
 eximius, a, um, izverstan, odlican. 
 eximo, emi, emtum, 3. izuzeti, 
 
 izn6ti. 
 exinde, za tim, po torn. 
 existimatio, onis, z. mn£nje, sud. 
 existimo, l.derzati za sto, mn&ti. 
 existo, sttti, 3. nastati, pojaviti 
 
 se, stupiti na videlo. 
 exitium, i, s. propast. 
 exltus, us, m. izhod, izlaz, usp£h. 
 exopto, 1. zeliti. 
 exorior, ortus sum, 4« izaci, ro- 
 
 diti se, nastati. 
 exorno, \. uresiti, nakititi. 
 exdro, 1. izprositi, umoliti. 
 expavesco, 3. uplasiti se. 
 expedio, ivi, itum, 4. osloboditi, 
 
 sver.siti, expedit, koristi. 
 expeditio, onis, z. vojna, vojnica. 
 expello, expuli, pulsum, 3. izt£- 
 rati, proterati. [probuditi. 
 
 cxperge/acio, feci, factum, 3. 
 expergiscor, perrectus sum, 3. pro- 
 
 buditi se. 
 experienlia, ae. z. izkustvo. 
 experimenlum, i, s. pokus, dokaz. 
 experior, pertus sum, 4. pokusiti, 
 
 izkusiti. 
 expers, rtis, bez cesa biti, liSen. 
 expeto, petivi, ili petii, petitum, 
 3. 2eliti, zahtfcvati. 
 
 expleo, evi , Itum, 2. izpuniti, 
 
 oversiti. 
 ecpUco, avi, dtum i ui, itum, 1, 
 
 razviti, razjasniti. 
 explordtor, oris, m, uhoda. 
 exploro, 1. uhoditi, iztraziti. 
 expono, posui, positum, 3. izlo- 
 
 ziti, razloziti, razjasniti. 
 exposco, poposci, 3. traziti, za- 
 
 htevati. 
 exprtmo, pressi, pressum, 3. izra- 
 
 ziti, oponasatf. 
 exprdbo, 1. predbaciti, prigovo- 
 
 riti. 
 expromo, msi, mtum, 3. izvaditi. 
 expugno, J. osvojiti, zauzeti. 
 expulsor, oris, m. protSrac. 
 exquiro, quisivi, quisitum, 3. iz- 
 traziti. 
 exsecrc, ]. prokleti. 
 exsequor, secutus sum, izversiti, 
 
 izpuniti. 
 exsilium, i, $. prognanstvo. 
 exsors, rtis, neimajuci, nebiti 
 
 dionik. 
 exspectoAio, onis, z. ocekivanje. 
 exspiro, t. izdahnuti, umrSti. 
 exstimulo, 1. podbosti. 
 exsllnguo, stinxi, stinctum, 3. Uga- 
 
 siti, ubiti. 
 exstirpo, \. iztrebiti, izkor6niti. 
 exsto, stiti, stare, 1. stersiti, ima 
 
 ga. 
 exstruo, xi, ctum, 3. sagraditi. 
 exsul, sulis, m. z. prognanik, — 
 
 ica. 
 exsulo, i. ziviti u prognanstva. 
 exsulto, 1. poskakivati, veseliti se. 
 exsurgo , surrexi , surrectum , 3. 
 
 ustati. 
 extemplo, netom, iznenada. 
 extendo, di, sum i turn, 3. raz- 
 tegnuti , protegnuti , razpro- 
 sterti, produljiti. 
 extenuo, 1. utanciti, umaliti. 
 eitemuno, 1. proterati, udaljiti, 
 
 prognati. 
 exterreo, ui, itum, *>. upla8iti. 
 exterus, a, um, spoljaSan. 
 extimesco, timui, 3. pobojati se. 
 
120 
 
 extollo, tuli, 3. uzn£ti. 
 extorqueo, torsi, tortum, 2. Oteti, 
 
 iztergnuti. 
 extrdho, xi, tr actum, 3. izvuci. 
 extrinsecus, pris. spolja, izvana. 
 exuo, ui, utum, 3. svuci, okaniti 
 
 se, odbaciti. 
 
 F. 
 
 Faba, ae, z. bob. 
 
 fabella, ae, z. basna. 
 
 faber, ri, m. rukotvorac, zanat- 
 lija. 
 
 Fabius, i, m. rimsko muzko ime. 
 
 fabrica, ae, z. delaonica. 
 
 fabrtco, i fabricor, 1. delati, 
 praviti. 
 
 Fabricius, i, m. rimski vodja. 
 
 fabula, ae, z. basna, pripovest, 
 igra (kazalistna). 
 
 fabulor, 1. pripovedati. 
 
 fabulosus, a, urn, izmisljen. 
 
 facetiae, arum, z. dosetak. 
 
 facetus, a, um, ugladjen, do- 
 setljiv. 
 
 fades, ei, z. lice, stas. 
 
 facilis, e, lasan. 
 
 factnus, oris, cin, zlocin, opacina. 
 
 facio, feci, factum, 3. diniti, de- 
 lati, ceniti. 
 
 f actio, onis, z. stranka. 
 
 factum, i, s. cin. 
 
 facultas, atis, z. imetak, spo - 
 sobnost, prilika. 
 
 facundus, a, um, recit. 
 
 fagus, i, z. bukva. 
 
 falco, onis, m. sokol. 
 
 failax, dcis, prevaran. 
 
 folio, fefelli, falsum, 3. prevariti. 
 
 falsus, a, um, neistinit, laziv. 
 
 falx, falcis, z. serp. 
 
 fama, ae, z. glas, slava. 
 
 famelicus, a, um, gladan. 
 
 fames, is, z. glad. 
 
 familia, ae, z. celjad, obitelj. 
 
 familiaris, e, prijateljski, sa- 
 most. prijatelj ; res familiaris, 
 gospodarstvo, imetak. 
 
 familiar itas, atis, z. pouzdano, 
 uzko prijateljstvo. 
 
 famulus, i, m. sluga ♦ 
 fanum, «, s. hram. 
 fas, neskl. pravo. 
 fasciculus, i, m. svezanj. 
 fascis, is, m. svezanj. 
 fastidium, i, s. oholost, prezi- 
 
 ranje, ogavnost. 
 fastiguum, i, s. verh, sl£nie. 
 fateor, fassus sum, 2. priznati. 
 faiigo, ±. umoriti, utruditi. 
 fatum, i, s. udes. 
 faux, cis, z. gerlo, pozirak, 
 
 zdrelo, ponor. 
 faveo, favi, fautum, 2. prijati, 
 
 hoteti komu dobro. 
 favor, oris, m. mi lost. 
 fax, fads, z. baklja, zublja. 
 febris, is, z. groznica, zimnica. 
 fecundus, a, um, plodan, rodan. 
 felis, is, z macka. 
 felicitas, atis, z. sreca. 
 felix, ids, srecan. 
 fernina, ae, z. zenska 
 femineus, a, um, zenski. 
 ferax, dcis, plodan, rodan. 
 fere, pris. malone, po prilici. 
 ferio, 4 tuci, udariti, razsSci, 
 
 ubiti, zaklati. 
 I ferinus, a, um, zver^ki, divlji. 
 I feritas, atis, z. divljac. 
 ferme, pris. malone, po prilici. 
 fero, tuli, latum, ferre, nositi, 
 
 doneti. 
 ferox, dcis, divlji, hrabar, ne- 
 
 prestrasan, derzovit. 
 ferreus, a, um, zeljezan, gvoz- 
 
 djen. 
 ferrum, i, s. zeljezo, gvozdje. 
 fer tilis, e, plodan, rodan. 
 fer us, a, um, divlji, fer a (besiia), 
 
 zver; ferae, divljacina. 
 ferveo, bui, % vruc biti. 
 fessus, a, um, trudan, umoran. 
 festinatio, onis, z. hitnja, presa, 
 
 sila. 
 festino, 1. hititi, zuriti se. 
 festus, a, um, svetcan. 
 fictilis, e, zemljan, ilan. 
 feus, us, z. smokva, smokvino 
 
 dervo, i Reus, i, z. 
 
121 
 
 fideUs, e, jveran. 
 fidelttas, atis, z. vernost. 
 fides, ei, z. vSra, postenje. 
 fido, fisus sum, 3. uzdati se, 
 
 poveriti se. 
 fiducia, ae, z. poverenje, po- 
 
 danje. 
 fidus, a, um, veran, odan, pri- 
 
 verzen. 
 figulus, i, m. loncar. 
 figura, ae, z. slika. 
 figuro, i. licit), oblik dati. 
 filia, ae, z. kci. 
 filius, i, m. sin. 
 Ulurn, i, s. nit, konac. 
 findo, fidi, fissum, 3. cepati. 
 jingo, fixi, fictum. 3. satvoriti, 
 
 uciniti, izmisliti. 
 finio, ivi, itum, 4. sversiti. 
 finis, is, m. sverha, konac, vi- 
 
 seb. granice. 
 finitimus, granican, susedan. 
 fio, factus sum, fieri, ucinjenbiti, 
 
 sbiti se, bivati. 
 firmttas, atis, z. cverstoca, stal- 
 
 nost. 
 firmo, \. ucverstiti. 
 firmus, a, um, cverst, trajan. 
 fiscus, i, m. ko§ara, zep. 
 fistula, ae, z. s viral a, cSv. 
 fistulosus, a, um, cSvast. 
 fixus, a, um, cverst, neponiican. 
 Jiagello, 1. bicevati. 
 fiagellum, i ) s. bic. 
 fiagitiosus, a, um, op ik. 
 fiagitium, i, s opacina, krivnja. 
 fiagtto, 1. zahtfivati. 
 fiagro, i. goriti. 
 fiamen, wis, m. svetjenik po- 
 
 jedinoga boga. 
 fiamma, ae, z\ plain, plamen. 
 fiatus, us, m. puhanje, puh. 
 fi.avesco, 3. zutiti se. 
 fiavus, a, um, zut, plav. 
 fiebtlis, e, kukavali. 
 fiecto, xi, xum, 3. prignuti, sklo- 
 
 niti. 
 fieo, Ivi, etum, 2. plakati. 
 fietus, us, m. plao, zalost. 
 tle.rudsus, a, um, krivudast. 
 
 fiexus, us, m. krivudanje, zavoj. 
 
 fioccus, i, m. pram. 
 
 fioreo, ui, 2. cvasti, biti gledan 
 
 ili srecan, odlikovati se dim. 
 fios, oris, m, cvet, cvatnja- 
 fiumen. mis, s. r§ka. 
 fiuo, xi, xum, 3. teci. 
 fiuvius, i, m. reka. 
 focus, i, m. ognjiste. 
 fodio, fodi, fossum, 3. kopati. 
 foedus, a, um, gerd, gadan. 
 foedus, eris, s. savez. 
 foetus, us, m. skot, mladi. 
 folium i, s. list. 
 fons, ntis, m. izvor, vrutak, vrSlo. 
 foras, pris. van. 
 for is, is, z. vrata. 
 foris, pris. vani. 
 forma, ae, z. slika, lepota. 
 formica, ae, z. mrav. 
 formido, mis, z. strah, bojazan. 
 formidulosus, a, um, strasiv, 
 
 bojazljiv. 
 formo, 1. oblik dati. 
 formositas, atis, z. lepota, kra- 
 
 sota. 
 formosus, a, um, lep, krasan. 
 fors, tis, z. slucaj, forte, slu- 
 
 cajno. 
 fortasse, mozebiti. 
 fortis, e, hrabar, jak. 
 fortitudo, mis, z. hrabrost. 
 fortuitus, a, um, slucajan- 
 fortuna, ae, z. udes, sreca. 
 forum, i, s. terg. 
 fossa, ae, z. graba, jama. 
 fossio, onis, z. kopanje. 
 foveo, fovi, fotum, 2. grijati, na- 
 
 stojati. 
 fragllis, e, loman, slab. 
 frango, fregi, fractum, 3. po- 
 
 terti, razbiti. 
 f rater, iris, m. brat. 
 fmndo, \. prevariti. 
 fraus, dis, t. prevara. 
 fremo, ui, %tum, 3. mermljati, 
 
 zavijati, rogoboriti. 
 frenum, i, s. uzda. 
 fre<juens, ntis, cest, mnogobrojan. 
 frequento, i. polazim cesto. 
 
122 
 
 fretus, a, um, uzdajuc se. 
 frigidus, a, um, studen, merzao. 
 frigus, oris, s. studen. 
 frons, ndis, z. grana, kita, vi- 
 
 seb. listje, vije. 
 frons, ntis, z. celo. 
 fructus, us, to. plod. 
 frugdlis, e, umeren. 
 frugalitas, atis, z. umerenost. 
 frugifer, a, um, plodonosan, plo- 
 
 dan. 
 frumentum, i, s. zito. 
 fruor, fruitus ili fructus sum, 
 
 3. uzivati. 
 frustra, zaludu. 
 frutex, wis, to. germ. 
 fruticetum, i, s. germovlje, si- 
 
 kara. 
 fruges, um, poljski plod. 
 fuga, ae, z. beg. 
 fugio, fugi, fugttum, 3. bezati, 
 
 pobeci. 
 fugo, i. naterati u beg, razterati, 
 
 razagnati* 
 fulcio, fulsi, fultum, 4. podu- 
 
 perti. 
 fulgeo, fulsi, 2. sjati, sevati, 
 
 svetliti se. 
 fulgurat, 1. seva. 
 fulgur, uris, s. milDJa. 
 fulguratio, onis, z. sevanje. 
 fuhnen, mis, s. munja. 
 fumus, i, m, dim. 
 fundamentum, i, s. temelj. 
 fundus, i, m. dno, zemlja, polje. 
 fungor, functus sum, 3. uprav- 
 
 ljati, obavljati. 
 funis, is, m. konop, uze 
 funus, eris, s, pokop, sprovod. 
 fur, is, to. tat. 
 fur cilia, ae, z. vile. 
 furfur, uris, to. posije, trice. 
 furia, ae, z. serda, furija. 
 furo, 3. bSsniti. 
 furor, oris, to. b$s, bSsnoca, 
 
 besnilo. 
 furor, 1. krasti. 
 furtum, i, s. kradnja, tatbina. 
 fusus, «, um, obsiran, prostran. 
 fustis, is, to. kijaca, cep, batina. 
 
 futilis, e, nespretan, nevaljao 
 
 neznatan. 
 futurus, a, um, buduci. 
 
 O. 
 
 Galea, ae, z. kaciga. 
 gallicus, a, um, galski. 
 gallina, ae, z. kokos. 
 gallinaceus, a, um, kokosji, gal- 
 
 lus gallinaceus, kokof, oroz, 
 
 petao, pevac. 
 Gallus, i, to. Gal, pevac, kokot. 
 garrio, %vi, itum, 4. berbljati 
 
 klopotati, blebetati. 
 garrulus, a, um, berbljav. 
 gaudeo, gavisus sum, 2. vese- 
 
 liti se. 
 
 gaudium, i, s. veselje, radost. 
 gelidus, a, um, studen, leden. 
 gelu, u, s. studen, mraz, led. 
 gemmus, a, um, dvostruk. 
 gemitus, us, to. uzdisanje, ste- 
 
 njanje, uzdah. 
 gemma, ae, z. drag kamen. 
 gemtno, 1. podvojiti, podvostru- 
 
 citi. 
 gemo, ui, itum, 3. uzdisati, ste- 
 
 njati. 
 gener, eri, to. zet. 
 generositas, atis, z. dobrota, ple- 
 
 menitost. 
 generosus, a, um, blagorodan, 
 
 plemenit, odlican, zameran. 
 genius, i, to. duh cuyar. 
 genus, eris, s. pleme, verst, ko- 
 
 leno. 
 Germania, ae, z. Nemacka. 
 Germdnus, i, m. Nemac. 
 gero, gessi, gestum, 3. nositi, 
 
 obavljati , izvadjati ; helium 
 
 gerere, boj voditi; se gerere, 
 
 vladati se; rem gerere, posaO 
 
 obaviti; curam gerere, brinuti 
 
 se, skerbiti. 
 gesto, 1. nositi. 
 gestus, us, m. kref, stav, viseb. 
 
 kretanje. 
 gibbus, i, to. gerba. 
 gigas, antis, m. orijas, gorostas. 
 gigno, genui, gerutum, 3. roditi. 
 
123! 
 
 glades, ei, i. led. 
 
 gladiator, oris, m. macevnik, 
 
 borac. 
 gladius, i, m. mac. 
 glans, ndis, z. zelud. 
 globosus, a, um, okrugao, okru- 
 
 glast. 
 globus, i, m. krugla. 
 gloria, ae, z. slava. 
 glorior, 1. slaviti se, ponositi se. 
 gloriosus, a, urn, slavan. 
 Gorgias, ae, m. ime gerckoga 
 
 sofiste. 
 Gracchus, i, m. ime dyojice gla- 
 
 sovitih Rimljanah. 
 gracilis, e, vifak, tanak. 
 graculus, i, m, vrana. 
 gradus, us, rn. korak, stupanj, 
 
 stupa. 
 Graecia, ae, z. Gercka. 
 Graeculus, i, m. Gerk, govorec 
 
 posperdno. 
 Graecus, i, m. Gerk, graecus, 
 
 a, urn, gercki. 
 gramen, mis, s. trava. 
 gramineus, a, um, travail, od 
 
 trave. 
 grandaevus, a, um, star. 
 grandis, e, velik. 
 grando, mis, z. tuca, grad. 
 granum, i, s. zemo. 
 gressor, 1. ici, navaliti, bSsniti. 
 gratia, ae, z. milost, hyala, gra- 
 
 tias agere, zahvaliti se. 
 gratis, pris. badava. 
 gratulor, 1. cestitati. 
 gratus, a, um, ugodan. zahvalan. 
 gravis, e. tezak, dosadan, strog, 
 
 vazan, ozbiljan., 
 gravitas, atis, z. tezina, Ozbilj- 
 
 nost dostojanstvo. 
 gravo, i. obtersiti, obteretiti. 
 grej, gregis, m. stado. 
 grus, gruis, m. z. zdrao. 
 gubernaculum, i, .v. kerrnilo. 
 gubemator, oris, m. kermilar, 
 
 ravnatelj. 
 gubemo, 1. ravnati, vladati. 
 gula, ae, z. pozirak, gerlo, gerk- 
 
 ljaD, 2drelo. 
 
 gusto, 1. kusati. 
 gustus, us, m. ukus, 
 gutta, ae, z. kaplja, kap. 
 
 H. 
 
 Habena, ae, z\ uzda. 
 
 habeo, ui, itum, 2. imati, der- 
 
 zati, vladati se. 
 habilis, e, sposoban, prikladan. 
 habitatio, onis, z. Stan. 
 habito, 1. stanovati. 
 habitus, us, m. narav, stas, 
 
 odeca, nosnja. 
 haereo, haesi, haesum, 2. vis£ti ; 
 
 zupeti, camiti, biti u smetnji. 
 haesitatio, onis, z. camljenje, 
 
 smetnja,neodvaznost, neodluc- 
 
 nost. 
 haesito, 1. camiti, biti neodlucan, 
 Hamilcar , arts, m. kartazki 
 
 vodja. 
 hariolus, i, m. gatalac, pogadjac\ 
 harpdgo, onis, m. caklja. 
 haruspex, tcis, m. zertvokobnik, 
 hasta, ae, z. koplje, sulica. 
 hasttle, is, s. kopljiste, koplje. 
 haud, ne. 
 
 haudquaquam, nikako, niposto. 
 haurio, si, stum, 4, cerpiti, piti r 
 
 izpiti. 
 hebeto, i. slabiti, otupiti. 
 Hector, oris, m. glasovit trojanski 
 
 vodja. 
 Helena, ae, z. zena gerckoga 
 
 kneza Menelaja. 
 Helvetia, ae, z. Svajcarska. 
 Helvetius, i, m. Svajcar. 
 Hephestlon , onis , rn. prijatelj 
 
 Alexandra velikoga. 
 herba, ae, z. trava. 
 herbidus, a, um, pun trave. 
 hercle, doista. 
 Hercules, is, m. glasoviti gercki 
 
 poluboir Herkule 
 hereditarius, a, um, baStinski. 
 heredltas, atis, z. bastina. 
 heres, edis, m. z. bastinik, ba- 
 
 stinica. 
 heri, jucer. 
 herus, i, m. gospodar, gazda. 
 
124 
 
 Besiodus, i, m. glasoviti gercki 
 
 pesnik Hesiod. 
 hestemus, a, um, jucerasnji. 
 keu ! heus ! ho ! 
 hiatus, us, m, otvor, pukotina, 
 
 prosed. 
 hibemus, a, um, zimski. 
 hie, haee, hoc, ovaj; prisl. hie, 
 
 ovde. 
 Memo, 1. zimovati. 
 Herns, emis, z. zima. 
 Hierosolyma , ae, z\ orum, Je- 
 
 msolim. 
 hildris, e, veseo. 
 hilaritas, atis, z. veselje, dobra 
 
 volja. 
 hinc, odavle, dakle. 
 hinnio, %vi, %tum, 4, herzati. 
 hinnitus, us, m. herzanje. 
 hippocentaurus, i, m. bajoslovan 
 
 stvor, pola konja, pola coveka. 
 hircus, i, m. jarac, kozao. 
 hirvndo, mis, z lastavica. 
 JSispania, ae, z. Spanjolska. 
 historia, ae, z. poyestnica. 
 historicus, i, m. povestnik. 
 histrio, onis, m, kazalistni igrac. 
 hodie, dan as. 
 
 hoedus, i, m. jarcic, kozlic. 
 Homerus , i, m. najglasovitiji 
 
 gercki pesnik Homer. 
 homicida, ae, m. ubojica. 
 homicidium, i, s. ubojstvo. 
 homo, mis, on, covek. 
 homunculus, i, m. covecic, kad 
 
 se posperdno govori. 
 honestas, atis, z. postenje , pri- 
 
 stojnost. 
 honestus, a, um, posten, pristojan. 
 honor, oris, m. cast, visebr, casti. 
 honoriftcus, a, um, castan. 
 honoro, 1. castiti. 
 hora, ae, z, sat, ura. 
 hordeum, i, s. jacam, jecam. 
 horreo, ui, % prepasti se, sgro- 
 
 ziti se. 
 horreum, i, s. hambar, zitnica. 
 horribilis, e, grozovit, strasan. 
 horridus, a, um, hrapav, suroy, 
 
 najezen. 
 
 horror, oris, m, groza, strab. 
 hortatus, us, m. i hortatio, onis, 
 
 z. opomena, opominjanje. 
 Hortensius, i, m, glasovit rimski 
 
 govornik. 
 hortor, 1. opomenuti. 
 hortuldnus, i, m. vertlar. 
 hortus, i, m. vert. 
 hospes, itis, m, gost, gazda, tu- 
 
 djanin. 
 hospitium i, s, gostoljubnost. 
 hostilis, e, dusmanski. 
 hostis, is, m t dusmanin. 
 hue, prisl. amo, ovamo, hue illuc, 
 
 amo tamo. 
 hujusmodi, o^akov. 
 humanitas , atis , z. covScnost, 
 
 covekoljubnost , izobrazenje, 
 
 uljadnost. 
 humdnus , a, um, covecan, izo- 
 
 brazen. 
 humerus, i, m. rame. 
 humidus, a, um, vlazan. 
 humilis, e, nizak, neznatan, po- 
 
 nizan. 
 humo, 1. zakopati, ukopati. 
 humor, oris, m. vlaga. 
 humus, i, z. zemlja humi na tlih. 
 hydrus, i, m. vodna zmija. 
 
 I et J. 
 
 Jaceo, ui, %tum, % Iezati. 
 jacio, jeci, jactum, 3. baciti. 
 jactatio, onis, z. hvastanje. 
 jacto, 1. razbacivati, tresti, hva- 
 
 stati se, graditi se. 
 jactura, ae, z. gubitak. 
 jactus, us, m. domet , poteg 
 
 (mreze). 
 jaoulor, 1. bacati, metati, 
 jaculum, i, s. strela , str£lioa, 
 jam, jur, sada, vec. 
 Janiculum, i, s. jedno od sedam 
 
 rimskih berdah. 
 janua, ae, z. vrata. 
 ibi, prisl. onde\ 
 ibidem, prisl. bas onde. 
 ibis, is ili idis, z. ibida, ptica. 
 ico, ici, ictum, 3. pogoditi, uda 
 
 riti, gurati. 
 
125 
 
 ictus, us, m. udar, udarac. 
 ideirco, prisL zato, s toga. 
 idem, eadem, idem, isti, 
 ideo, prisl. zato, dakle. 
 idoneus, a, um, sposoban, pri- 
 
 kladan. 
 idus, uum, z. 15. dan u mese 
 
 cih: Ozujku, Svibnju, Serpnju 
 
 i Listopadu, u ostalih 13. 
 igltur, vez. dakle. 
 igndrus, a, um, nevest, neume- 
 
 tan. 
 igndvia, ae, z. lenost, plaslji- 
 
 vost. 
 igndvus, a, um, len, trom, plas- 
 
 ljiv, 
 igneus, a, urn, ognjen, vatreil. 
 ignis, is, m. o?anj, vatra. 
 ignobUis, e, neplemenit. 
 ignominia, ae, z. psovka, sra- 
 
 mota, 
 ignominiosus, a, um, sramotan. 
 ■ignorantia. ae, z. neznaDStvo. 
 ignoratw, dnis, z neznanje, ne- 
 
 poznanje. 
 ignoro, 1. neznati, nepoznati. 
 ignosco , novi , riotum , 3. opro- 
 
 stiti. 
 igndtus, a, um, nepoznan. 
 Jttas, ddis, z. Itiada, pesmotvor 
 
 Horn cro v. 
 Mum, i, s. grad Ilij (Troja) u 
 
 Aziji. 
 illacrirno {or), 1. plakati, opla- 
 
 kati. 
 ille, ilia, illud, onaj. 
 illecebra, ae , z. car, drazest, 
 
 pumania. 
 'illic, pris!. ondS. 
 iWico, urn ah, naroah, taki. 
 illido , si, sum, '.). udariti, sra- 
 
 ziti ae. 
 illiuc, prisl. odanle. 
 illtno, levi (livi), Itlum, 3. po- 
 
 mazafi, namazati. 
 illiterdtus, a, um, neizobrazen. 
 illuc, prisl. onamo. 
 illucesco, luxi, 3. a va mi ti, svi- 
 
 tati, daniti se. 
 illudo, si, sum, 3, izsmijati. 
 
 illustris, e, glasovit, slavan. 
 illustro, 1. razsvetliti, razjasniti, 
 imago, mis, Tj. slika. 
 imbecillis, e, slab. 
 imbecillilas, dtis, z. slaboca, 
 slabina, 
 imber, bris, m, pljustavica. 
 imberbis, e, golobrad. 
 imbuo, m, utum, 3. poskropiti, 
 
 umociri, ugnjuriti. 
 imitatio, dnis, z. nasledovanje, 
 
 oponasanje 
 imitor, 1. nasledovati, oponasati. 
 immdnis, e, golem, gerdan. 
 immaiurus, a, um, nezrio. 
 immemor, oris, nesetiti se, ne- 
 
 spominjati se, nepamtiti. 
 immensus, a, um, neizm£rarj. 
 immerens, ntis, nezasluzan, ne- 
 
 duzan, rievin. 
 immergo, si, sum, 3. uroniti, 
 
 ugnjuriti. 
 immineo, % bn'ti blizu, primicati 
 
 se, predstojati, ocekiyati. 
 imminuo , ui, utum, 3. umaliti, 
 
 oslabiti. 
 imminisceo , miscui, mixtum, 
 
 mistum, % urnesati, pomSsati. 
 immitto, misi , missum, 3. pu- 
 
 stiti, upnstiti, poslati , se im- 
 
 mittere, sernuti. 
 immobilisj e, neponrcan, 
 immodicus, a, um, nemalen, neu- 
 
 mSren, preteran. 
 immortdlis , e, neumro, neu- 
 
 murla-lo. [lost. 
 
 immortaltlas , dtis, z. neumer- 
 imo, dapace. 
 impar , dris , nejednak, nepar, 
 
 nomogucan. 
 impatiens, ntis, neterpljiv, neuz- 
 
 terpan. 
 impedimentum , i, s. zapreka, 
 
 poi tljaga. 
 impedio, tvi, Uum, 4. zaplesti, 
 
 zamersiti, pieciti, prepreciti. 
 vmpello, puli, jjulsum, '6. nagnati 
 
 riHt('rati. 
 impendeo, 2- vis6ti ponad cim 
 primicati se, predstojati. 
 
126 
 
 impensa, ae, z. trosak. 
 imperdtor, oris, m. vodja, car. 
 imperitus, a, um, neizkusan, ne- 
 
 vm. 
 
 imperium, i, s. zapoved, ver- 
 
 hovna vlast, zapovSdnictvo, 
 
 vlada, vlast, derzava. 
 impero, I, zapovedati. 
 impertio, ivi, itum, 4. podeliti. 
 impetro, i. postici. 
 impetus, us, m. navala, naglost, 
 
 zestina. 
 impietas, atis, z. bezboznost. 
 impigre, neutrudljivo. 
 impingo , pegi , pactum, 3* uda- 
 
 riti o sto, zapeti, udariti , ba- 
 
 citi. 
 impws, a, um, bezbozan, opak. 
 implacabilis, e, nepomiriv. 
 impleo, evi, Itum, 2. napuniti. 
 impVtco , avi, atum , i ui, itum, 
 
 1. zaplesti, zamersiti. 
 imploro, U zaprositi, zazvati. 
 impono, posui, positum, 3. met- 
 
 nuti, nametnutf, natovariti. 
 importo, 1. unesti, uvesti. 
 importumtas, atis, z. neprilic- 
 
 nost, dosadljivost. 
 importunus, a, um , neprilican, 
 
 dosadljiv. 
 impotens, ntis, nemogucan , ne- 
 
 mocan. 
 imprimis, poglavito, osobito. 
 ivnprtmo , pressi , pressum , 3. 
 
 utisnuti. 
 improbitas, atis, z. opakost. 
 improbo, 1. neodobrayati. 
 improbus, a, um, opak, bez- 
 bozan 
 improvtdus, a, um, nesmotren, 
 
 neprovidan. 
 improvisus, a, um, nenadan, ne- 
 
 predvidjen. 
 imprudens, ntis, nesmotren , ne- 
 
 vgst. 
 imprudentia , ae , z. nesmotre- 
 
 nost, nerazboritost. 
 impubes, eris, nedorasao, nejak. 
 impudens, ntis, nesramar; , bez- 
 
 stidan. 
 
 impudentia, ae, z. bezsramnost, 
 
 bezstidnost. 
 impune, prisl. prosto. 
 impunttas , atis , z. bezkazac, 
 
 bezkazojenost 
 impurus, a, um, necist. 
 in, presl. u, za, prama, proti,na. 
 indnis, e, prazan, nistetan, uza- 
 
 ludan. 
 inammis, e, i inanimus, a, um, 
 
 zapuhaD, mertav. 
 inauditus, a, um, necuven. 
 incautus, a, um, nesmotren. 
 incedo, cessi, cessum, 3. hodati. 
 incendium, i, s. pogor. 
 incendo, di, sum, 3, upaliti, UZ- 
 
 gati. 
 inceptum, i, s. puduzetak, pod- 
 
 uzetje, namera. 
 incertus, a, um, neizvestan, ne- 
 
 siguran. 
 incesso, ivi (itum), 3. navaliti, 
 
 napasti. 
 inchoo, 1. poce<i. 
 incido, cidi, cisum, 3- useci, 
 
 urezati. 
 incido, cidi, 3. pasti u sto, pasti 
 na um, zapasti medju, dogodi se. 
 incipio, cepi, ceptum, 3. poceti. 
 incitamentum, i, s. ponuka. 
 incito, 1. nukati, potioati. 
 incldmo, 1. poviknuti. 
 inclaresco, clarui, 3. proslaviti se. 
 includo , si, sum, 3. zatvoriti, 
 
 saderzati. 
 inclytus, a, um, glasovit. 
 incognitus, a, um, nepoznan. 
 incola, ae, m. stanovnik. 
 incolumis, e, cio, citav, zdrav. 
 incolumitas, atis, z. neoskver- 
 
 njivost. 
 incommodum, i, s. skoda, Steta 
 kvar. 
 inconsiderdtus, a, um, neopazan , 
 
 nerazsudan. 
 inconstahtia, ae, z. nestalnost. 
 inconsultus , a, um, nesmostren, 
 
 neopazan. 
 incorruptus, a, um, nepokvaren. 
 incredtbilis, e, wevSrojatan, 
 
127 
 
 vncrementum, i, s. narastak, na- 
 rastaj. 
 
 increpo, 1. avi, atum i ui, itwm, 
 izpsovati, izgerditi, nayaliti. 
 
 incruentus, a, um, nekervan. 
 
 incultus, a, um, neobdelan, neu- 
 gladjen. 
 
 incumbo, cubui, cubitum , 3. le- 
 zati, dati se na sto. 
 
 incurro, cucurri i curri , cur- 
 sum, 3. tercati u sto. 
 
 incur sio, onis, z. naval a. 
 
 incutio, cussi, cussum, 3. nate- 
 
 VMti u. 
 
 indago, i. iztraziti. 
 
 inde, prisl. odavle. 
 
 indecorus a, um, nepristojan. 
 
 Indio, ae, z. Indija. 
 
 indicium, i, s. tuzba , znak, do- 
 
 kaz. 
 indtco, 1. p ikazati, javiti, tuziti 
 indigeo, ui, 2. trebati. 
 indigena, ae, m. domaci. 
 indignabundus, a, um, serdit. 
 indignatio, onis, z. gnjev, ser- 
 
 ditost, Ijatost. 
 idignor, i. serditi se, ljutiti se 
 indignus, a, um. neviedan. 
 indiligens, ntis, nemaran, len. 
 indisertus, a, um, nerecit. 
 indo, dtdi, ditum, 3. dodati, pri- 
 
 klopiti. 
 indoctus, a, um, neucen. 
 indues, is, z. narav. cud. 
 induciae. arum, z. primirje. 
 induco, xi, cturn, 3. uvesti, sklo- 
 
 niti, zavesti. 
 indulgeo, si, turn, 2. podati se, 
 
 gledati korau sto kroz perste, 
 
 oprostiti. 
 indulgentia, ae, z. poterpljenje, 
 
 uzterpnost. 
 induo, ui, utum, 3. navuci, 
 
 obuci- 
 industrta, ae, z. obertnost, pro- 
 
 metnost. 
 industrtus, a, um, obertan , pro- 
 
 metan, 
 inedut, ae , z. uzderzanje od 
 
 jela. 
 
 ineo, ii, itum, ire, uci, sklopiti, 
 
 poceti. 
 ineptus, a, um, neprikladan, ne« 
 
 spretan. 
 inermis, e, neoboruzan. 
 iners rtis, nespretan, trom. 
 inertia, ae, z. tromost. 
 inexpugnabilis, e, neosvojiv, ne- 
 
 pobediv. 
 infamia, ae, z. sramota. 
 in/amis, e, razvikan, zla glasa. 
 infans, ntis, m. z. d&te. 
 infaustus, a, um, zlokoban, lie- 
 
 srecan 
 infectus, a, um, neucinjen. 
 infelicttas, atis, z. ne3reca. 
 infelix, ids, nesrecan. 
 injensus. a, um, razserdjen, 
 
 razljutjen. 
 inferiae, arum, %. zertvovanje 
 
 za merfcv . 
 in/ero , tuli , illatum , inferre, 
 
 unesti pocinitf, prouzrociti ; 
 
 helium inferre alicui , nave- 
 
 stiti komu boj. 
 inferus, a, um, dolnji ; visebr. 
 
 inferi, mertvi podzemaljski 
 
 svet. 
 i infesto, i. uznemirivati, zadir- 
 
 kiyati, uciniti opasnim. 
 I infestus, a, um, razserdjen, 
 
 razljutjen 
 i infigo, xi, xum, 3. zabcsti , za- 
 
 denuti. 
 infinitus, a, um, neogranicen, 
 
 bezkrajan. 
 infirmitas, atis, z. slab in a. 
 injirmus, a, um, slab. 
 infitiae, arum, z. tajenje, nije- 
 
 kanje. 
 infitias, ire, tajiti, nijekati. 
 in/uior, \. tajiti, nijekati. 
 infiammo, ]. razplamtiti. 
 injlecto , xi , xum, 3. svinuti 
 
 skloniti. 
 injixgo, xi, cturn, 3. tuci, biti, 
 
 podiniti, prouzrociti. 
 infiuo, xi, xum, 3. uteci U sto. 
 infortunium, i, s, nesi'6cft. 
 infra, predl. pod- 
 
128 
 
 infringe-, fregi, fr actum, 3. slo- 
 
 miti, saterti, oslabiti. 
 infula, ae 9 z. kapa sverjenicka. 
 infundo, fudi, fusum, 3. ulijati. 
 ingemisco, gemui, 3. uzdisati, ste- 
 
 njati. 
 ingeniosus, a, um, nman. 
 ingenium, i, s. duh, cud, narav, 
 
 znacaj. 
 ingens, ntis, golem, gerdan. 
 ingenuus , a, um, slobodnjak, 
 
 plemenit. 
 ingratus, a, um, neugodan, ne- 
 
 zahvalan. 
 ingredior, ingressus sum, 3. unici, 
 
 stnpiti, doci nutar. 
 ingruo, ui, 3. primicati se, po- 
 
 moljivati se. 
 inhabitabtlis, e, neobitan, gde se 
 
 nemoze stanovatL [tan. 
 
 inhabilis, e, nesposoban, nespre- 
 inhaereo, haesi, haesum , 2. biti 
 
 privezan, usSci se, skopcan 
 
 biti. 
 inhibeo, ui, ttum, 2. preciti, pre- 
 
 precitL 
 inhumanitas, atis, z. neuljudnost, 
 
 neugladjenost. 
 injicio, jeci, jectum, 3. baciti u 
 
 nesto. 
 inimiciiia, ae, z. neprijateljstvo. 
 inimicus, i, m. neprijatelj ; ini- 
 
 micus, a, um, neprijateljski. 
 briiquus, a, um, nepravican. 
 initium, i, s. pocetak. 
 injungo, xi, nctum, 3. naloziti, na- 
 
 pertiti. 
 injuria, ae, z. krivica, uvreda. 
 injustitia, ae, z. nepravica, kri- 
 vica. 
 injustus, a, um, nepravican. 
 innascor, natus sum, 3. priro- 
 
 diti, prirodjeno biti. 
 innocentia, ae, z. neduznost, ne- 
 
 vinost. 
 innocens, ntis, neduzan, nevin, 
 mnoxms, a, um, neskodljiv. 
 innumerabilis, e, nebrojan. 
 inopia, ae, z. pomanjkanje, po- 
 
 treba. 
 
 inops, dpis, bezpomocan, potrS- 
 
 ban. 
 inquam, g. m. velim. 
 insania, ae, z. ludost. 
 insatiabtlis, e, nezasitan. 
 inscitia, ae, z. neznanstvo. 
 inscius, a, um, neznajuci. 
 ins crib o , psi, ptum, 3. upisati. 
 insequor, secutus sum, 3- pro- 
 
 goniti. 
 insero, serui, sertum, 3. uverstiti, 
 
 umetnuti, ucepiti, uplesti. 
 inservio, ivi, %tum, 4. sluziti, 
 
 dvoriti, 
 insidiae, arum, a. zasede. 
 insidior, 1. prezati, raditi sto iz 
 
 prevare. 
 insignis, e, izverstan, sjajan; m- 
 
 signe, is, s. znakovi. 
 insimulo, 1. obediti, opasti, po- 
 
 tvoriti. 
 insipiens, ntis, lud. 
 insisto, stiti, 3. stajati na cem, 
 
 stupati. 
 insolens, ntis, obestan. ohol. 
 insons, ntis, nekriv, neduzan. 
 inspicio, spexi, spectum, 3* zavi- 
 
 riti, smatrati. 
 inspiro, 1. udahnuti, uliti , nce- 
 piti. 
 instar, neskl. slika, stas, kano, 
 
 poput. 
 instauro, 1, ponoviti. 
 insterno , strdvi , stratum , 3. 
 
 postlati, prostreti, posuti, po- 
 
 kriti. 
 instituo, ui, utum, 3. urediti, od- 
 
 rediti, urociti, obucati. 
 institutio, onis, z. uredjenje, obu- 
 
 canje. 
 institutum 9 i, s. ustroj, nacelo. 
 insto, stiti, stare, 1. pribliziti 
 
 se, primaknuti se, navaliti, 
 
 dodijati. 
 instrumentum, i, s. orudje. 
 instruo, xi, ctum, 3- urediti, 
 
 opremiti , oruzati , providiti, 
 
 obucati. 
 insudvis, e, neugodan. [dan 
 
 insuetus, a, um, nevican, nenava " 
 
insula, as, z. Otok, osterv. 
 insulsus, a, um, neslan, dosadan. 
 insuho, 1. psovati, zlostaviti, 
 
 prezirati. 
 insuper, verhu toga, pa i. 
 insuper abilis, e, nedobitan, neo- 
 
 svojiv. 
 insusurro, 1. prisaptnuti. 
 intactus, a, um, nedotaknut, ne- 
 
 dodirnut. 
 integer, gra, grum, cio, citav, 
 
 podpuD, bezprikoran. 
 integritas, atis, z. podpunost, 
 
 bezprikornost. neduznost. 
 intelligo, lexi, ledum, 3. razu- 
 
 meti, uvidSti, doznati. 
 intemperans, ntis, neumeren. 
 intemperantia, a«, z. neumSre- 
 
 nost. 
 intendo, tendi, tentum, 3. na- 
 
 peti, upraviti, naperiti. 
 inttntio, onis, z. napor. 
 intentus, a, um, napet, pozoran, 
 
 pazljiv. 
 inter, predl. medju, dok; inter 
 
 se, medju sobom. 
 inter cedo, cessi, cessum, 3. po- 
 
 sr&dovati, zapreciti. 
 intercipio, cepi, ceptum, 3. ulo- 
 
 viti. 
 intercludo, si, sum, 3. obkoliti, 
 
 presSci. 
 interdico, xi, ctum, 3. zabraniti. 
 interdiu, danju. 
 interdum, kadsto, kadkad. 
 inter ea, medjutim. 
 intereo, ii, itum, 4. propasti, 
 
 poginuti. 
 inter/ector, oris, m. ubojica. 
 interficio, feci, fectum, 3. ubiti. 
 interfluo, Jluxi, fiuxum, 3. teci, 
 
 protect, teci kroz, preko, po. 
 interim, prisl. medjutim. 
 intertmo, emi, emturn, 3. ubiti. 
 intermitlo , misi , missum , 3. 
 
 propustiti. 
 intemuntius, i, m. posrfcdnik, 
 
 poalanik. 
 interpellate, onis, z. prekiuutje, 
 
 obustavljenje. 
 
 Latinska titankn. 
 
 129 
 
 interpello, 1. obustaviti. 
 interpono , posui , posttum , 3. 
 
 metnuti medju, dati, rabiti. 
 inter pres, pretis, m. z. tumac. 
 interpretatio, onis, z. tumacenje. 
 interpretor, 1. tumaciti. 
 interrogatio, onis, z. pitanje. 
 interrogo, 1. pitati. 
 interrumpo, rupi, ruptum, 3. 
 
 prekinuti, presgcati. 
 inter sum, fui, esse, biti kod, 
 
 razlikovati se; interest, do 
 
 toga je. 
 intervallum, i, s. prostor medju. 
 intervenio, veni, ventum, 4. na- 
 
 doci, opreti se, jamciti. 
 intimus, a, um, serdacan. 
 intra, predl. nutri, snutra. 
 intreptdus, a, um, neprestrasan. 
 intro, i. unici. 
 
 introduco, xi, ctum, 3. uvesti. 
 inlroeo, ii, Hum, ire, unici. 
 intueor, tuitus sum, motriti. 
 intumesco, iumui, 3. oteci, na- 
 
 breknuti. 
 intus, prisl. nutri. 
 inultus, a, um, neosvetjen, r.e- 
 
 kaznjen. 
 inundo, 1. potopiti, poplaviti. 
 inungo, unxi, unctum, 3. nama- 
 
 zati, pomazati. 
 inutiatus, a, um, neobicajan, 
 
 nenavadan. 
 inutllis, e, nekoristan. 
 invade, si, sum, 3- ici n£kamo, 
 
 navaliti, udariti. 
 inveho, vexi, vectum, 3. uvezti, 
 
 unSti, terp. uvezti se, doja- 
 
 hati, navaliti psovati, kuditi. 
 invenic, veni, ventum, 4. naci, 
 
 proiznaci. 
 inventio, onis, z. ili inventum, 
 
 ?', s. iznaSastje. 
 inventor, oris, m. iznasatelj. 
 inventrix, ids, z. iznasateljica. 
 inverto, ti, sum, 3. obernutf, 
 
 izvernufi. 
 investigo, 1. iztrazivati. 
 inveteratus, a, um, zustario. 
 invictus, a, um, nesvladan. 
 
130 
 
 invideo, vidi, visum, 2. zaviditi, 
 
 nenaviditi. 
 invidia, ae, zavist, merznja, ne- 
 
 milost. 
 invidus, a, um } zavidan, nena- 
 
 vidan, 
 inviolatus, a, um, neoskvernjen, 
 invitatio, onis, z. poziv. 
 invito, 1. pozvati. 
 invitus, a, um, primoran, neho- 
 
 tice. 
 invws, a, um, ntprohodan. 
 invoco, 1. zazivati. 
 involo, 1. letiti na sto. 
 jocor, i. saliti se. 
 jocus, i, m. sala. 
 Iphicrdtes, is, m. glasovit aten- 
 
 ski vodja* 
 ipse, «, um, sam. 
 ira, ae, z. serditost. 
 iracundia, ae, z\ serditost. 
 iracundus, a, um, sklon na ser- 
 ditost, serdit. 
 irascor, iratus sum, 3. serditi se. 
 iratus, a, um, serdit, razljutjen. 
 irreparabtlis, e, nenaknadau. 
 irrepo, psi, ptum } 3. uvuci se, 
 
 ukrasti se. 
 irretio, ivi, itum, 4. zaplesti. 
 irrideo, risi, visum, 2. izsmijati. 
 irrigo, l. nakvasiti, Damociti. 
 trrilamentum, i } s. poticaj, vab- 
 
 ljenje. 
 irnto, 1. poticat : , draziti, vabiti. 
 irritus, a, um, zaludan. 
 is, ea^ id, onaj . 
 Isocrdtes, is, m . glasovit atenski 
 
 govornik Isokrat. 
 Issus, i, z. grad u maloj Aziji. 
 iste, a, ud, ovaj tvoj. 
 Ister, tri, m . Dunav. 
 Isthmus, i, m. precba. 
 utic, prisl. OGde gdS si ti. 
 utmc, pris'. odonde gdS si ti. 
 istuc, prigi. onamo gde si ti. 
 *?<*, prisl. tako, ovako. 
 ttaque, vez. dakle, zato, s (oga. 
 item, prig], i, takodjer. 
 Mer, itineris, s. put, oesta. 
 Me™, 1. ponoviti, opetovati. 
 
 iterum, prisl. opet, po drugi put. 
 itidem, prisl. upravo onako ili 
 ovako. 
 
 jubeo, jussi, jussum, 2. zapov£- 
 
 dati, dati. 
 jucunditas, atis, z. ugodnost. 
 jucundus, a, um, ugodan. 
 judex, tcis, m. z. sudac. 
 judicium, i, s. sud. 
 judico, 1. suditi, misliti, umgti. 
 jugerum, i, s. ral zemlje, jutro. 
 juglans, ndis, z. orah. 
 jugulo, 1. zadaviti, zaklati, ubiti. 
 juoulum, i, s. gerlo, gerkljan. 
 jumentum, i, s. tegleca marha. 
 jungo, xi, ctum, 3. syezati, spo- 
 
 jiti. _ 
 Juno, onis, z. Junona zena Ju- 
 
 pitrova. 
 Jupiter, Jovis, m najveci bog u 
 
 Rimljanah. 
 jurgium, i, s, pravda, svadja, 
 
 razmirica. 
 juro, 1. priseci. 
 jus, juris, s* juha, corba. 
 jus, juris, s. pravo ; in jus vo- 
 
 care, tuziti koga, pozvati koga 
 
 na sud. 
 jusjurandum , jurisjurandi , s. 
 
 prisega 
 justitia, ae, z. pravica. 
 Justus, a, um, pravican, prave- 
 
 dan. 
 juvenilis, e, inladjahan. 
 juvenis, is, m, z. ml ad. mladic. 
 juventus, utis, z. mlados f , mla- 
 
 dez. 
 juvo, juvi, jutum, {. pomoci, po- 
 
 dupreti ; juvat, trSbati, kori- 
 
 sti, veseli. 
 juxta, predl. pokraj, do, blizu. 
 
 Labefactc, 1. u/.kolebati, uzder- 
 
 mati. 
 labes, is, z. kuga. 
 labor, lapsus sum, 2. puziti, 
 
 pasti. 
 labor, oris, m. dSlo, napor, 
 
 trud. 
 
laboriosus, a, um, poslen, radin. 
 labdro, i. raditi, poslovati, bo- 
 
 lovati. 
 labrum, i, s ustna, ustnica. 
 l ac , lactis, s. nileko. 
 Lacaena, ae, z. Lacedemonka, 
 
 Spartanka. 
 Lacedaemon, onis, z. Sparta, 
 
 glasovit grad u Peloponezu. 
 lacedaemonhis, a, um, lacede- 
 
 monski, samost. Lacedemonac. 
 lach-o, i. razderati, raztergati. 
 lacerta, Of, z.gusterica. 
 lacesso, s%vi, siturn, 3. draziti. 
 Laco, onis, m. Lacedemonac. 
 Laconicus, a, um, lacedemonski. 
 lacrima, ae, z suza. 
 lacus, us, m jezero. 
 laedo, si, sum, 3. OzlSditi, uvrS- 
 
 diti. 
 laetifico, 1. razveseljti. 
 laetitia, ae, z. veselje. 
 laetor, i. veseliti se. 
 laetus, a, um, veseo. 
 loevus, a, um, levi. 
 lamentatio, onis, z. jadikovanje. 
 lamentor, 1. jadikovati. 
 Lampsdcus, i, z. grad u maloj 
 
 Aziji. 
 lav a, ae, z. vuna. 
 lancea, ae, z. koplje. 
 lanevs, a. um, VTihen. 
 languor, oris, m. mlitavost, ml&- 
 
 dost. 
 lanidtus, us, m. mercvarenje, 
 
 razdiranje. 
 lanio, 1. mercvariti, razdrapiti. 
 lapideus, a, um, kanr.enit. 
 lapillus, i, m. kanx-ni ic. 
 lapis, (die, m. kainon. 
 laqufats, i. in. trie, zanjka. 
 largior, itus sum, 4. darovati. 
 laniitio , onis, z. darovanjc, 
 
 poklanjanje. 
 
 largus, a, inn, bogllt. [Stan. 
 
 /'i.rifu.s; a, '/?», DevtflSftDi objS- 
 lasso, 1. utruditi, urnoriti. 
 lassus, a, um, trudart, umoran. 
 latebra, ae, z. rupa , kuf, skro- 
 
 viSte. 
 
 131 
 
 lateo ± ui, 2. biti sakriven. 
 latitudo, inis, z. sirina. 
 latomiae, lautomiae , arum, z. 
 
 kamenik. 
 latro, 1. lajati. 
 latro, onis, m. razbojnik. 
 latrocinium, i, s. razbojnictvo. 
 latus, a, um, sirok, prostran. 
 latus, eris, s. bok, straiia. 
 laudabilis, e, pohvalan, hvale 
 
 vredan. 
 laudatio, onis, z. hvaljenje, po- 
 hvalan govor. [vornik, 
 laudator, oris, m. pohvalan go- 
 laudo, i. hvaliti. 
 laurus, i, z. lovorika. 
 laus, dis, z. hvala. 
 laulus, a, um, sjajan. 
 lavo, lavi, lautum, lotum (la- 
 
 vavi, lavalum), 1. prati, ku- 
 
 pati. 
 leciica, ae, z. nosiljka, postelja 
 
 za pocinak. 
 lectio, onis, z citanje. 
 lectus, i, m. postelja. 
 legatio, onis, z. legija, dio voj- 
 
 ske rimske. [birati. 
 
 lego, legi, ledum, 3. citati, po- 
 legislator, oris, m. zakonodavac. 
 lenis, e, blag, krotak. [koca. 
 lenitas, atis, z. blagost, krot- 
 lentus, a, um, lagan. 
 leo, onis, m. lav. [tanski. 
 
 Leomdas, ae, m. kralj spar- 
 leommcs a, um, lavlji. 
 lepus, oris, m. zee. 
 letdlis, e, smertan. 
 Leuctra, orum, s. grad U Beotiji. 
 Leuctrlcus, a, um, leuktriski. 
 levis, e, lagak. 
 levitcu, atis, z. lakoca, vfitre- 
 
 no-t, lalikouranost. 
 levo, i. olakotiti. 
 lew, git, z. zakon, pogodba, 
 uvef, legem ferre, zakon dati. 
 Lib&nus, i, m Libanon, gora u 
 
 Siriji. 
 libel fus. i, m. knjizica. 
 libens (litis), rado, dragovoljno 
 
 (lubens). 
 
 9* 
 
132 
 
 liber, bri, m. knjiga. 
 liber, era, erum, Slobodan. 
 liberalis, e, darezljiv, plemenit. 
 liberalitas, atis, z. darefcljivost, 
 
 plemenitost. 
 liberator, oris, m. OSloboditelj. 
 liberi, drum, m, deca. 
 libertas, atis, z. sloboda, otvo- 
 
 renost, odpertost. 
 libertus, i % m, oslobodjen, slo- 
 
 bodnjak. 
 Hbet (lubet), buit, 2. dopada se. 
 libido , tdinis, z. 
 libra, ae, z. funt. 
 librarius, a, um, knjizevan, sa- 
 
 most. prepisatelj knjigah, 
 
 tajnik. 
 lieentia, ae, z. razuzdanost, raz- 
 
 puStjenost. [dno je. 
 
 licet, cuit } % prosto je, slobo- 
 licet, vez. da i premda. 
 Victor , oris, m. liktor. 
 Ugnator, oris, m. dervocepac. 
 ligneus, a, um, d erven. 
 lignor, 1. dervariti. 
 lignum, i, s. dervo. 
 ligo, 1. vezati. 
 Ugo, onis, m. motika. 
 lima, ae, z. lima. 
 limen, mis, s. prag. 
 limus, a, um, skiljav, razrok. 
 linea, ae, z. linija, redak. 
 lineamentum, i, s. potez, naris. 
 lingua, ae, z. jezik. 
 linter, tris, z, cun, camac. 
 liquidvs, a, um, tekuci, zidak. 
 liquor, oris, m. tekucina, zid- 
 
 cina. 
 lis, litis, z. pravda, parnica. 
 Utigiosus, a, um, pravdas", za- 
 
 vadan, svadljiv. 
 littgo, i. svadjati se, preti se, 
 
 pravdati se. 
 littera, ae, z. (litera) slovo, vi- 
 
 sebr. list, znanost. 
 litter atus, a, um, ucen. 
 litus, oris (littus), s. biSg, 
 
 obala, primorje. 
 loco, i. postaviti, poloziti, naj- 
 
 iuiti, n najam datl 
 
 locuples, etis, bogat. 
 locupXeto, 1. bogatiti, 
 locus, i, m. mSsto. 
 longinquitas , atis , z. daljina, 
 
 zabitnost. 
 longinquus, a, um, dalek, za- 
 
 bitap. 
 longitudo, tnis, z. duljina, du- 
 
 zina. 
 longus, a, um, dug. 
 loquacltas, atis, z. berbljavost, 
 blebetljivost. 
 
 loquax, acis, berbljav, blebetljiv. 
 loquor, locutus sum, 3. govoriti. 
 lubricus, a, um, sklizak. 
 luceo, xi, 2. svfitliti, sjati. 
 lucema, ae, z. lampa, uljenica. 
 lucidus, a, um, svfctao, jasan. 
 lucror, 1. dobiti. 
 lucrum, i, s. dobitak. 
 luctor, i. boriti se, bervaii se. 
 lucus, i, m. lug, gaj. 
 ludibrium, i, s. sperdnja, smSb. 
 ludibundus, a, um, igrajuc. 
 ludo, si, sum, 3. igrati se, sa- 
 
 liti se. 
 ludus, i, m. igra, kazaliste, 
 
 uciona. 
 I lugeo, xi, 2. zalovati. 
 i lugubris, e, zaloban. 
 lumen, tnis, s. svStlo. 
 luna, ae, z. mesec. 
 luo, ui, luitum, 3. platiti, biti 
 
 kaznjen* 
 lupa, ae, z\ vucica. 
 lupus, i, m. vuk. 
 luscinia, ae, 2. slavulj. 
 lustratio, onis, z. razgledaDJe, 
 
 razgled, mustra. 
 lustro, 1. razgledati, muStrati. 
 hisus, us, m. igra, sala. 
 lux, lucis, z. svfctlo, svetlost. 
 luxuria, ae, z. razkos, naslada, 
 
 bludnost, razsipnost. 
 luxuriosus, a, um, razkosan, 
 
 nasladaD, bludan, razsipan. 
 luxus, us, m. razsipnost, suvi- 
 
 sak, sjajnost. 
 Lycia, ae, z. pokrajina u maloj 
 
 Aziji. 
 
Lycurgus, i, m. glasoviti spar- 
 tanski zakonodavao. 
 
 Lydia, ae, z. pokrajina u maloj 
 Aziji. 
 
 lyra, ae, z. lira. 
 
 Lysander, dri, m. glasovit spar- 
 ta aski vodja. 
 
 M. 
 
 Macedo, onis, m. Macedonac 
 Macedonia, ae, z. Macedonija. 
 maeer, era, crurn, mersav. 
 maeero, 1. merSaviti. 
 machina, ae, z. makina, stroj. 
 machinatio, onis, z. spletke. 
 machmor, 1. izumiti, snovati, 
 
 kovati. 
 macies, ex, z. mersavost. 
 macilenlus, a, um, mersav. 
 macto, 1. zaklati. 
 macula, ae, z. Ijaga. 
 maculo, i. okaljati, operzniti. 
 madefacio, feci, factum, 3. po- 
 
 mociti, ovlaziti. 
 madeo, ui, 2. pomociti se, poki- 
 
 8nuti, mokar biti. 
 Maecenas, dtis, m. prijatelj cara 
 
 Augusta i zastitnik znanostih i 
 
 uuietnostih. 
 magis, pris. vise, maxime, naj- 
 
 vise, sto vise. 
 magister, ri, m. ucitelj. 
 magistra, ae, z. uciteljica. 
 magistrates, us, m. poglavar- 
 
 stve, ured. 
 magnanimus, a, um, velikodu- 
 
 san. 
 magnificus, a, um, sjajan, ve- 
 
 licanstven. 
 magnitudo, inis, z\ velicina. 
 magnopere, prisl. verlo, veoma. 
 magnus, a, um, velik ; majores, 
 
 predji. 
 magus, i, m. vracar, gatar,mag. 
 majestas, dtis, z. velicanstvo. 
 maledico, xi, ctum, 3. s dat. pso- 
 
 vati, kleti. 
 maledictum, i, s. psovka, kudnja. 
 maledtcus, a, um, jeziSaD, je- 
 
 zicljiv, ustipljiv. 
 
 133 
 
 maleficium, i, s. zlocin, zlocin- 
 
 stvo. 
 maleficus, a, um, zlocinac, bez- 
 
 bozan, samost. zlocmac. 
 malevolus , a, um , zlohotan, 
 
 zloban. 
 malignus, a, um, zloban. 
 malitia, ae, z. zloba. 
 malo, malui, malle, voliti. 
 malum, i, s, jabuka. 
 malus, a, um, zlocest ; malum, 
 
 i, s. zlo, nesreca. 
 mancipium, i, s. rob. 
 mando, 1. naloziti. 
 mane, jutro; s jutra, u jutru. 
 maneo, mansi, mansum, 2. ostati, 
 
 cekati, predstojati. 
 manifestos, a, um, ocit. 
 mansuetudo , mis, z. blagost, 
 
 krotkoca, tihoca. 
 mansuetus, a, um, blag, kr0« 
 
 tak, tih. 
 Mantinea, ae, z. grad u Arkadiji. 
 manus, us, z. ruka, saka ljudih, 
 
 vojska. 
 Marathon, onis, m. poljana U 
 
 Atici. 
 Marathonius, a, um, maratonski. 
 mare, is, s. more. 
 margo, mis, m. kraj, okrajak, rub. 
 marmus, a, um, morski. 
 maritimus, a, um, nitirski. 
 maritus, i, m. muz (suprug). 
 Marlus, z, m. glasovit rimski 
 
 konzul i vodja. 
 marmor, oris, s. mramor. 
 marmoreus, a, um, mramoran. 
 Mars, Martis, m. bog boja u 
 
 Kimljanab. 
 mas, maris, m. muzkarac, sa- 
 
 mao. 
 mater, tris, z. mati. 
 materia, ae z. gradivo. 
 maternus, a, um, materinski. 
 matrimonium, i, s. zenidba. 
 matromi, ae, z. gazdarica, go- 
 
 spodarica, gospodja. 
 maturesco, rui, 3. zrtliti. 
 maturitas, dtis, z. zr&lost. 
 maturo, [. zrSliti, pospSSiti. 
 
134 
 
 maturus, a, um, zrio. 
 matuiinus, a, um, jutarnji, 
 maximopere, prisl. verlo, veoma. 
 medeor, 2. lSciti, vidati. 
 Media, ae, z. Medija, pokrajina 
 
 u Aziji. 
 medicamen, mis, s. lek. 
 medicamentum, i, s. l£k. 
 medicina, ae, z. lek. 
 medicus, i, m. IScnik, lecitelj. 
 mediocritas, dtis, z. srednost, 
 
 srSdnje ruke. 
 mediocris, e, srednji. 
 meditatio, dnis, z. razmisljanje. 
 meditor, 1. razmisljati. 
 medius, a, um, osredan. 
 medulla, ae, z. mozag. 
 Medus, i, m. Med. 
 Megdra, ae, z. grad u Gerckoj. 
 mehercule, prisl. jamacno, doista, 
 
 tako mi. 
 mel, mellis, s. med. 
 membrdna, ae, z. koza. 
 membrum, i, s. clan, ud, udo. 
 merntni, isse, setjati se, spo- 
 
 minjati se. 
 memor, oris, spominjajuc se, 
 
 setjajuc se. 
 memorabilia, e, znatan, zna- 
 
 menit. 
 memoria, ae, z pamet, uspomena. 
 memoro, 1. spomenuti. 
 mendacium, i, s. laz. 
 mendax, dcis, lazljiv. 
 mens, ntis, z. dusa, um, misao, 
 
 nam era. 
 mensa, ae f z. stol. 
 mensis, is, m. mesec. 
 mensura, ae, z. mera. 
 mentha, ae, z. metvica. 
 mentio, dnis, z. napomenutje. 
 mentior, itus sum, 4. lagati. 
 mentum, i, s. brada, podbradak. 
 mercalor, oris, m. tergovac. 
 mercatura, ae, z. tergovina. 
 mercdtus, us, m, sajam, vasar. 
 merces, Idis, z. platja. 
 Mercurius, i, m. bog Merkur. 
 mereo, ui, itum, (mereor, mert- 
 
 tus sum), 2. zasluzitl. 
 
 merges, itis, z. snop. 
 
 mergo, mersi, mersum, 3. roniti 
 
 ugnjuritJ, uroniti, utopiti. 
 meridies, ei, m. poldan. 
 merito, prisl- pravom, po zaslnzi. 
 meritum, i, s. zasluga. 
 merula, ae, z. kos. 
 merus, a, um, sam, cist, sah 
 
 (zlato, vino). 
 Messenius, a, um, mesenski. 
 messis, zs, z. zetva. 
 meta, ae, z. cilj. 
 metallum, i, s. kov (ruda). 
 metior, mensus sum, 4. meriti. 
 meto, messui, messum, 3. zeti, 
 
 kositi. 
 metor, 1. odmeriti, 
 metuo, ui, 3. bojati se. 
 metus, us, m. strah. 
 mens, a, um, moj. 
 mico, ui, 1. bleskati, sjati. 
 migratio, dnis, z. seljenje, seoba. 
 migro, 1. seliti se. 
 miles, itis, m. vojak, vojnik. 
 Milesius, a, um, Miletjanin. 
 militdris, e, vojnicki; res mili- 
 
 taris, vojnictvo, poslovi bojni- 
 militia, ae, z* vojnicka sluzba. 
 milito, 1. sluziti u vojsci, vojni- 
 
 citi. 
 mllle, tisuca, hiljada. 
 milliarium, i, s. milja (stup od 
 
 milje). 
 Miltiades, is, m. glasovit atenski 
 
 vodja. 
 milvus , i, w. piljuh , kanja 
 
 (ptica). 
 mimicus, a, um, mimicki. 
 mina, ae, z. mina, svota nova- 
 cab u Gerckoj. 
 minae, arum, z. groznje, pretnje. 
 minax, dcis, grozeci, prSteci. 
 Minerva, ac, z. bozica Minerva. 
 minime, prisl. barem, niposto. 
 minister, stri, m. posluznik. 
 ministerium, i, s. sluzba. 
 ministro, i. posluziti, podvoriti. 
 minitor i minor, 1. groziti, pre- 
 
 titi. 
 minuo, ui, utum, 3. umaliti. 
 
minus, prisl. manje. 
 mirabilis, e, cudnovit. 
 miraculum, i, s. cudo. 
 mirifice, prisl. verlo, osobito. 
 miror, 1. cuditi se. 
 mirus, a, um, cudnovit, izvan- 
 
 redan. 
 miseeo, miscui, mixtum i mistum, 
 
 2. mSsati. 
 miser, a, um, nevaljaD, b&dan* 
 miserabUis, e, placan, vredan 
 
 pozaljenja. 
 miserandus, a, um, dostojan po- 
 zaljenja. 
 misereor, misertus sum, 2. smi- 
 
 lovati se. 
 miseret, neos. 2. zao mi je. 
 miseria, ae, z. miloserdje. 
 misericors, rdis, miloserdan. 
 miser or, 1. pozaliti. 
 mitesco, 3. ukrotiti se. 
 Mithridates, is, m. glasoviti kralj 
 
 Fon'a, derzave pokraj cernoga 
 
 m6ra. 
 mifigo, U um : riti, ublaziti. 
 mith, e, blag, tin, krotak. 
 raitto, misi, missum, 3. poslati, 
 
 odapinjati. 
 mobilis, e, gibljiv. 
 mobiCitas, dtis, z. iribljivost. 
 moderalio, onis, z. umerenost. 
 moderatus, a, um, umeren. 
 moderor, 1. nvnati, upravljati, 
 
 vladati. 
 modestia, ae, z. cednost. 
 modeslus, a, urn, cedao. 
 modlcus, a, um, um&ren, posre- 
 
 dnji. 
 modius, i, m. rim ska mSra za 
 
 zito, vagan. 
 modo, pri>l. samo, sail ; modo 
 
 ne, samo da Tie. 
 modus, i, rn. m6ra, nacin. 
 moenia, ixm, s. zidovj, bedemi 
 
 grada. 
 moereo, ui, 2. tugovati. 
 moeror, oris, m. zalost, tuga. 
 moeslitia, ae, z. zalost. 
 moestus, a, um, zalosf;iii. 
 moles, is, z. terh. 
 
 135 
 
 molestia, ae, z. dosadoost, ne- 
 
 prilika. 
 molestus, a, um, tegotan, do- 
 
 sadan, neprilican. 
 molior, itus sum, 3. poduzeti. 
 mollio, tvi, itum, 4> umekcati, 
 
 razmaziti. 
 mollis, e, mekan, blag, razmazen. 
 mollitia , ae (mollities, ei), z. 
 
 mekoca, razmazenost. 
 momentum, i, s. cas, uzrok, 
 
 upliv, vaznost. 
 moneo, ui, itum, 2. setiti, opo- 
 
 menuti. 
 monilum, i, s. sStjanje, opomena. 
 mons, ntis, s. berdo.' 
 monstro, 1. pokazati. 
 monstrum, i, s. nakaz-i. 
 monumentum, i, s. spomenik. 
 mora, ae, z. odgod, odgodjenje 
 
 kerzmanje, kasnjenje. 
 mordtus, a, um, cu do redan. 
 morbus, i, m. bolest. 
 mordax, dcis, ugrizljiv. 
 mordeo, momordi, morsum, 2. 
 
 grizti, vredjati 
 morior, mortuus sum, 3- umreti. 
 moror, 1. zaderzati se. 
 morosus, a, um, zlovoljan, na- 
 
 mergodjen. 
 mors, tis, z. smert. 
 morsus, us, m. uj£dina. 
 mortdlis, e, umerli. 
 mortifer, a, um, sraertan, smer- 
 
 t^nosan. 
 mos, moris, m. navada, obicaj, 
 
 visebr. cudoredno9t, znacaj. 
 motus, us, m kretanje. 
 moveo, movi, motum, 2. kretati, 
 
 dirnuti. 
 mox, prisl. taki, namah. 
 mulceo, si, sum, 2. gladiti, mi- 
 
 lovati, militi. 
 mnlqeo, si (ctum), 2. mlizti. 
 muliebris, e, zenski. 
 multer, h-is, v.. zena. 
 muliitudo, inii t z. mnoztvo, 
 
 ranozina. 
 multo, 1. nametnuti globu. 
 multus, a, um, mnogi. 
 
136 
 
 tnulus, i, m. mazga. 
 
 mundanus, a, um, svfctski, sve- 
 
 tovni. 
 mundus, i, m. svet. 
 mundus, a, um, cist. 
 municeps, cipis , m. gradjanin 
 
 slobodna grada. 
 municipium, i, s. grad, koji je 
 
 imao pravo rimskoga gra- 
 
 djanstva. 
 muniftcentia, ae, z. blagodarnost, 
 
 darezljivost. 
 munificus, a, um, blagodaran, 
 
 darezljiv. 
 munio, Ivi, itum, 4. ucverstiti, 
 
 utverditi. 
 munus, eris, s. sluzba, dar. 
 munusculum, i, s, darak. 
 muraena, ae, z. murena (riba). 
 murus, i, m. zid. 
 mus, muris, m. mis. 
 musa, ae, z. muza, ime deveto- 
 
 rice bozicah znanostih i um5t- 
 
 nostih. 
 musca, ae, z. maha, 
 musculus, i, m t mi sic. 
 musica, ae, z, glasba (muzika). 
 mutabilis, e, promSnljiv. 
 mutatio, onis, z. prom6na. 
 muto, 1. promeniti, zameniti. 
 mutus, a, um, n&m. 
 mutuus, a, um, medjusoban, uzaj- 
 
 mljen , posudjen ; mutuo dare, 
 
 uzajmiti, posuditi. 
 Myndus, i, z, grad uimaloj Aziji. 
 
 BT. 
 
 Nobis, is, m. vladar u Sparfci. 
 
 nam i namque, vez. jer. 
 
 naneiscor, nactus sum, 3. dobiti, 
 steci. 
 
 Narbo, onis, m. grad u Galiji. 
 
 naris, is, z. nosnica, viseb. na- 
 ves, ium, nos. 
 
 narratio, onis, z. pripov£st. 
 
 narratiuncula , ae, z. pripoved- 
 cica. 
 
 narro, 1. pripoyedati. 
 
 nascor, natus sum, 3. roditi se, 
 postati. 
 
 1 
 
 natio, onis, z. kolSno, narod, 
 puk. 
 
 nato, 1. plivati. 
 natura, ae, z. narav, cud. 
 naturalisy e, caravan, naravski. 
 naufragium, i, s. brodolomlje. 
 naufrdgus, a, um, brodoloman. 
 nauta, ae, m, brodar, mornar. 
 nauticus, a, um, mornarski. 
 ■navalis, e, brodovan, pugna na- 
 valis, pom6rska bitka. 
 navigatio, onis, z. brodjenje. 
 navtgo, 1. broditi. 
 navigium, i. s. brod, ladja i sve, 
 
 na cem se brodi. 
 navis, is, z. brod. 
 ne, vez. da ne, ne (sa zapovSd. 
 
 nac.) ; nequidem, niti ; pril&p- 
 
 ljena pervoj rSci u izrSci, na- 
 
 znacuje, daje to upitna izrSka, 
 
 n. p. dormitne? spava li ? 
 nebula, ae, z. magla. 
 nee, neque, vez. i ne ; nee-nec, 
 
 neque-neque, niti-niti. 
 necdum, i jos ne, jos ne. 
 necessarius, a, um, potrSbir, po- 
 
 tr§ban. 
 necesse, neskl. tr&ba. 
 necessitas, atis, z. potrSba. 
 neco, 1. ubiti. 
 nectar, aris, s. nektar. 
 necto, nexui, nectum, 3. svezati, 
 
 splesti, spojiti. 
 nefarius, a, um, opak. 
 nefas, s. neskl. krivica, opa- 
 
 cina, greh. 
 negligens, ntis, len, nemaran. 
 negligentia, ae, z. nemarnost, 
 
 lenost. 
 negligo , glexi, glectum , 3. zane- 
 
 mariti. 
 nego, i . nijekati, odbiti, uzkratiti. 
 negotiator, oris, m. tergovac. 
 negotior, 1. tergovati. 
 negotium, i, s. posao. 
 nemo (mis genit. neima, m6sto 
 
 njega nullius), nitko. 
 nempe, prisl. naime, 
 nemus, oris, s. sum a. 
 neo, nevi, netum, 2. presti. 
 
nepos, otis, m unuk. 
 neptis, is, z unuka. 
 Neptunus, i, m. bog m6ra. 
 ntquam, prisl. neskl. nevaljao, 
 
 zlocest, opak. 
 nequdquam, prisl. nikako, ni- 
 
 posto. 
 nequeo, ivi i u, ttum, ire, ne- 
 
 moci. 
 nequidquam, prisl. uzalud. 
 nequitia , ae, z. zlocestoca, 
 
 opakost. 
 Nero, onis, m. okrutan rimski 
 
 car. 
 nervus, i, m. zivac, struna, te- 
 
 tiva. 
 neseio, ivi, itum, 4. neznati- 
 nescius, a, um, nev£st, nezna- 
 
 juci. 
 Nestor, oris, m. gercki junak, 
 
 koji je bio verlo star. 
 neuter, tra, trum, nijedan izme- 
 
 dju dyojioe. 
 neve-et ne, i da He. 
 ntx, necis, z. ubojstvo, silovita 
 
 smert, 
 nexus, us, m. vez, duznost. 
 7i?', mSsto nisi, ako ne. 
 nidulor , 1. gnjezditi , gnjezdo 
 
 praviti. 
 nidus, i, m. gnjezdo. 
 niger, gra, grum, cern. 
 nihil, nista. 
 
 nihilum, i, s. nista. niStica. 
 nil, mesto nihil, nista. 
 Nilusj i, m. rSka u Egiptu. 
 nimirum, prisl. naime, da sto, 
 
 naravski. 
 nimis, prisl. odvise, prevec\ 
 nimius, a, um, premnogo, pre- 
 
 velik. 
 ningit, ninxit, 3. SnSg pada. 
 nisi, vez. ako ne, osim. 
 niteo, ui, 2. ajati, I6p biti. 
 nitxdus, a, um, sjajan. 
 nitor, oris, m. sjajnost. 
 nitor, nisus i nixus sum, 3. na- 
 
 sloniti se, osnivati na 6em, 
 
 uzdati se u Sto. 
 nix, nivit, z. sneg. 
 
 137 
 
 no, 1. plivati. 
 
 nobilis , e, odlicau plemenit, 
 
 slavan, 
 nobilitas, atis, z. odlicnost, Ugled, 
 
 plemenitost. 
 nobilito, 1. proslaviti, opleme- 
 
 niti. 
 noceo, ui, ttum, 2. skoditi. 
 noctu, prisl. nocju. 
 noctua, ae, z. soya. 
 nocturnus, a, um, nocan. 
 nodus, i, m. uzao, cvor. 
 nolo, nolui, nolle, nehotSti. 
 nomen, mis, s. irae. 
 nomtno, \. imenovati. 
 non, prisl. ne. 
 Nonae, arum, z. 7. dan u mese- 
 
 cih: Ozujku, Svibnju, Serpnja 
 
 i Listopadu, u ostalih 5- 
 nondum, prisl. ne jos. 
 nonne Cupit.), nije li ? 
 nonnihil, n&sto, nSsto malo. 
 nonnulli, ae, a, nSkoji. 
 nonnunquam , prisl. kadkad 
 
 kadsto. 
 nos, mi. 
 nosco, novi, notum, 3. poznati, 
 
 spoznati. 
 noster, stra, um, nas. 
 nostras, atis, nasinac. 
 nota, ae, z. znak, znamenje. 
 notabilis, e, znamenit. (sar. 
 
 notarius, i, m. tajnik, berzopi- 
 notitia, ae, z. poznanje. znanje, 
 
 poznanstvo. 
 noto, i. oznaciti, zabljefciti. 
 notus, a, um, pOznan. 
 novxtas, atis, z. n>vost. 
 novo, 1. ponoviti. 
 novus, a, um, nOV. 
 nox, clis, z. noc. 
 noxa, ae, z. Skoda, krivnja. 
 noxius, a, um, skodljiv. 
 nubes, is, z. oblak. 
 nubo, psi, ptum, 3. udati 86. 
 nucleus, i, m. jezgra od o;aha. 
 nudo, 1. razgoliti. 
 nudus, a, itm, gol. 
 m-gae, arum, z. Sala, igracka, 
 
 trice, dfccarija, zanovetka. 
 
138 
 
 nugor, i. saliti se, zanovetati. 
 
 nullus, a, um, nijedan. 
 
 num (upit.) zar, 
 
 numen, mis, s bozanstvo. 
 
 numero, \ . brojiti. 
 
 numerus, i, m. broj, cislo. 
 
 Numidta, ae, z. Numidija, po- 
 
 krajina u severnoj Africi, 
 nummus i numus, i, m. novae, 
 
 novci. 
 nunc, prisl. sada. 
 nuncupo, 1. imenovati. 
 nunquam, prisl. nikada. 
 nuntio, 1. obznaniti, javiti, izye- 
 
 stiti. 
 nuntius, i, m. vestnik. 
 nuper, prisl. onomadne. 
 nurus, us, z. snaha, Devesta. 
 nusquam, prisl. nigde. 
 nutrio, ivi, %tum, 4. hramti. 
 nutus, us, m. mig. 
 nux, nucis, z. or ah. 
 
 O. 
 
 01 uzkl. o, oj, oh; o si, da, 
 
 o da. 
 ob, predl. radi, pred. 
 obambulo, 1. setati, obilaziti. 
 obcaeco, 1. oslepiti. 
 obdormisco, rnivi, mitum, 3. za- 
 
 spati. 
 obduco, xi, ctum, 3. navuci, po- 
 
 kriti, zasterti. 
 obedientia, ae, z. poslusnost. 
 obedio, Ivi, itum, 4. poslusati. 
 obeo, IL ttum, ire, obaviti, po- 
 
 duzeti, umreti. 
 oberro, 1. skitati se, bluditi, ba- 
 
 sati. 
 obitus us, m. smert. 
 objicio, jeci, jectum, 3. baciti, 
 
 predbaciti, prigovoriti, zacS- 
 
 niti. 
 objurgatio , onis , z. prigovor, 
 
 ukor. 
 objurgo, i. predbaciti, prigovo- 
 riti, ukoriti. 
 oblecto, 1. zabavljati, obrado- 
 
 vati, razveseliti. 
 obltgo, i. vezati, zaduziti 
 
 oblimo, i. zaglibiti, okaljati, po- 
 
 blatiti. 
 obUquus, a, um, kos. 
 obUvio, onis, z. zaborava- 
 obliviscor , oblitus sum, 3. za- 
 
 boraviti. 
 obmutesco , mutui, 3. zauemit?, 
 
 zasutiti, 
 obnoxius, a, um, podan, pod- 
 verzeu. (pokriti. 
 
 obruo, ui, utum, 3. obasipati, 
 obscuro, 1. potamniti. 
 obscurus, a, um, taman, tmican. 
 obsecro, 1. moliti, zaklinjati. 
 obsequium, i, s. poslusnost, dvor- 
 
 nost. 
 obsequor , secutus sum, 3. po- 
 slusati, pokoriti se. 
 observantia , ae , z. opazanje. 
 
 pozornost, stovanje. 
 observo, 1. motriti, opaziti. 
 obses, %dis, m. z. talac. 
 obsideo, sedi, sessum, 2. obsesti. 
 obsidio, onis, z. obsedanje, ob- 
 
 sada. 
 obsisto , stiti, sttlum , 3. proti- 
 
 viti se, opreti se 
 obstindtus, a, um, oporan, tver- 
 
 doglav. 
 obsto, stiti, stare, i. preciti. 
 obstruo, xi, ctum, 3. doskociti, 
 
 zaterpati, zabasuriti. 
 obstupesco, pui, 3. zacuditi se. 
 obsum, /ui, esse, protiviti se, 
 
 skoditi. 
 obtego, texi, tectum, 3. pokriti. 
 obtempero, 1. poslusati, poko- 
 
 riti se. 
 obtineo, tinui, tentum, 2. imati, 
 
 posedovati, dokazati, braniti, 
 
 steci, postici. 
 obtingo, tigi, 3. zapasti. 
 obtrectatio, onis, z. umaljva- 
 
 nje, opadanje. 
 obtrectator, oris, m. umaljatelj, 
 
 protivnik, opadnik. 
 obtrecto, i. umaljavati, opasti. 
 obtrunco, \ . ods£ci, ubiti. 
 obtundo, tudi, tusum, 3. otupiti, 
 
 razslabiti. 
 
139 
 
 obumbro, i. potamniti. 
 
 obverto, verti, versum , 3. okre- 
 
 nuti, obernuti pram a. 
 obviam, prisl. u susret. (taD 
 
 obvius, a, um, sretajuci, susre- 
 occasio, onis, z. prilika. 
 occasus, us, m. zapad, pad. 
 occidens, ntis, m. zapad. 
 occido, occtdi, occasum, 3. zaci, 
 
 zapasti, propasti. 
 occido , cidi, cisum, 3. ubiti. 
 occludo, si, sum, 3. zatvoriti. 
 dcculto, 1. sakriti, zatajiti. 
 occultus, a, urn, sakriven, tajan. 
 occurnbo, cubui, cubitum, 3. pa- 
 
 sti, podati se. neodolSti, svla- 
 
 danu biti od cesa ; mortem 
 
 occumbere, umr§ti. 
 occurro, curri, cur sum, 3. stici 
 
 u susret, sresti, udariti, naya- 
 
 liti, opreti se. 
 occupado, onis, Z. zabaWt. 
 occupo, i. zabaviti. 
 ocednus, i, m. more, ocean. 
 octogenarius , a, um , osamde- 
 
 setgodisnji. 
 oculus, i, m oko. 
 odi, odisse, merziti. 
 odiosus, a, um, merzak 
 odinm, i, s. merznja. 
 odor, oris, m. miris. 
 odorifer, a, um, mirisan. 
 offendo, di, sum, 3. zapeti, uda- 
 riti, uvrediti. 
 offensio, onis, z. uvr§da. 
 offero , obluli , oblatum , offerre, 
 
 pruziti, nuditi. 
 officina, ae, z. delaonica. 
 officio, feci, feclurn, 3. preciti. 
 officium, i, s. ljubav, dvornost, 
 
 duznost. 
 olea, ae, z. maslina 
 oleum, i, g. ulje. 
 olf actus, us, m. njuh. 
 olim, prisl. neko(":. 
 olor, oris, m. labud. (tlina. 
 
 olus, erix, s. povertje, povur- 
 Olympla, ae, z. mest) u Elidi, 
 
 gd6 su se svake 4. godine sla- 
 
 vile olimpske igre. 
 
 Olympicus, a, um, olimpski. 
 
 omen, mis, s. slutnja. 
 
 omitto, misi, missum, 3. propu> 
 
 stiti, pustiti, izostaviti. 
 omriino, prisl. posve. 
 omnipotens, ntis, svemogucan. 
 omnis, e, syaki. 
 onero, i. obtersiti. 
 oner arms, a, um, fakin, tezak ,' 
 navis oner aria , teretni brod. 
 onus, eris, s. terb, tovar. 
 onustus, a, um, napertjen, na* 
 
 tovar en. 
 opacus, a, um, senast. 
 opera, ae, z. trud ; operam dare 
 
 alicui rei , raditi ok6 cesa, 
 
 dati se na sto. 
 operto , erui, ertum, 4. pokriti. 
 operor, 1. raditi. 
 operosus, a, um, trudan, mucan. 
 opes, um, z. moc, imetak, bo- 
 
 gatstvo. 
 opifex , ficis, m. rukotvorac, 
 
 tvorao. 
 opilio, onis, m. coban. 
 opimus, a, um, bujarj, tust. 
 opinio, onis, z. mnenje. 
 opinor, i, raneti. 
 opitulor, 1. pomoci. 
 oportet, uit, neos. 2 treba, valja. 
 opperior, pertus sum. 4, cekatL 
 oppeto , petivi, petti, petitum, 
 
 3. preterpiti sto ; mortem op' 
 
 peter e, umrSti. 
 oppidum, i, s. grad. 
 oppono, posui, positum, 3. sta- 
 
 viti usuprot. 
 opportunitas , atis, z. narednost, 
 
 dobra sgoda i prilika. 
 opportunus , a , um , n are dan. 
 
 sgodan, prilican, shodan. 
 opprvmo , pressi , pressum , 3. 
 
 udusiti, utaziti. 
 opprobrium, i, s. prigovor, 
 
 psovka, prikor. 
 oppugnatio, onis, z\ obs&danje, 
 
 jurisanje. 
 oppugno, t.obsedati. biti, jurisati. 
 ops, ope m , ope, z. pomoc ; opem 
 
 ferre, pomoci, doci u pomoc. 
 
140 
 
 opsonium, i, s. prismok (mane- 
 
 stra). 
 opsono, i. kupovati jela. 
 optahilis, e, pozeljan. 
 optimates {turn i um), visebr. od- 
 
 licni muzevj, velikasi. 
 opto, i. zeliti. 
 opulentus, a, um, bo gat, mogu- 
 
 can. 
 opus, eris, delo, radnja. 
 opus, neskl. treba; opus est, 
 
 treba. 
 ora, ae, z. obala, primorje. 
 oraculum, i, s. gatka, gataliste. 
 oratio, onis, z. govor. 
 orator, oris, m. govornik. 
 oratorius, a, um, govornicki. 
 orbis, is, m. krug, zemlja. 
 orbo, i. lisiti. 
 orbus, a, um, lisen. 
 ordmo, 1. urediti, odrediti. 
 ordior, orsus sum, 4. poceti. 
 or do, mis, m, red, versta. 
 oriens, ntis, m. iztok. 
 origo, mis, z. pocetak, izvor. 
 orior, ortus sum, 4. granuti, po- 
 
 stati. 
 ornamentum, i, s. ures, nakit, 
 
 naprava. 
 omatus, us, m ures, nakit, na- 
 prava. 
 ornithon, onis, m. kerletka. 
 orno, 1. resiti, kititi. 
 oro, 1. prositi ; causam orare, 
 
 braniti sto na sudu* 
 ortus, us, m. izhod- 
 os, oris, s. usta, lice. 
 os, ossis, s. kost. 
 oscen, mis, z. (redko) ptica, pe- 
 
 vacica. 
 oseulor, 1. ljubiti, celovati. 
 osculum, i, s. poljubac, celov. 
 ostendo, di, sum i turn, 3. kazati, 
 
 izjaviti, dokazati. 
 ostentatio, onis, z. hvalisanje, 
 
 hvastanje. 
 ostento, 1. kazati, hvalisati se, 
 
 hvastati se, graditi se. 
 ostium, i, s. vrata, ustje. 
 08tracismus i i m. ostrakizam. 
 
 otior, 1. dangubiti. 
 
 otiosus, a, um, bezposlen, dan- 
 
 gaban. 
 otium, i, s. bezposlica, danguba, 
 
 lazno plandovanje* 
 ovis, is, z. ovca. 
 ovum, i, s. jaje. 
 
 Pabulum, i, s. kerma. 
 
 paciscor, paclus sum, 3. sklopiti 
 
 ugovor. 
 pactio, onis, z. ugovor, pogodba. 
 pactum, i, s. ugovor, pogodba. 
 paedagogus, i, m. odhranitelj. 
 paene, prisl. malone. 
 pagus, i, m. selo. 
 palaestra, ae, z. boriste. 
 palam, prisl. javno. 
 palatium, i, s. carski dvor. 
 palatum, i, s. nebo (u ustijuh). 
 palearia, ium, s. poterbusina (u 
 
 vol yah). 
 palla, ae, z. duga, gornja halji- 
 
 na, zastor, zavesa. 
 palleo, ui, % poblSditi. 
 pallidus, a, um, blSd. 
 pallium i, s. kabanica. 
 palma, ae, z. dlan, palmova 
 
 grana, nagrada, prednost 
 palmatus, a, um, palmami izve- 
 
 zen. 
 palpebra, ae, z. vedja. 
 palus, udis, z. mocvara, bara, 
 
 mlaka. 
 Pan, anos, m. gercki pastirski 
 
 bog. 
 pando, pandi, pansum i passum, 
 
 3. razsiriti, razapeti, razplesti. 
 pango, pepigi, pactum, 3. utver- 
 
 diti, sklopiti. 
 panis, is, m. kruh. 
 papaver, eris, s. mak. 
 par, paris, jednak, mocan ; sa- 
 
 most. par. 
 parasttus, i, m. zdSloliz, namet- 
 
 paratus,a, um, pripravan,spreman. 
 par co, peperci, par sum [par si, pir- 
 citum), 3. stediti. 
 
141 
 
 parcus, a, um, oskudan. 
 parent, ntis, m. z. otac i mati, 
 
 vi§eb. roditelji. 
 pareo, ui, Uum, 2. poslusati, po- 
 
 koran biti. 
 paries, etis, z. zid, stena. 
 pario, peperi, partum, 3. roditi, 
 
 prouzrociti, steci. 
 pariter, prisl. takodjer. 
 paro, 1. pripraviti, steci. 
 parricidium, i, s. OtCOllbojstvo, 
 
 nbojstvo (u obce). 
 pars, rtis, z. dio, cest, stranka. 
 parsimonia, ae, z. stedljivost. 
 partlceps, ipis, dionik. 
 partim, koje. 
 
 partior, partitus sum, 4. dSliti. 
 parturio, %vi, ttum, 4. radjati 
 
 (ali De roditi). 
 partus, us, m. porod. 
 parum, prisl. malo. 
 parvulus, a, um, droban. 
 parvus, a, um, malen. 
 pasco, pavi, pastum, 3. pasti, 
 
 kermiti, hraniti". 
 pascuum, i, s. pasa. 
 passer, eris, m. vrabac, vrebac 
 passim, prisl, amo, tamo. 
 passus, us, m. korak. 
 pastor, oris, m. pastir. 
 pastus, us, m. pasa, hrana. 
 pate/acio, feci, factum, 3. otvoriti, 
 
 razglasiti, prokerciti. 
 pateo, ui, 2. otvoren biti, prosti- 
 
 rati se. 
 pater, iris, m. otac. 
 patera ae, z. zdelica. 
 paternus, a, urn, otcinski. 
 pattens, ntis, terpljiy. 
 patientia, ae, i. terpljivost. 
 patior, passus sum, 3. podn&ti, 
 
 terpiti. 
 patria, ae, z. domovina. 
 patricius, a, um, patricijski, od 
 
 lican, plemenit. 
 patrimonium, i, s. otcmski ime- 
 
 tak, baStina. 
 patnus, a, um, otcinski, inate- 
 
 rinski, domorodni. 
 patro, i. pociniti. 
 
 patrocinium, i, s. zastita, obrana 
 patrocmor, i, pomoci, stititi, 
 
 braniti. 
 patrdnus, i, m. zastitnik, brani- 
 
 telj, odvStnik. 
 patruelis, e, braticki, samost, 
 
 bratic. 
 patruus, i, m. a trie. 
 patuhts, a, um, sirok, gianat. 
 pauci, ae, a, malo njih. 
 paucitas, atis, z. malina, maloca, 
 
 malen broj, saka. 
 pauldtim, malo po malo. 
 paulisper, malo vremena, kratko 
 
 vreme. 
 paululum, malo. 
 paulus, a, um, malo. 
 pauper, eris, siromak. 
 panpertas, atis, z. siromastVO. 
 paveo, pavi, 2. tresti se, derhtatL 
 pavidus, a, um, plaSljiv, strasljiv. 
 pavo, onis, m. paun. 
 pavor, oris, m. strah. 
 pax, cis, z. mir. 
 peccatum, i, s. gr€h. 
 pecco, j. gresiti. 
 pecten, tnis, m. cesalj. 
 pectus, oris, s. persa. 
 peculatus, us, m. zatom. 
 peculiaris, e, osobit. 
 pecunia, ae, z. novci. 
 pecus, pecudis, i. i pecus, oris, s. 
 
 marva, stoka. 
 pedes, ttis, m. p&§ak. 
 pedester, stris, stre, pgsacki. 
 pedisequus, a, um, iduCUza8topce, 
 
 samost. posluznik. 
 peditatus, us, m. pfcsactvo. 
 pejero, 1. krivo priseci. 
 peldgus, i, s. more. 
 pellicio, pellexi, pellectum, 3. ma- 
 
 miti, vabiti, zavesti. 
 pellis, is, z. koza. 
 pello, pepulli, pulsurn, 3. t&rati, 
 
 goniti, potSrati. 
 Pelopidas, ae, m. glasovit te- 
 
 banski vodja. 
 Peloponnesus, i, z. gercki poluo- 
 
 tok, sad Morea. [kuCa. 
 
 penates, ium, m. domaci bogovi, 
 
142 
 
 pendeo, pependi (pensum), 3. vi- 
 sit!, obesiti, 
 
 pendo, pependi, pensum, 3. va- 
 gati, vlatiti. 
 
 penes, pred. u rukuh, u vlasti. 
 
 penetro, i. prodrSti. 
 
 penitus, prisl. posve, sasvim. 
 
 penna, ae, z. pero. 
 
 pensilis, e, viseci. 
 
 pensum, i, s. zadatak, zadaca, 
 nadnica. 
 
 penuria, ae, z. oskudica. 
 
 per, predl. po, kroz. porad, za. 
 
 pera, 
 
 ae; z. torba. 
 
 per ago, egi, actum, 3. obaviti, iz- 
 versiti, prodreti. 
 peragro, 1. proputovati. 
 perambulo, 1. proci, prolaziti 
 percello, culi, culsum, 3. uzdermati, 
 
 poklopiti, uplasiti. 
 perceptio, onis, z. dohvat, prijam. 
 per dpi o, cepi, ceptum, 3. dohvatiti, 
 
 doku eitv opaziti. 
 percolo, colui, cultum, 3. obra- 
 
 diti. 
 percontor i percunctor, i. izpit- 
 
 kivati. 
 percussor, oris, m. ubojica, kerv- 
 
 nik. 
 percutio, cussi, cussum, 3. pro- 
 
 bosti, udariti, probiti. 
 perdisco, didici, 3. douciti, posve 
 
 nauciti. 
 perditus, a, um, opak, bezbozan. 
 perdix, icis, z. jarebica. 
 perdo x didi, ditum, 3. upropastiti, 
 
 unistiti, izgubiti. 
 perdomo, ui, ttum, i. ukrotiti, 
 
 obuzdati. 
 perduco, xi, ctum, 3. dovesti, vo- 
 
 diti, ganuti, izversiti. 
 perduellio, onis, z. krivnja uvre- 
 
 djena velicanstva. 
 peregre, prisl. u svet, u inostra- 
 
 nu zeralju. 
 peregrinor, 1. putovati po sv§tu, 
 
 po inostrauoj zemlji. 
 peregrinus, a, um, tudj, samost. 
 
 tudjinac. 
 perendie, prisl. posutra. 
 
 perennis, e, dug, dogotrajan. 
 pereo, ii, itum, ire, poginuti, 
 
 izginuti. 
 perfectus, a, um, saversen. 
 perfero, tuli , latum, ferre, izru- 
 
 citi, doneti, podneti terpiti, 
 perficio, feci, fectum, 3. izversiti, 
 
 obaviti, doceti. 
 perfidus, a, um, neveran. 
 perfringo, fregi, fractum, 3. pro 
 
 biti, prolomlti. 
 perfuga, ae, m. uskok. 
 perfugium, i t s. utociste. 
 perfundo, fudi, fusurn, 3. pomo- 
 
 citi, poskropiti. 
 perfungor, functus sum, 3. uprav- 
 
 ljati, obavljati, preterpiti ; vita 
 
 perfungi, umreti. 
 pergo, perrexi, perrectum, 3. poci, 
 
 produziti, nastaviti, ici, puto- 
 vati. 
 pergula, ae, 2. satra, dascara, 
 
 zahlad. 
 Pericles, is, m. glasovit atensk i 
 
 derzavljanin. 
 periclitor, 1, biti u pogibelji. 
 periculosus, a, um, pogibeljan, 
 
 opasan. 
 periculum, i, s. pogibelj, opas- 
 
 nost. 
 perinde, prisl. isto tako. 
 peripateticus, a, um, koji uei se- 
 
 tajuc. 
 peritus, a, um, v£st. 
 perjurium, i, s. kriva prisega, 
 
 krivorota. 
 perlego, legi, ledum, 3. proci- 
 
 tati. 
 perlustro, i. proputovati, raz- 
 
 gledati. 
 permadesco (madui), 3. prokis- 
 
 nuti, promociti se. 
 permaneo, mansi, munsum, 2. ob- 
 
 stajati. 
 permeo, 1. proci, proputovati. 
 permisceo , miscui , mistum ili 
 
 mixtum, 2. poiuesati, prome- 
 
 lati. 
 permilto, misi, mission, 3. dopu- 
 
 stiti, dozvoliti. 
 
143 
 
 permoveo, movi,motum, 2. ganuti, 
 
 skloniti. 
 permutatio, onis, z. promena, 
 
 zamSna. 
 permuto i. prom&niti, zameniti. 
 pernicies, ei, z. propast. 
 perniciosus, a, um, pogibeljan, 
 
 opasan. 
 pernicitas, atis, z- okretnost, 
 
 berzina. 
 perdsus, a, um, merzak, 
 perpendo, pendi, pensum, 3- pro- 
 
 motriti, razmisliti. 
 perperam, prisl. zlo. 
 perpetior, pessus sum, 3. podneti, 
 
 terpiti. 
 perpetro, 1. uciniti, izyersiti. 
 perpetuus, a, um, v6caD, nepre- 
 
 kinut, postojan. 
 perrumpo, rupi. ruptum, 3. pro- 
 
 biti, proloiniti, raztergnuti, 
 
 razbiti. 
 Persa, ae, m. Perzijanac. 
 perscribo, psi, ptum, 3 pisati, 
 
 obsirno pisati. 
 persequor, secutus sum, 3. progo- 
 
 niti. produziti, nastaviti 
 perseverantia, ae, z. uztrajanje. 
 persevero, 1. UZtrajati. 
 perstcus, a, urn, p izijanski. 
 persisto, sttti, ',). iverditi, ostati. 
 perspicio, spexi, ypectum, 3. uvi- 
 
 ditf, opazitL 
 perspicuus, a, um. jasan. 
 perttringo, ■(riwi. atrinctum, 3 
 
 dodirnuti, dirati, reSetati, u 
 
 kratk > napomenuti. 
 persuadeo, ri, sum, 2. osvedo- 
 
 citi, nagovoriti. 
 perterreo, ui, 1lwn l 2. uplasiti, 
 
 p>es'rasiti. 
 perlimesco, ui, 3. bojati se. 
 pertiniu , aci.-:, postojan, tverdo- 
 
 k(-jau, tverdoglav. 
 pertineo, ui, 2. spadati, ici, piO- 
 
 tezati se ; ad cdiqu&m, 
 pertraho, n, Ctum, 3 povuci, 
 
 privuci. 
 perturbatio, onis, z. smetenost, 
 
 zabunn, stra.sf. 
 
 perturbo, 1. smesti, zabuniti, 
 
 uznemiriti. 
 pervddo, si, sum, 3. proci, pro- 
 
 dreti. 
 pervenio, vent, ventum, 4. doci, 
 
 prispSti. 
 perversus, a, um, opak. 
 perverto, verti, versum, 3 okre- 
 
 nuti, izkvariti, oboriti, doki- 
 
 cuti, unistiti. 
 pes, pedis, m. noga. 
 pessumdo, dedi, datum, 1. upro- 
 
 pastiti, uklouiti. 
 pestilentia, ae, z. kuga. 
 pestilentus, a, um, kuzan. 
 pestis, is, z. kuga. 
 peto, %vi i ii, Hum, 3. navaliti, 
 
 udariti, teziti, zahtevati. 
 petulins, ntis, obestan, ncstasan. 
 petulantia, ae, z. obest, nestas- 
 
 nost. 
 phalerae, arum, z. konjski Ures. 
 phalanx, angis; z. falanks. 
 phasidnus, i, m. gnjeteo. 
 { Philippus, i, m. ime dvojice gla- 
 
 sovitih macedonskih kraljevah. 
 | philosophic ae, z. filosofija. 
 philosophus, i, m. filosof, mudrac. 
 Phocion, dais, m. glasovit atenski 
 
 vodja. 
 Phoenix, %cis, m. Fenicanin. 
 pica, ae, z. svraka. 
 pictor, oris, m. slikar. 
 pictura, ae, z. slika. 
 pieias, atis, z. cutduznosti, po- 
 
 boznosr, ljubav. 
 piger, ra, rum, leD, trora. 
 piget, guit, neo3. merzi. 
 pignut, oris, s. zalog, 
 pigritia, ae, I. 16nosr, trornost. 
 pita, ae, z. lopta 
 
 pilius, i, in. klobuk, gefiir, sker- 
 
 Ijak. 
 pitosu , a. "m, dlakav, rutav. 
 pilum, i, s. herba, djilit, koplje. 
 pingo, pinxi, pictum, 3. slikati. 
 pinguu, e, tust. 
 pinna, <-e, z. pero, krllo od ribe, 
 
 sISme. 
 pirata, ae, m, gusar. 
 
144 
 
 piraiicus, a, um, gusarski. 
 
 pirum, i, s. kruska. 
 
 piscator, oris, m. ribar. 
 
 piscina, ae, z. ribnjak. 
 
 piscis, cis, m. riba. 
 
 piseor, 1. ribariti, ribe loviti. 
 
 Pisistrdtus, i, m, glasovit, atenski 
 
 vladar. 
 pius, a, um, pobozan, posten. 
 placabilis, e, pomiriv. 
 placeo, cui, citum, 2. dopasti se. 
 placidus, a, um, krotak, miran. 
 placo, 1. umiriti. 
 plaga, ae, z. udarac, okolica. 
 plane, prisl. posve. 
 planities, ei, z. ravnina. 
 planta, ae, z. rastje, bilje. 
 planto, 1. saditi. 
 planus, a, um, ravan, jasan. 
 Plato, onis, m. glasovit gercki 
 ■ mudrao (tilosof). 
 plaudo, plausi, plausum, 3. ber- 
 
 bljati, pljeskati. [nice. 
 
 plaustrum, i, s. kola, voz, tar- 
 plausus, us, m. pljeskanje, do- 
 
 padnost. 
 plebejus, a, um, plebejski, sa- 
 
 most. plebejac, prostacki, pro- 
 
 stak. 
 plebs, plebis, z. prosti puk. 
 plecto, plexi, plexum, 3. plesti, 
 
 kazniti. 
 plenus, a, um, pun. 
 plerique, aeque, dque, mnogi, 
 
 najvise njih. 
 plerumque, prisl. ponajvise. 
 Plinius, i, m. ime dvojice gla- 
 
 sovitih rimskih pisacah. 
 ploro, i. plakati, jankati. 
 phiit, r.eosob. dazdi, pada kisa. 
 pluma, ae, z. pavuljica. 
 pluvia, ae, z. kisa, dazd. 
 poculum, i, s. casa, kupica, zmulj. 
 poema, dtis, s. pes ma. 
 poena, ae, z. kazan, kazna; poe* 
 
 nas dare, kaznjen biti. 
 poenitentia, ae, z. pokajanje. 
 poenitet, uit, neos. kajati se. 
 Poenus, i, m. Kartazanin. 
 poesis, is, z. pesniStvo. 
 
 poeta, ae, m. pgsnik; poetria 
 
 ae, z. pesnica. 
 poeticus, a, um, p£snicki. 
 polio, ivi, itum, 4. gladiti. 
 polleo, % moc», mogncan biti 
 
 imati. 
 pollex, tcis, m; palac. 
 polliceor, citus, sum, 2. obecati. 
 pollicitum, i, s. obecanje. 
 pomum, i, s. voce. 
 pondero, 1. vagati, razmisliti. 
 pondus, eris, s. t&z.9, vaznost. 
 pone, predl. otraga, straga. 
 pono, posui, positum, 3. posta- 
 
 viti, poloziti, sverci, skinuti. 
 pons, ntis, m. most. 
 Pontus, i, m. more, Euxinus, 
 
 cerno more, 2. pokrajina kod 
 
 cernoga m6ra. 
 populistitum, i, s. pucka naredba, 
 
 zakon. 
 popularis, e, pucki , samost. 
 
 zemljak. 
 populor, 1. pustositi. 
 populus, i, m. puk. 
 populus, i, z. topola, jablan. 
 porous, i, m. prase, svinja, ker- 
 
 mak. 
 porrigo, rexi, rectum, 3. praziti. 
 porro, prisl. na dalje. 
 porta, ae, z. Vrata. 
 portendo, tendi, tentum, 3. ko- 
 
 biti, slutiti na zlo. 
 portions, cus, z. trem. 
 portio, onis, z. dio. 
 porto, 1. nositi. 
 
 portus, us, m. luka. [ziti. 
 
 posco, poposei, 3. zahtevati, tra- 
 possessio, onis, z. posSdovanje. 
 possessor , oris , m, posSdnik, 
 
 vlastnik, gospodar. 
 possideo, sedi, sessum, 2. pose- 
 
 dovati. 
 possum, potui, posse, moci. 
 post, predl. za, prisl. poslije. 
 postea, prisl. za tim, po torn. 
 posteritas, atis, Z. potomstvo. 
 posterus, a, um, sl£dujuci ; po- 
 
 steri, potomoi ; »» posterum, 
 
 u buduce. 
 
145 
 
 posthac, prisl. po.ilije toga, za 
 
 tim. 
 P-sticum, i, s. otraznja vrata. 
 postquam, vez. posto. 
 postridie, prisl. sutra. 
 postulatio, onis, z. zabtevanje, 
 
 trazba. 
 postulo, 1. zahtevati, traziti, tu- 
 
 ziti. 
 potens, ntis, mogudan. 
 potentia, ae, z. mod, mogudnost. 
 potestas, atis, z. mod, vlast, 
 
 dopustjenje, prilika. 
 polio, onis, z. pilo. 
 potior, %tus sum, 4. osvojiti, 
 
 zauzeti. 
 potissimum, prisl. osobito, po- 
 
 glavito. 
 potius, prisl. radje. 
 poto, 1. piti. 
 potus, us, m. pilo, pitje. 
 prae, predl. od, osim. 
 praebeo, ui, %tum, 2. pruziti, 
 dati ; se praebere, pokazati se. 
 praecaveo, cavi, cautum, 3. pre- 
 
 du^resti. 
 praecedo, cessi, cessum, 3. ici 
 
 r.apr&d, pretedi, nadkriliti. 
 praeceps , cipitis , stermoglav, 
 
 berm, stemi. 
 praeceplor, oris, m. ucitelj. 
 praeceptum, i, s. rravilo, nauk. 
 praecido, cidi, cisum, 3. presto 1 ', 
 
 pokratiti. 
 praecipio, cepi, ccptum, 3. na- 
 
 rediti, neiti, zapov&lati. 
 praecipuus, a, urn, osobit, vla- 
 stit, odlican, izverstan, verli. 
 praeclarus, a, um, verli, izyer- 
 
 stan, slavan. 
 praeco, onis, m. telal, glasnik. 
 praecox, ocis, preran. 
 praeda, ae, z. pl£n. 
 praedico, i. hvaliti, slaviti. 
 praedico, dixi, dictum, 3. proredi. 
 praedttus, a, um, obdaren, iz 
 
 punjcn, obskerbljen. 
 praedium, i, s. dobro, imanjc. 
 praedo, onis, m. razbojnik. 
 praedor, j. pldniti. 
 
 Latinska citanka. 
 
 praeeo, ivi (li), itum, gl. ire. 
 praefectus, i, m. nastojnik, na- 
 
 mSstnik. 
 praefero, iuli, latum, 2. nositi 
 
 prid sobom, vise cSuiti. 
 praeficio, feci, fectum, 3. pred- 
 
 staviti, unetuuti na celo. 
 praefinio, firiivi, finitum, 4. od- 
 
 rediti, ureci. 
 praemium, i, s, nagrada. 
 praenuntius, i, m. glasnik (pred- 
 
 glasnik). 
 praepdro, 1. pripraviti. 
 praepono , posui , positum , 3. 
 
 predstaviti, vise cSnith 
 praescribo, psi, plum, 3, nare- 
 
 diti, odrediti. 
 praesens, ntis, pribitan, prisutan, 
 
 sadanji. 
 praesertim, prisl. osobito, naj- 
 vedma. [pomoc. 
 
 praesidium, i, s. obrana, obsada, 
 praestans, ntis, verli, izverstan. 
 praestantia, ae, z. verlina, iz- 
 
 verstnost. 
 praestigiae, arum, z. carobija, 
 
 obsena. 
 praesto, stiti, stitum. stare, A- 
 odlikovati se, nadkriliti, bolji 
 biti, uciniti, platiti; se prae- 
 stare, pokazati se, vladati se; 
 praestat, bolje je. 
 praesto, prisl. pri iuci. 
 praestolor, 1. dekati. 
 praesum, fui f esse, biti nad dim, 
 
 upravljati, nastojati. 
 praelerea, prisl. verhu toga. 
 prcoetereo, %i, ttum, ire, mimoidi. 
 praeterjluo , fiuxi , fiuxum , 3. 
 
 tcdi mimo. 
 praeterldbor, lapsus sum, 3. tedi 
 
 mimo, prodi. 
 praetermitto , misi , missum, 3. 
 pustiti mimo, preoi, mimoidi. 
 praeterquam, prisl. osim, izim. 
 praetervolo, 1. preletiti. 
 praetor, oris, m. vodja, nastoj- 
 nik, prctor. 
 praetorianus, i, m. (miles) vojnik 
 carske tfclovnc straze. 
 
 10 
 
146 
 
 praetorium, i, s, sator bojnoga 
 
 vodje. 
 praetorius , a, um , vodjin, sa- 
 
 most. bivsi pretor. 
 praelura , ae, z. pretura, cast 
 
 pretorska. 
 praevaleo , ui , 2. prevagnuti, 
 
 nadkriliti. 
 praevenio, vent, ventum , 4. doci 
 
 prije koga, predusresti. 
 praevideo, di, sum, 2. predviditi. 
 prandeo, di, sum, 2. rucati. 
 prandium, i, s. rucak. 
 pratum, i, s. livada. 
 pravitas, atis, z. zlocestoca. 
 pravus, a, urn, zlocest. 
 preces, um, z. prosnje. 
 precor, 1. prositi. 
 prehendo, di, sum, 3. pograbiti, 
 
 ulovifj, zateci, 
 premo , pressi , pressum, 3. tis- 
 
 kati, obteretiti. 
 pretiosus, a, um, dragocen. 
 pretium, i, s, cena. 
 pridem, prisl. u oci* 
 Priene, es, z. grad u Joniji. 
 primores, um, m. velikasi, od- 
 
 licni. 
 primum, prisl. pervo, najprije, 
 
 s prcetka. 
 princeps , tpis , pervi , odlican, 
 
 knez^ vladar. 
 principatus, us, m, pervenstvo, 
 
 vlada. 
 principium, i, s. pocetak, izvor. 
 priscus, a, um, starodavan. 
 pristinus, a, um, pr5dja$nji. 
 prius, piisl. prije. 
 priusquum, vez. prije nego. 
 privatim, posebuo, nejavno. 
 privdtus, a, um, sto spada pa po- 
 jedinca, poseban, samost. koji 
 mje u derzavnoj sluzbi. 
 privxgnus, i, m. pastorak. 
 privo, 1. lisirt, 
 pro, predl. pred, sa, za, mSsto, 
 
 kano, po. 
 probttas, atis, 2, dobrota, po- 
 ster) je. 
 probo, i. pokusiti, odobriti. 
 
 probrum, i, s, pogerda. 
 
 probus, a, um, dobar, posten. 
 
 procax, dcis, obestan, pomaman. 
 derzovit. 
 
 procedo , cesci, cessum , 3. doci 
 prSd, ici dalj«, ici. 
 
 procella, ae, sL oluja. 
 
 proceres, nm, m. velikasi, odlicDi". 
 
 procerdas, atis , z. vitkost, vi- 
 sina. 
 
 proclivis, e, sterm, nagnut, sklon. 
 
 proconsul , ulis , m , prokonzul, 
 namestnik i vodja u rimskih 
 pokrajinah (provinciah). 
 
 procreo, 1. proizvesti, poroditi, 
 prouzrociti. 
 
 procul, prisl. daleko. 
 
 procumbo , cubui , cubitum , 3. 
 leci, pasti. 
 
 procurro, cucurri i eurri , cur- 
 sum, 3» 
 
 prodeo, li, itum, ire, izaci, 
 
 prodigium, i, s. cudo. 
 
 prodigus, a. um, razsipan. 
 
 proditio, onis, z. izdaja. 
 
 proditor, oris, m. izdajica. 
 
 prodo, didi, ditum, 3. pripove- 
 diti, predati, izdati. 
 
 produco , xi , ctum, 3. doves ti, 
 izneti, na vide o, produziti. 
 
 proelium, i, s. bitka. 
 
 pro/ecto, prisl. doisra. 
 
 pro/ero, tuli, latum, ferre, proiz- 
 vesti, razsiriti, odgoditi, 
 
 proficio, feci, fectum, 3- napre- 
 dovati, izveisiti. 
 
 proficiscor, fectus sum, 3. putO- 
 vati, ici. poci. 
 
 profiteor, fessus, sum , 2. ocito- 
 vari, priznati, izpovediti. 
 
 projilgo, 1. oboriti, razbiti, po- 
 tuci. 
 
 projiuo, fuxi, Jluxum, 3. teci, 
 protrci. 
 
 profvgio, fiigi, fugttum, 3. bSzati, 
 pobeci. 
 
 profugus, a, um, begunac. 
 
 prof undo , fudi, fusum , 3. pro- 
 
 liti, r-zsipati. 
 profundus, a, um, dubok. 
 
147 
 
 progenies, ei, z. poforcstvo. 
 progigno , genui genitam, 3. po- 
 
 rociiti. 
 progressus, us, m. napredak. 
 prohibeo , ui , "turn, 2. prepre- 
 
 citi, odvraliti, uzkratiti. 
 proinde, prisl. zato, s toga. 
 projirio , jeci, jectum, 3. odba- 
 
 citi, zabaciti. 
 prolabor, lapsus, sum, 3. pasti. 
 proles, is, i. potomstvo. 
 promissum, i, s. obecanje. 
 promitto, misi, missum, 3. ote- 
 
 cati. 
 promo, msi, mium, 3- izvaditi. 
 [lomontorium, i, s. predgorje. 
 promtus, a, urn, pripravan, spre- 
 
 man. 
 pronuntio, 1. izgovoriti. 
 pronus, a, urn, sklon na sto, 
 propago, 1. razprostraniti , raz- 
 
 ploditi. 
 prope, prisl. blizu, malo ne. 
 propediem, prisl. ovih danah 
 propello , puli, pulsum, 3. pro- 
 
 terati, uzbiti. 
 propensus, a, ton, sk'on. 
 propero, I. hititi, berzati, zuriti 
 
 se, nagliti. 
 propino, 1. napiti. 
 propinquo, 1. piibliziti so. 
 propinquus a, um, Miznji, rod- 
 
 jak. 
 propdno , posui , position, , 3. 
 
 predloziti. 
 propoiitum, i, s, namera. 
 proprius, a, um, svoj, viastit. 
 propter, prcdl. do, blizu, porad, 
 propterea, prisl. zato. 
 propulto, 1. odbiti, otSratf. 
 propylaeum, i, .-■. dvor, dvorisfe. 
 pror<t,, ae, z. prova, prodnji dio 
 
 broda. 
 prorsus, prisl. posvc 
 pronto, rui , rutiiKt, 3. prova- 
 
 liti, porusif i. razoriti. 
 proscindo , tctdi , scissum , 3. 
 
 raztergati, razseei, razrfizati, 
 
 psovati, kuditi. 
 proscribe, psi, ftum } 3. progr.afi. 
 
 prosenptto, oms , z. pvognanje, 
 
 prognanstvo. 
 prosequor , secutus sum, 3. pra- 
 
 titi. 
 prosilio, silui, 4. skociti van. 
 prospectus, us, m. vidik. 
 prosper, a, um, srecan. 
 prospicio , spexi , spectum , 3, 
 
 nazr&tj, smotriti; skerbiti se. 
 prosterno , stravi , stratum , 3. 
 
 prosterti, oboriti. 
 prosum, /ui, esse, koristiti. 
 protego, text, tectum, 3. braniti, 
 
 pravdati. 
 protervus, a, um, razuzdan. 
 protinus , prisl. tak' , namah, 
 
 umah. 
 protrdho , xi, ctum , 3. povuci, 
 
 vuci, produziti. 
 prout, prisl. kano, kano sto. 
 provenio, veni, ventum, 4. poja- 
 
 viti se, uzpeti. 
 proverbium, i, s. poslovica. 
 providenlia , ae , z. providnost, 
 
 skerb. 
 provideo, vidi, visum, 2. prSd- 
 
 viditi, providiti, skerbiti se. 
 provtdus , a, um, opazan, sinot- 
 
 ren, obziran. 
 provincia, ae, z. pokrajina (pro- 
 
 vincija). 
 provoco, i. zametnufi, pozvati, 
 
 prizvati se. 
 proxime, 3. stup. od prope, do, 
 
 lik. 
 proximus, a, um, najblizi, bliznji. 
 prvdens, ntis, pametan, inudar. 
 prudentia, ae, z. painet, rnudrost. 
 pi a ma, ae, z. mraz. 
 prunus, i, z. (stablo) sljiya. 
 prunum, i, s. isljiva. 
 psittdcus, i, m. papiga. 
 Ptolomaeut, i, m. iinernnogih egi- 
 
 patskih kraljevali. 
 publicus, a, um, derzavan, javan. 
 pudet, uit, ncos. 2. stiditi se, 
 
 Bramiti se. 
 pudor, oris, m. stid, srain, stid- 
 
 ljivost. cednost. 
 puella, ae, z. devojka. 
 
 10* 
 
148 
 
 puer, eri, m. decak. 
 puerilis, e, decinski, detinji. 
 pueritia, ae, z. detinstvo. 
 yuerulus, i, m. decacic. 
 pugil, zlis, m, hervanje, sakanje 
 
 (boj na sake). 
 pugilldres, ium, m. listnioa. 
 pugna, ae, z. bitka. 
 pugno, \. boriti se, biti se. 
 pulcher, chra, chrum , lep, kra- 
 
 san. 
 pulchritudo , mis, z. lepota, 
 
 krasota. 
 pulex, icis, m. bulla. 
 pullus, i, m. mladi (od zivotinje). 
 pulso, j. tuci, biti, gurati. 
 pulvis, eris, m. prah. 
 punctum, i, s., piknja, tocka, 
 
 odvet, pohvala, dopadnost. 
 pungo, pupugi , punclum, 3. bo- 
 
 sti, bockati. 
 punicus, a, um, pwricki, kar- 
 
 tazki. 
 punio, wi, "itum, 4. kazniti. 
 pupilla, ae, z. sirota (zenska), 
 
 2, zenica. 
 puppis, is, z. kerma. 
 purgo, 1. cistiti. 
 purpura, ae, z. griiniz. 
 purpurdtus, a um, odeven gri- 
 mizom,8amost. dvorski castnik. 
 purpureus, a, um, cerven kano 
 
 grimiz, 
 purus, a, um, cist. 
 pusillus, a, um, malen. 
 putamen, mis, s. ljuska. 
 puteus, i, m. zdenac. 
 puto, 1, mneti. 
 
 putresco, j. sagnjiti, iztruniti. 
 putres, e, gnjil. 
 Pyrenaeus, a, um, pirenejski. 
 pyrites, e, m. kremen. 
 Pyrrhus, i, m„ epiiski kralj. 
 Pythagoras , ae , m. glasovit 
 
 gercki filosof. 
 Pythius, a, um. pitijski, Apolov 
 
 Q. 
 
 Qua (t. j. parte), kuda. 
 guadratus, a, um, cetverokutan. 
 
 quadriennium, i, s, cetiri go dine. 
 
 quadrigae, arum, z. sprega od 
 cetiri konja. 
 
 quadrupes, edis, cetveronog. 
 
 quaero , sivi , situm , 3. iskati, 
 sticati, pitati, sa ex, de, ab, 
 
 quaeso, neos. molim. 
 
 quaestio, onis, z. pitanje, iztra- 
 zivanje. 
 
 quaestor , oris, m. kvestor, rim- 
 ski peneznik. 
 
 quaestura, ae, z, kvestura, cast 
 rimsk. peneznika. 
 
 quaestus, us, m. stecevina. 
 
 qualis, e, kakov. 
 
 qualiscunque, kakovgod, 
 
 quam, kano, uzklik, 1 i , poslije 
 
 2. stupnja, od, nego; pred 
 
 3. stup. sluzi za povecavanje, 
 kano nas li ; n. p. quam ma- 
 xima itinera facer e, daleko li 
 putujes. 
 
 quamdiu, prisl. koliko vremena, 
 
 dok. 
 quamobrem, zato, S toga. 
 quamquom, vez. premda. 
 quamvis, vez. ako i. 
 quando, prisl. kad, buduc da, jer. 
 quandoque, kad jedrom, kad vec 
 
 jednoc, kadsto. 
 quandoqutdem, buduc da. 
 quantopere, koliko. 
 quantus, a, um, kolik. 
 quantusvis i quantuscunque , ko- 
 
 likgod. 
 quapropter, zato. 
 quare, zato. 
 quasi, kano da. 
 quatio , quassi, quassum , 3. 
 
 tresti, razdeimati, terati, raz- 
 
 tepsti, razrusiti. 
 q«e, vez. i prilepi se reci. 
 quemadmodum , kano. 
 queo, qxCivi, quilum, moci. 
 quercetum, f, s. sum a hrastova, 
 
 dubrava. 
 quercus, us, z. hrast, dub. 
 querela, ae, z. tuzba. 
 queror , questus sum, 3. tuzitl, 
 
 poti,ziti se, obtuziti. 
 
qui, quae, quod, koji, koja, koje. 
 qui, mSsto quomodo, kako ? 
 quia, vez. jer. 
 quicunque , quaecunque , quod- 
 
 cunque, kojigod. 
 quidarn , quaedam , quoddam l 
 
 quiddam, nStko. 
 quidem, vez. istina, doduse, ba- 
 
 rem ; ne-quidem, niti. 
 quidni, Zasto ne? 
 quies, etis, z. mir. 
 quiesco, evi , etum, 3. mirovati. 
 quietus, a, urn, mi ran. 
 quilibet , quaelibet , quodlibet, 
 
 svaki koga god hoces. 
 quin, vez . da ne, da, k"ji ne, 
 
 dapace, doista, ta. 
 quinam , quaenam , quodnam, 
 
 tko, to. 
 quicunx , nncis , m . r, /i2 asa, 
 
 slika rimske V. 
 quinquennium, i, s. pet godinah. 
 quinCilis, is, m, pervasnje ime 
 
 mSseca Serpnja 
 quippe, vez. da sto, doista, to- 
 
 boze, jer. 
 Quirites, turn, m. kviriti, rimski 
 
 gradjani. 
 
 quis, quid, tkO, StO (tko Sto). 
 
 quisnam, quidnam, tko to, sto to. 
 
 quispiam , quaepiam, quidpiam, 
 i qi'.odpiam, Deki, itko. 
 
 quisquam, quidquam, jedva tko, 
 jedva sto. 
 
 quisque , quaeque , quidque i 
 quodqxe, svaki (od svih). 
 
 quisquis (quaeque) , quidquid, 
 tkogo'\ stogod. 
 
 quivitf quaevis , quidvis i quod- 
 vis, svaki, koga hoces. 
 
 quo, prisl. katuo. 
 
 quo, abl. da se tiin. 
 
 quoad, dok. 
 
 qitocirca, zato. 
 
 quocunque, prisl. karaogod. 
 
 quod, vez. da, bii'luc da, jer. 
 
 quodammodo, nekako. 
 
 quodsi, ako, na pocetku izrSke. 
 
 quomtido, kako? 
 
 quondam, prisl. nekad, nSkoc. 
 
 149 
 
 quoniam, vez. jer. 
 quoque, vez. i, takodjer. 
 quorsum , prisl. kamo , cemu, 
 
 za§to. 
 quot, koliko ? 
 
 quotannis, prisl. svake godine. 
 quotidianus , a, urn, svakidanji. 
 quotidie, svakidan. 
 quoties, koliko putah ? 
 quotiescunqne, kolikogod putah. 
 quotus, a, um, koji 
 quotuscunque, quotacunque, quo- 
 
 tumcunque, kojigod. 
 quousque, dokle ? 
 quum (cum), kad, buduc da. 
 
 H. 
 
 Babies, ei, z. bes, besnoca. 
 
 rabiosus, a, urn, besau. 
 
 radicttus, prisl. korenom. 
 
 radius, ti, m zraka 
 
 radix, tcis y z. koren. 
 
 ramus, i, m. grana, sverz. 
 
 rana, ae, z zaba. 
 
 rapa, ae, z. rep a. 
 
 rapax, acis, grabezljiv, derpljiv. 
 
 raptdus, a, um, berz, silovit. 
 
 nopio, pui, raptum, 3. Ugrabiti. 
 
 rapina, ae, z. plen. 
 
 raptus, us, m. grabez, otmica. 
 
 rariias, dtis, z. redkost. 
 
 raro, redko. 
 
 rants, a, urn, r&dak. 
 
 rastrutn, i, s. motika. 
 
 ratio, onis, z. racun, obzir, uii), 
 
 narav, naein, razlog. 
 ratioctnor, 1. umovati. 
 raucus, a, um, promukao. 
 Ravenna, ae, z. grad u gornjoj 
 
 Italiji. 
 rebdlo, i, ponoviti boj, pobu- 
 
 niti se. 
 recedo, cessi, cessum, 3. odstu- 
 
 pit ; , Dzmaknnti, povratiti se, 
 
 udaljiti se, odraetnutl se: 
 recens, ntis, frizak, nov. 
 recenseo, rat, titum i sum, 2. 
 
 izbrojiti, razsuditi, razgledati. 
 receptus, us, m. uzmak. 
 recido, cldi, 3. pasti opet. 
 
150 
 
 recido, cldi, cisum, 3. odre"zati, 
 iztrebiti, izkoreniti. 
 
 recipio, cepi, ceptum, 3. uzeti 
 natrag, primiti ; se recipere, 
 povernuti se. 
 
 recito, 1. kazivati, predavati. 
 
 reclamo, 1. opozvati, uzkliknuti. 
 
 reconcilio, 1. steci opet, porri- 
 riti opet. 
 
 recondo, didi, ditum, 3. spra- 
 viti, sakriti. 
 
 recordor, 1. setiti se. 
 
 recordatio, onis, z. setjanje. 
 
 recreatio, onis, z, oporava. 
 
 recreo, 1. razblaziti, oporaviti. 
 
 recte, prisl. pravo. 
 
 rectus, a, um, ravan, prav. 
 
 recumbo, cubui, cubitum, 3. leci. 
 
 recupero, 1. dobiti natrag, dobiti. 
 
 recuso, 1. nijekati, uzkratiti, 
 odbiti. 
 
 redarguo, ui, (utum), 3. opro- 
 verci, osvedociti. 
 
 redeo, didi, ditum, 3. povratiti, 
 povernuti. 
 
 redemptor, oris, m. knpac, naj- 
 mitelj. 
 
 redeo, ii, ditum, ire, povratiti se. 
 
 redigo, egi, actum, 3. vratiti, 
 sakupiti, povratiti, dovesti, na- 
 trag, pribaviti. 
 
 reoTimo, emi, emtum, 3. odkupiti. 
 
 reditus, us, m. povratak, do- 
 hodak. 
 
 reduco, xi, ctum, 3. dovesti na- 
 trag. 
 
 redux, ducis, vratjajuci se kuci. 
 
 refello, felli, 3. oproverci. 
 
 refero, tulli, latum, ferre, do- 
 neti natrag, vratiti, uverstiti, 
 n. p. in deos, medju bogove. 
 
 refert, neos. do toga je. 
 
 re/ertus, a, um, pun, napunjen. 
 
 reficio, feci, fectum, 3. popraviti. 
 
 refrigero, i. ohladiti. 
 
 re/ugium, i, s. utociste. 
 
 re/uto, 1. oproverci. 
 
 regalis, e, kraljevski. 
 
 regia, ae, z. kraljev dvor. 
 
 regma, ae, z. kraljica. 
 
 regio, onis, z. okolica. 
 regius, a, um, kraljevski. 
 regno, i. vladati, kraljevati. 
 regnum, i, s. kraljevstvo, kra- 
 
 Ijevina, vlada. 
 rego, xi, ctum, 3. ravnati, ru- 
 
 kovoditi, vladati. 
 regredior, gressus sum, 3. vra- 
 titi se. 
 rejtciOf jeci, jectum, 3. odbiti, 
 odbaciti, zabaciti, odpraviti, 
 neposluhnuti, oglusiti se. 
 religio, onis, z. savSst, vera. 
 religiosus, a, um, savestan. 
 reltgo, i. vezati, utverditi. 
 relinquo, liqui, lictum, 3. OSta- 
 
 Viti. 
 reliquiae, arum, z. ostanci, moci, 
 
 ostanci svetih telesab. 
 reliquus, a, um, ostao, drugi. 
 reluctor, 1. opirati se, boriti se. 
 remaneo , mansi , mansum , 2. 
 
 ostati, preostati. 
 remedium, i, s. 16k» 
 remeo, 1. vratiti se. 
 reminiscor, '3. setiti se, spoine- 
 
 nuti se. 
 remitto, misi, missum, 3. poslati 
 
 natrag, popustiti. 
 removeo, movi, motum, 3. mak- 
 
 nuti, udaljiti, ukloniti. 
 renascor, natus sum, 3- prepo- 
 
 roditi se. 
 renovo, 1. ponoviti. 
 renuntio , 1. javiti , izvSstiti, 
 
 oglasiti. 
 repdro, 1. popraviti. 
 repello, puli, pulsion, 3. Odbiti, 
 
 uzbiti. 
 repente, prisl. naglo, iznenada. 
 repenfmus, a, um, nagao, ne- 
 
 nadan. 
 reperio, peri, pertum, 4. naci. 
 repeiitio, onis, z. ponavljarje, 
 
 opetovanje. 
 repeto, ivi, itum, 3. traziti na- 
 trag, opetovati, ponavljati. 
 repetundae, arum, z. ogloba. 
 repleo, evi, etum, 2. napuniti. 
 repo, psi, ptum, 3. plaziti, militi. 
 
151 
 
 repono, posui, positum, 3. po- 
 
 staviti natrag, cuvati, posta- 
 
 viti, spraviti. 
 reporto, 1. nositi natrag. 
 repraesento, 1. predstaviti, pre- 
 
 dociti. 
 reprehendo, di, sum, 3. koriti. 
 repreh&nsio, onis, z. ukor. 
 reprehensor, oris, m. koritelj. 
 reprtmo , pressi , pressum, 3. 
 
 uzbitf, obustaviti, stegnuti. 
 repudio, 1. odbiti, zabaoiti. 
 repugno, 1. prigovoriti. 
 repulsa, ae, z. 
 requiesco, 1. pocinuti. 
 requiro, slvi, s%tum, 3. traziti, 
 
 zahtevati, neimati. 
 res, rei, z. stvar. predmet, slu- 
 
 caj, cin ; res secundae, sreca ; 
 
 res adversae , nesreca ; res 
 
 militaris, vojnictvo; res fa- 
 
 miliaris , damacija, imetak; 
 
 res novae, novotareuje; res 
 
 publica, derzava ; res gestae, 
 
 cini, dgla. 
 resaluto, 1. odzdraviti. 
 resarcio, sarsi, sartum, 4. na 
 
 gra liti, popraviti. 
 rescribo. psi, ptum, 4. odpisati. 
 reseco, secui, sectum, 1. odseci. 
 resero, 1. ofyoriti. 
 resido, sedi, sessum, 3. posa- 
 
 diti se, riasesti. 
 resilio, silui, sultum, 3. odsko- 
 
 cit', O'ibiti se. 
 resisto, stiti, stilum, 3. opreti se. 
 resolvo, solvi, solutum, 3. raz- 
 
 rSsiti, razfopiri, razverci. 
 resono, 1. odz^ oniti, razlegati se. 
 respicio, spexi, spectum, 3. oba- 
 
 zreti se, u obzir uzeti. 
 respondeo, di, sum, 2. odgo- 
 
 yoriti. 
 responsum, i, s. odgovor. 
 respuo, ui, utum, 3. zabaoiti, 
 
 prezreti. 
 restauro, 1. ponoviti, popraviti. 
 restinguo, nxi, nctum, 3. ugu 
 
 Siti, ugasiti. 
 restis, is, z. konop, uze. 
 
 restituo, ui, utum, 3. poyratiti? 
 
 oporaviti, popraviti, spasiti. 
 resto, sttti, stare, 1. preostati. 
 resuscito, 1. opet potaknuti, po- 
 noviti. 
 rete, is, s. mr6za. 
 retego, texi, tectum, 3. odkriti. 
 retineo, tinui, tentum, 2. za- 
 
 derzati, odvratiti. 
 retracto, 1. ponoviti, opet podu- 
 
 zeti, opreti se. 
 retro, prisl. natrag, otraga. 
 retrorsum, prisl. natrag. 
 reus, i, m. tuzenik. 
 reverentia, ae, z. stovanje. 
 r ever cor, itus sum, 2. Stovati. 
 revertor, reverti, 3. povratiti se. 
 revoco, 1. opozvati. 
 rex, regis, m. kralj. 
 Rhenus, i, m Ren. 
 rhetor, oris, m. govomik. 
 Rhodanus, i, m. reka Rodan. 
 Rhodius, a, um, Rodjanin. 
 Rhodus, i, z. osterv Rod. 
 rictus, us, m. zdrelo. 
 rideo, si, sum, 2. smijati se, 
 
 izsraijati. 
 ridiculus, a, um, sm&san. 
 rigeo, ui, 2. uki.citi se. 
 rima, ae, z. pukot na. 
 ripa, ae, z. br6g, obala. 
 risus, us, m. smeh, osmSh. 
 ritus, us, m. obicaj, ritu, po 
 
 obicaju. 
 rivus, i, m. potok. 
 rixa, ae, z. svadja. 
 rixosus, a, um, svadljiv. 
 roboro, i. jaciti, krSpiti. 
 robur, oris, s. jakosf, snaga. 
 robustus, a, um, jak, jedar. 
 rodo, si, sum, 3. gristi. glodati. 
 rogatio, onis, z. zakonski pred- 
 
 logi. 
 rogo, 1. pitati, prositi. 
 rogus, i, m. lomaca. 
 Roma, ae, z. Rim. 
 Rnmanus, a, um, rimski, sa- 
 
 mo8f, Rimljanin. 
 rot, roris, m. rosa. 
 rosa t ae, z. ruza. 
 
152 
 
 rostrum, i, s. kljun, viseb. go- 
 
 vornica. 
 rota, ae, z. kolo, tocak. 
 roto, \. okretati. 
 rotundus, a, um, okrugao. 
 rubeo, ui, 2. biti cerven; rubesco, 
 
 rubui, 3. pocerveniti se. 
 ruber, bra, brum, cerljen. 
 rubor, oris, m. cerljenilo, stid- 
 
 ljivost, sramezljivost. 
 rubus, i, m. kupina, ostruga. 
 rudens, ntis, m. grimina, celo. 
 rudis, e, sirov, neotesan, 
 rugitus, us, m. rik. 
 ruina, ae, z. propast. 
 rumor, oris, m. glas. 
 rumpo, rvpi, ruptum, 3. razter- 
 
 gati, poterti, terp. puknuti, 
 
 razkinuti se. 
 ruo, rui, ruitum, 3. srusiti se, 
 
 provaliti. 
 rupes, is, z. klisura. 
 rursum i rursus, prisl. opet. 
 rus, ruris, s. vanjstina ; ruri, 
 
 na selu ; rure, iz sela; rus, 
 
 na selo. 
 rusticus, a, um. selski, samost. 
 
 kmet, poljod&lac 
 rutilus, a, um, cervenkast* 
 
 Saccus, i, m. vrSca. 
 
 sacer, era, crum, svet ; sacra, 
 
 orum, svetost, sveti obredi, 
 
 sluzba bozja. 
 sacerdos, otis, m. z. svetjenik, 
 
 svetjeniea. 
 sacrarium, i, s. cuvaliste sye- 
 
 tih stvarih. 
 sacrificium, i, s. 2ertvovanje. 
 sacrifico, 1. zertyovati. 
 sacro, i. svetiti. 
 sacrosanctus, a, um, syet, neo- 
 
 skvernjen. 
 saepe, prisl. cesto, mnogo putah. 
 saevio, ivi, Itum, 4. b&sniti. 
 saevttia, ae, z. b&snoca, okrut- 
 
 nost. 
 saevus, a, um, okrutan, divlji. 
 saga, ae, z\ vSstica, carobnica. 
 
 sagax, acis, dobra njuha, ostro- 
 
 uman. 
 sagxno, 1. toviti. 
 sagitta, ae, z. str&la. 
 Sagittarius, i, m strelao. 
 sal, salis, m. sol. 
 Salamis, mos, z. osterv blizu 
 
 Afcene. 
 salio, salui, saltum, 4. skakati. 
 sallo, salli, salsum, 3. soliti. 
 salsus, u, um, soljen, slan. 
 saltern, prisl. bar. 
 salto, 1. plesati. 
 saltus, us, m. skok. 
 saluber, bris, bre, zdrav, 16ko- 
 
 nosan. 
 salubritas, atis, z. zdravlje. 
 salus, utis, z. spas. 
 salutaris, e, spasonosan. 
 saluto, 1. pozdraviti. 
 salveo, ere, 2. zdrav biti. 
 salvus, a, um, spasen. 
 Samnis, itis, m. Samnitjanin. 
 sanabilis, e, izlSciv. 
 sancio, sanxi, sanctum, ili san- 
 
 oivi, sancitum, 4. odrediti, 
 
 ureci. 
 sanctitas, atis, z. svetost, ne- 
 
 porocnost. 
 sanctus, a, um, svet. 
 sane, prisl. doista, svakako, 
 
 posve, da sto, verlo. 
 sanguis, mis, m. kerv. 
 sanitas, atis, z. zdravlje. 
 sano, i. izleciti. 
 sanus, a, um, zdrav. 
 sapiens, ntis, mudar. 
 sapientia, ae, z. mudrost. 
 sapio, ui, 3. ici u tek ; mudar 
 
 biti. _ 
 sapor, oris, m. tek. 
 sarcma, ae, z. pertljaga, tovar. 
 Sardes, ium, z. glavni grad u 
 
 Lidiji. 
 sat ili satis, prisl. dosta. 
 satelles, itis, m. pratilao, viseb. 
 
 pratnja. 
 satietas, atis, z. sitost. 
 satio, 1. sititi. 
 satio, onis, z, useV. 
 
tatisfacio, feci, factum, 3. za- 
 
 dovoljiti. 
 satur, ura, urum, sit. 
 salijra, ae, z. satira. 
 saucio, i. raniti. 
 saucius, a, um, ranjen. 
 saxvm, i, s. klisura, kamen. 
 scamnum, i, s. klupa. 
 scando, di, sum, 3. lesti, pe- 
 
 njati se. 
 scapha, ae, z. camao, barka. 
 scelestus, a, um, opak. 
 scelus, eris, s. zlocin, opacina. 
 scena, ae, z. pozoriste. 
 schola, ae, z uciona. 
 scientia, ae, z. znan-st, znanje. 
 scilicet, prisl. da ste, toboze, 
 
 naime. 
 scindo, scidi, scissum, 3. raz- 
 
 terci. 
 scintilla, ae, z. iskra. 
 scio, scivi, scitum, 4. znati. 
 Scipio, onis, m. ime glasovite 
 
 rimske obitelji. 
 scipio, onis, m. batina, palica. 
 sciscitor, 1. biti znalican, pitati, 
 
 izpitivati. 
 scitus, a, um, v5sr, ugladjen. 
 sciurus, i, m. veVerica. 
 scopulus, i, m. klisura, greben. 
 scopus, i, m. cilj. 
 scriba, ae, m. pisar- 
 scribo, psi, ptum, 3. pisati. 
 scrinium, i, s. skrinja. 
 scriptor, oris, m. pisac, spisattlj 
 scriptum, i, s. pisniO. 
 scriptura, ae, z. pismo. 
 scrutor, 1. iztrazivati 
 sculpo, psi, plum, 3. rezati. 
 sculptor, oris, m. kiporezac. 
 scutum, i, s. stit. 
 Scytha, ae, z. Skit. 
 secerno, crevi, cretum, 3. od&- 
 
 liti, odruziti. 
 secessus, us, m. razstanak, sa- 
 
 moca. 
 seco, secui, sectum, 1. stci. 
 secritum, i, s. tajna. 
 sectdtor, oris, m. pratilac, »16d- 
 
 benik. 
 
 153 
 
 sector, 1. slediti. 
 
 seculum. i, s. vek, stoletje. 
 
 secundus, a, um, drugi, Sr§can, 
 
 povoljan. 
 securis, is, z. sekira. 
 securttas, dtis, z. sigurnost, bez- 
 
 bednost. 
 securus. a, um, siguraD, bezb&- 
 
 dan. 
 secus, prisl. inace. 
 sed, vez. ali. 
 
 sedeo, sedi, sessum, 2. sediti. 
 sedes, is, z. sedalo, stan. 
 seditio, onis, z. urota, pobuna. 
 sedo, I. umiriti, utisati. 
 sedulttas, dtis, z. marljivost. 
 sedulus, a, um, marljiv. 
 seges, etis, z. usev. 
 segnis, e, trom. 
 segnitia, ae j i segnities ei, z. tro- 
 
 most, lenost. 
 sejungo, junxi, junctum, 3. ode- 
 
 liti, razstaviti. 
 sella, ae, z. stolica. 
 semen, inis, s. sSme. 
 sementis, is, z. US&v. 
 semianimis, e, polumertav, BU- 
 
 mertav. 
 semibarbarus a, um, poludivlji. 
 semino, 1. sijati. 
 semper , prisl. uvek , svedj, 
 
 svedjer. 
 sempiternus, a, um, neprestan. 
 
 vecan. 
 senator, oris, m t senator, vocnik. 
 sendtus, us, m. senat. 
 senecta, ae, z. starost. 
 senectus, utis, z. starost. 
 Seneca, ae, m. glasovit rim ski 
 
 filosof , ucitelj cara Nerona. 
 senesco, senui, 3. ostariti. 
 sener, is, 2. stup. senior, star, 
 
 samosr, starac. 
 senium, i, s. starost. 
 sensim, prisl. pomalo. 
 sensus, us, 0i, sraisa^, cut, cu- 
 
 tjenje. 
 sententia,, ae, z. mnSnje, odsuda, 
 
 sud, izreka. 
 
 senlina, ae, z. talog, suict. 
 
154 
 
 sentio, sensi, sensum, 4. cutiti, 
 
 opaziti, misliti. 
 seorsim, prisl. (seorsum) napose. 
 separo, 1. odeliti, razstaviti. 
 sepelio, pelivi, pultum, 4. uko- 
 
 pat', pokopati. 
 sepes, is, z. plot. 
 sepio , psi, ptum, 4. ograditi 
 
 okruziti. 
 septentrio, onis, m. sever. 
 sepidcrum, i, s. grob. 
 sepultura, ae, z. pokop. 
 sequor, secutus sum, 3. slediti, 
 
 povestise. 
 serenitas, atis, z. vedrina. 
 serenus, a, um, vedar, bistar. 
 series, ei, z. versf, red. 
 sermo, onis, m. govor, dogovor. 
 sermocmor, 1. dogovarati se. 
 sero, sevi, satum , 3. sijati, 
 
 saditi. 
 sero, prisl. kasno, dockan. 
 serpens, ntis, m. zroija, kaca. 
 serpo , psi, ptum, 3. plaziti, 
 
 militi. 
 sertum, i, s. venae. 
 serva, ae, z. robinja. 
 servator, oris, m. uzderzatelj, 
 
 spasitelj 
 servilis, e, robski. 
 servio, ivi. Itum, 4. sluziti. 
 servitium, i, s. robstvo. 
 servitus utis, z. robstvo. 
 servo, l. cuvati, uzderzati, spa- 
 si ti. 
 servus, i, m. rob, sluga. 
 sestertius, i, m. s ti sterac, malen 
 
 rimski sreberni novcic. 
 seu (sive), vez ili. 
 severttas , atis, z. ozbiljnosr, 
 
 strogost, Cas*", dostojanstvo. 
 severus, a, um, ozbiljan, strog, 
 
 castan. 
 sexus, us, m. plod. 
 si, vez. ako. 
 sibilus, i, m. pi ska. 
 sic, prisl. tako. 
 sica, ae, z. mac. 
 sicco, 1. snsiti. 
 siccus, a, um, suh. 
 
 Sicilia, ae, z. osterv Sicilija. 
 Siculus, a, um, sicilijanski, sa- 
 
 most. Sicilijanac. 
 sicut (sicuti), kano. 
 sidus, eris, s. zvezda. 
 signifer, i, m. barjaktar, za- 
 
 stavnik. 
 significo, 1. oznaciti, napome- 
 
 nuti. 
 
 s. znak, zastava. 
 , s. sutenje, muk. 
 sileo, ui, 2. sutiti. 
 silex', ids, m. kremen. 
 silva, ae, z. sum a. 
 silvester, stris, stre, sumski, 
 
 divlji. 
 silvosus, a, um, sumovit. 
 simia, ae, z. (simius, i, m.) 
 
 opica. 
 similis, e, slican. 
 similitudo, mis, z. slicnost. 
 Simonides, i, m. gercki p&snik. 
 simplex, ids, prost, iskren, od- 
 
 pert. 
 simul, prisl, ujedno, skupa; si* 
 
 mul ac, cim, tek sro. 
 simulacrum, i, s. slika. 
 simulatio , onis , z. lukavost, 
 
 pretvornost. 
 simulo, 1. pretvarati se, lagati. 
 sin, vez. ako, pako. 
 sin erus, a, um, iskren, odpert. 
 singuldris, e, pojedini, izver- 
 
 stan, osobit. 
 sinister, stra, strum, lSv, ne- 
 
 srecan. 
 sino, sivi, situm, 3. ostaviti, do- 
 
 pustiti. 
 sinus, us, m. grudi, njedra, za- 
 
 ISv. 
 sitio, sivi, situm, 4. zedjati. 
 sitis, is, z. zedja. 
 situs, a, um, poldzen, utemeljen. 
 sive, vez. ii; sive-sive, ili ili. 
 smaragdus, i, m. smaragd. 
 soboles, is, z. potomstvo, omla- 
 
 d na. 
 sobrius, a, um, tr&zan, umeren. 
 socer, eri, m. tast, svekar. 
 socia, ae, i. drugarica. 
 
societas, atis, z, druztvo, savez. 
 socio, 1. sdruziti, svezati. 
 socius, a, urn, drug ; subst. so- 
 
 cius, drug, saveznik. 
 socordia, ae, z. bezbriznost, 
 Soerate?, is, m. najglasovitiji 
 
 gercki filosof. 
 sodalis, is, rn. z. drug. 
 sol, solis, m. suncfi. 
 solamen, inis, s. solatium, ii, 
 
 s. uteha. 
 solennis, e, svecan. 
 solennitas, atis, z. svecanost. 
 soleo, ttus sum, 2 obicavati. 
 solers, tis, v&sr, izkusan. 
 solertia, ae, z. vestina, izkus- 
 
 ncst. 
 soUdus, a, urn, gust, krut. 
 solitudo, tnis, z. samoca. 
 solium, i, s. prestol. 
 sollicito, 1. nukati, potaknuti, 
 
 pobunitf, uznemiriti. 
 solliciiudo, inis, z. briga. 
 sollicitus, a, um, brizan. 
 Solon, onis, m. jedan od sedam 
 
 gerckih mudracah, zakonoda- 
 
 vac atenski. 
 solor, i. t£siti. 
 
 solum, i, s. zemlja, zemljiste. 
 solum, prisl. samo. 
 solus, a, um, sarn. 
 solvo, solvi, solutum, 3. razre- 
 
 siti, osloboditi 
 somnium, i, s. sanja. 
 somnolentus, a, um } posparj. 
 somnus, i, m. sari. 
 somtus, us, m, zvuk. 
 sono, ui, Uum, 1. zvuciti, oriti se. 
 sons (sontis), kriv. 
 sonusy i, m. zvuk, glas. 
 sophistes, ae (sophista), m. mu- 
 
 drac. 
 Sophocles, is, m. glasoviti gerc- 
 ki dramaturg. 
 sopio, ivi, itunij 4. uspavati, uti- 
 
 siti, umiriti. 
 sopor, oris, m. sail. 
 sorbeo, sorpsi i sorbui, sorp- 
 
 tum, 2. serkati. 
 serdes, turn, z. smrad, gad. 
 
 155 
 
 sordidus, a, um, blatan, smradan. 
 
 sorex, ids, m. tckunica. 
 
 soror, sororis, z. sestra. 
 
 sors, rtis, z. udes. 
 
 sortior, ttus sum, 4. zdrebati. 
 
 sospes, ttis, zdrav, neostetjen. 
 
 spargo, si, sum, 3. raztresti, si- 
 
 pati, razsuii. 
 Sparta, ae, z. glavni grad La- 
 
 konski. 
 Spartdnus, i, m. Spartanac. 
 spatium, i, s- pros tor. 
 species, ei, z. slika, struk, na 
 
 oko, prividnost. 
 specimen, mis, s. 
 speciosus, a, um, lep. 
 spzctabllis, e, vredan, pozoran. 
 spectaculum, i, s. vid, kazalist- 
 
 na igra, igrokaz. 
 spectator, oris, m. gledalac. 
 spectatus, a, um, izkusen, do- 
 
 kazan. 
 specto, J. motriti, smatrati, ti- 
 
 cati, ici. 
 spectrum, i, s. sablast, prikaza, 
 
 strasilo. 
 speculator, oris, m. uhoda. 
 speculum, i, s. zercalo, ogledalo. 
 specus, us, s. spilja. 
 spelunca, ae, z. spilja. 
 sperno, sprevi, spretum, 3. pre- 
 
 zreti. 
 spero, 1. ufati, nadati se. 
 spes, ei, z. nada ufanje. 
 spica, ae, z. klas. 
 spina, ae, z. tern. 
 spinosus, a, um, ternovit. 
 spinther, eris, m. kopca. 
 ■ piritus, vs, m. dali. 
 spiro, i. odisati, duhati. 
 spissus, a, um, gu>l. 
 splendeo, 2. sjati, svStliti se. 
 splendtdus, a, um, sjajan. 
 8pU n'lnr, oris, in. sjajnost. 
 spoliOj I. HSiti. 
 spolium, i, s obicno samo u 
 
 visobr. pl6n. 
 spondeo, spopondi, sponsum, 2. 
 
 obecati, zavecati se. 
 apongia, ae, Z. spuzya. 
 
156 
 
 sponsio, onis, z, ugovor, oklada, 
 sponte, dragovoljno. 
 spumo, 1. pgniti se. 
 squalor, oris, in. srarad, gad. 
 squama, ae, z. Ijnska. 
 stabilis, e, cverst, postojan. 
 stabulum, i, s. stala. 
 stadium, i, s. tercaliste. 
 stagnum, i, s. bara. 
 statim, prisl. taki, namah. 
 statua, ae, z. kip. 
 statuarius, i, m. kiporezac. 
 statuo, ui, utum, 3. postaviti, 
 
 odrediti. 
 status, us, m. stanje, stalis. 
 stella, ae, z. zvezda. 
 sterdis, e, neplodan, jalov. 
 Slilpo, onis, m. gercki tilosof. 
 stilus, i, m. siljak. 
 stimulus, i, m. nagon, ponuka. 
 stipendium, i, s. vojnicka platja. 
 stirps, stirpis, z. koleno. 
 sto, steti, statum, stare, stati. 
 stoicus, i, m. stoik. 
 stoltdus, a, um, lud, budalast- 
 stomdchor, ]. gaditi se. 
 stomachus, i, m. zeludac. 
 strages, is, z. poraz. 
 stramen, mis, s. si am a. 
 strangulo, i. zadaviti. 
 stratum, i, $. pokrivalo. 
 strenuus, a, um, hrabar. 
 strepitus, us, stropot, vika. 
 strepo, ui, itum, 3. stropotati. 
 strideo, di, % skripati, zvizdati. 
 stridor, oris, m. skrip, zvizd. 
 struo, xi, ctum, 3. graditi. 
 struthiocamelus, i, m. noj. 
 studeo, ui, 2. nastojati, posve- 
 
 titi se. 
 studiosus, a, um, revan, poman. 
 studiam, i, s. revnost, viseb. 
 
 nanci, znanosti. 
 stultitia, ae, z. Indost, bedastoca. 
 stultus, a, um, lud, bedast. 
 stupeo, 2. cuditi se, diviti se. 
 stupidus, a, um, bedast.' 
 sturnus, i, m skvorao. 
 suadeo, si, sum, 3. sv£tovati. 
 suavis, e, ugodan, mio, sladak. 
 
 suavitas, atis, z. milina, ugod- 
 
 nost. 
 sub, predl. pod, blizu, prama. 
 subamarus, a, um, pogorak, po- 
 
 zuhak. 
 subditus, a, um, podlozau. 
 subdo, didi, ditum, 3. podloziti, 
 
 podvercf, dodati. 
 subeo, ii, itum, ire, unici, pod- 
 
 verci se. 
 suMgo, egij actum, 3. podjar- 
 
 miti. 
 subinde, prisl. za tim, uzastopce, 
 
 kadsto. 
 subtto, iznenada. 
 subitus, a, um, nenadan. 
 subjicio, jeci, jectum, 3. pod- 
 
 verci. 
 sublevo, 1. pomoci, olakotiti, po- 
 
 dupreti. 
 sublicius, a, um, stupovan; pons 
 
 sublicius, stupovnik, most stu- 
 
 povan. 
 subirmis, e, vis ok. 
 submergo, si, sum, 3. uroniti, 
 
 utonuti. 
 submissus, <x, um, ponizan. 
 subomo , providiti , obskerbiti, 
 
 namaknuti, nagovoriti na zlo- 
 
 cest cin. 
 subrideo, si, sum, 2. nasmSh- 
 
 nuti se. 
 subseco, secui, sectum, i, podrS- 
 
 zati, odrSzati. 
 subsequor, secutus sum, 3. sle- 
 
 diti, nasledovati. 
 subsldium, i, s. pomoc, podpora. 
 subsisto, stiti, 3. ostati. 
 subter, predl. pod. 
 subterfugio , fugi , fug v itum, 3. 
 
 pobSci, uteci. 
 subiilis, e, tanak, tocan. 
 subtraho, xi, ctum, 3. uztegnuti. 
 subidcus, i, m. svinjar. 
 suburbanum, i ^(praedium), do- 
 
 bro do grada. 
 subvenio, veni, ventum, 4- doci 
 
 o pomoc. 
 subvolo, i. poletiti. [slSditi. 
 
 succedo, cessi, cessum, ici zakim, 
 
157 
 
 succenseo, ui, 2. serditi se. 
 successor, oris, m. natlednik. 
 successus, us, m. debar uspeb. 
 succumbo , cubui , cubUura , 3. 
 
 pasti, neodoleti. 
 succurro, cucurri i curri, car- 
 sum, 3. priteci u pomoc. 
 succus, i, m. sok. 
 sudor, oris, m. pot, znoj. 
 svfficio, feci, fectum, 3. dostati, 
 
 doteci. 
 suffltus, us, m. kurenje. 
 suffdeo, i. ugusiti, zadaviti. 
 sujfundo, fudi, fusum, 3. levati, 
 
 oboriti, napuniti. 
 suffragium, i, s. glas, odvet, 
 
 mnenje. 
 suggestus, us, m. go vomica. 
 sum, fui, esse, biti. 
 summa, ae, z. svota, saderzai, 
 
 glavna stvar. 
 summopere, prisl. verlo, veoma. 
 summus, a, urn, najvisi. 
 sumo, mpsi, mptum, 3. UZeti. 
 sumtuosus, a, um, skup, drag. 
 sumlus, us, m. trosak. 
 supellex, ectllis, z. pokuctvo. 
 super, predl. na, vise od, verhu. 
 svperbvi, ae, z. oholost. 
 svperbio, hi, itum, 5. oholiti se 
 sityerbits, a, um, ohol. 
 superficies, ei, z. po^rsje. 
 superfiuus, a, um, SUVl'sail. 
 supho, 1. na< kriliti. 
 supente?, Itis, ostao, prcostao. 
 supersiuio, dais, z. prazi.overje. 
 super stitiosus, a, um, prazno- 
 
 verau. 
 super sum, fui, esse, prcostati. 
 superus, a, um, visnji. 
 tupervaca/nhtoi <>, um, Buvi&an. 
 supervacuus, a, um, suvisan. 
 supervenio, vent, ventum, 4. na- 
 
 doci, zatcci. 
 supmus, a, vm, nauznak. 
 suppeto, p< petttum, 3. 
 
 dostati. doteci, in ati. 
 supple a-, tcis, ponizan, pro sec i. 
 supplicium, I, s. kazan, snii-rtna 
 
 kazna. 
 
 supra, predl. poverh. 
 
 surdus, a, um, glub. 
 
 surgo . surrexi , surreclum , 3. 
 
 podici se, ustati. 
 surripio, ripui, replum, 3. Oteti. 
 sursum, prisl. gore, u vis. 
 sus, suis, m. z. prasac, svinja, 
 
 kermak. 
 suscipio, cepi, ceptum, 3. preu- 
 
 zeti, poduzeti. 
 susrito, i. potaknuti, probuditi. 
 sicspectus, a, am, sumnjiv. 
 suspendium, i, s. vesanje, obe- 
 
 senje. 
 suspendo , pensi , pensum , 3. 
 
 obesiti. 
 suspicio, onis, z. sumnja. 
 susplcor, i. suronjati, slutiti. 
 sustento, 1. uzderzati. 
 sustineo, tinui, tentum, 2. uzder- 
 zati, nositi, podneti. 
 sutor, oris, m. postolar, cizmar. 
 suus, a, vm, svoj. 
 Sybdris, is, z. grad u Gerckoj. 
 Syracusae, arum, z. grad u Si- 
 
 ciliji. 
 Syracusanus, a, um, Syrakll- 
 
 zanac. 
 Syria, ae, z. Syrija. 
 
 Tabella, ae, z. tablica, list, slika. 
 tabellurius, i, m. listonosa. 
 tabema, ae, z. satra, dascara, 
 
 ducan, stacun. 
 tabernaculum, i. s. sator. 
 tabula, ae, z. tabla. 
 taceo, cut, cllum, 2. sutiti, mu- 
 
 cati. 
 tacitus, a, um, sutec. 
 (actus, us, m. opip. 
 tatdet, ait, ueos. 2. merzi me. 
 tardtirm. i, s. omraza. 
 ta/eutum, i, t. talcnat, novao. 
 talis, e, takov. 
 (alpa t ae, v.. kert. 
 tam, pn'sl. tako. 
 tamen, vez. ipak. 
 tametsi, vez. premda. 
 Tanais, is, m. rtfka Don. 
 
158 
 
 tandem, prisl. napokon, konacno. 
 tango, tetigi, tactum, 3. taknuti, 
 
 dirnuti. 
 tanqvam, prisl. kaco da. 
 tanfidem, prisl. jos toliko. 
 tantopere, prisl. toliko. 
 tanium, prisl. samo. 
 tantummodo, samo. 
 tantvs, a, um, tolik. 
 tar dtp es, pedis, tromonog. 
 tarditas, atis, z. tromost* 
 tardus, a, um, trom. 
 Tarentinus , a, um, tarentinski, 
 
 samost. Tarentinac. 
 Tarentum, i, s. grad u velikoj 
 
 Gerckoj. 
 Tarquinius , i, m, ime d^ojice 
 
 rim skih kraljevah. 
 taurus, i, m. bik. 
 tectum, i, s. krov, stan. 
 tegmen } mis, s. pokriyalo. 
 tego, text, tectum, 3. pokriH. 
 tegumentum, i, s. pokrivalo. 
 tellus, uris, z. zemlja. 
 telum, i, s. strela, oruzje. 
 temerarius , a, um, nesmofren, 
 
 derzovi*". 
 temere, prisl. nesmotreno, cete- 
 
 meljito, lakourriDO. 
 temerdas, atis, z. nesmotrcliosr, 
 
 derzovitost. 
 temperans, ntis, umeren. 
 temperantia, ae, z. umerenost. 
 temper o, \, urceriti. 
 tempestas, atis z. vreme, nepo- 
 
 goda, oluja. 
 templum, i. s. hram. 
 tempus, oris, s. vrerce. 
 temulentus, a. um, pijan. 
 tenax, acis, postojan. 
 tendo, tetendi, tensum i tentum, 
 
 3. napeti, ici. 
 tenebrae, arum, z. tmina, tmica. 
 teneo, tenui, tentum, 2. derzati, 
 
 tverditi. 
 tener, a, tm, njezan, mladjahan. 
 tento, i. pokusiti. 
 tentorium, i, s. cador, sator. 
 tenuis, e, tanak, slab. 
 Uptdus, a, um, mlacan. 
 
 tergiversor , 1. okrenuti ledja, 
 
 uztezati se. 
 tergum, i, s. ledja, herbat, 
 terminus, i, m. kraj, medjas. 
 tero, trivi, tritum, 3. terti, bo- 
 
 raviti (tempus). 
 terra, ae, z. zemlja. 
 terrenus , a, um , zemljan, ze- 
 
 maljski. 
 terreo, ui, itum, 2. uplasiti, tipla- 
 
 siti, se. 
 terrester, stris, stre, i terrestris, 
 
 e, pozeman. 
 terribilis, e, strasan, strahovit. 
 territo, 1. plasiti. 
 terror, oris, m. strah. 
 testa, ae, z. crep, yerc. 
 testamentum, i, s. oporuka. 
 testis, is, m. z. svedok. 
 testor, A. svedociti. 
 testudo , inis, z. zelva, pokro- 
 
 vaca, 
 teter, tra, trum, gerd, gadan. 
 texo, texui, textum, 3. tkati. 
 Thales , is, (etisj, m. jedan od 
 
 sedam gerckih mudracah. 
 theatrum, i, s. kazaliste. 
 Thebae, arum, z. grad u Beotiji. 
 Thebdnus, a, um, tebanski , sa- 
 most. Tebanac. 
 Themistocles, is, m. glasovit 
 
 a tec ski vodja. 
 Thermopylae, arum, z. klariac 
 
 izmedju Gereke i Tcssalije. 
 thesaurus, i, m. blago. 
 Thessalia, ae, z. Tessalija. 
 Thrasybulvs, i, m. atenski vodja. 
 thronus, i, m. prestol. 
 thuribulum, i, s. kadionica. 
 thurtfer, a, <um, tamjanonosna, 
 
 plodna tamjanom. 
 thus, thuris, s. tamjan. 
 Tiberis, is, m. reka, kod Rim a. 
 Tiberius, i, m. rim ski car, 
 tibia, ae, z. svirala, flauta. 
 til%cen>, inis, m. svirac. 
 tigris, is, Zdis, z. tigar. 
 tilia, ae, z. lipa. 
 timeo, ui, 2. bojati se. 
 timtdus, a } um, bojazljiv, plasljiv. 
 
timor, oris, m. strab, bojazan. 
 tingo , tinxi , tinctum , 3. UDlO- 
 
 citi, uroniti, strojiti. 
 tintinnabulum, i, s. zvoncic. 
 tiro, onis, m. pocetnik, novak. 
 titubo, i. kolebati se, klimati se, 
 
 teturati se. 
 titulus , i , m. naslov , napis, 
 
 izlika. 
 Titus, i, m. rim ski car. 
 toga, ae, z. rimska baljina. 
 tolero, 1. podnositf, terpiti 
 tollo,sustuli , sublatum , 3. do- 
 
 kinuti, uzdignuti, uzvis'ti, uni- 
 
 siti. 
 tondeo, totondi, tonsum, 2. strici. 
 tonitru, us, s. gTom , germlja- 
 
 vina. 
 tono, ui, i, germifi. 
 tonsor, oris, m. brijac. 
 tonsorius , a , um } brijacki, cul- 
 
 ter tons, britya. 
 tormenlum, i, s. muka, top. 
 torpeo, ui, 2. ukociti se, caraiti. 
 torquco , torsi , tortum, 2. pre- 
 
 viti, okrenuti, muciti. 
 torques, is, m. z. ogerlica. 
 torrens ntis, m. berzica, potok. 
 torus, i, m. jasfuk, postelja, 
 tot, neskl. toliko. 
 totidem, neskl. toliko. 
 toties, prisl. toliko putah. 
 totus, a, um, sav. 
 trabs, bis, z. greda. 
 tracto, i. tSrati, voditi. 
 trado, didi, dttum , 3. izruciti, 
 
 izdati, pripovedati, uciti. 
 tragtcus. a, um, tragi cki. 
 tragoedia, ae , z. zalostna igra 
 
 (rrwgedja) 
 traho, xi, ctum, 3. vuci. 
 trujicio, jeci, jectum , 3. prr va- 
 lid, prebroditi, dondti, baciti 
 
 preko, prf baciti, proboeti, 
 trartquillttas, dtis, z. rnir, p<koj. 
 tranquillus , a, um , miran, po- 
 
 koj.m. 
 trans, predl. ODkraj. preko. 
 transcendo, di, sum, 3. prtci. 
 trcmsduco, xi, ctum, 3. prevesti. 
 
 159 
 
 transeo, ii, Hum, ire, precj. 
 transfero , tuli , latum , ferre, 
 
 pvenSti. 
 trans fig o, xi, scum, 3. prosupiti, 
 
 probosti. 
 trans fuga, ae, m. uskok. 
 transfugio , fugi , fugUum , 3. 
 
 uskcciti, odmetnuti se. 
 transigo, egi, actum f 3. terati 
 
 preko, sklopiti izversiti. 
 transitio, onis, z. prelazenje. 
 transitus, us, m. prelaz. 
 transmarinus , a , um , preko- 
 
 raorski. 
 transmilto, misi, missum, 3. pro- 
 
 pustiti. 
 transno i trano, i. preplivati. 
 transporto, \. preneti. 
 transversus, a, um, kos. 
 tremo, ui, 3. tresti se. 
 tremor, oris, m. trepet. 
 trepidatio, onis, z. trepetanje. 
 trepxdo, 1. tresti se, trepetati. 
 trepidus, a, um, plasljiv. 
 tribunal, alis, s. sudacka stolica. 
 tribunatus, us, m. tribunat. 
 trtbunns, i, m. tribun pucki. 
 tnbuo, ui, utum, 3. npisati, pri- 
 
 svojit-, podeliti. 
 tribus, us, z. pleme. 
 tributum, i, s. porez. 
 triceps. ip"uis, troglav. 
 triclinium, i, s. stol, stolica (gde 
 
 se jede) blagovalistc. 
 triduum, i, s. tri dana. 
 triennium, i, s. tri godioe. 
 triens, ntis, m y 3 asa. 
 trislis, e, zalostan, turoban. 
 tristitia, ae, z. zalost, turobnost. 
 triticum, i, psenica. 
 triumpho, 1. oderzati pobcdu, 
 
 Blaviti pobSdu. 
 triumphusj i, m. slavlje, slavo- 
 
 d-.birje. 
 triumvir, i, m, triumvir. 
 tropaeum, i, s . pobfcdno ZBa- 
 
 menje, 
 trucido, i. nbiti. 
 tnntco, j. osakatiti. 
 truncwj m, panj, trup. 
 
160 
 
 trux, ucis, grozovit, divlji. 
 tuba, ae, z. trublja 
 tubicen, mis, m. trubljar. 
 tueor, tuttus sunt, 2. motriti, bra- 
 
 niti. 
 turn, prisl. zatim, onda; turn- 
 
 turn, i-i. 
 tumultus, us, m. buka, pobima. 
 tumulus, i, m. brezuljak, grob. 
 tunc, prisl. ond*. 
 tunica, ae, z. rimska doljnja 
 
 odeca. 
 turba, ae, z. nmoztvo, kup, jato. 
 turbtdus, a, um, mutarj, nemi- 
 
 ran. 
 turbo, i. uznemiriti, pobuniti. 
 turbulentus , a, um , nemiran, 
 
 buntovan. 
 turdus, ?', m. drozd. 
 turpis, e, sramotau, gerd- 
 turris, is, z. toranj. 
 tutela, ae, z. obraria. 
 tutor, oris, m. branitelj, tutor. 
 tutor, 1. braniti. 
 tutus, a, um, obraujen, signran. 
 tuus, a, um, tyoj. 
 tyrannis, Mis, z. silnictvo, sa- 
 
 movlada. 
 tyrannus, i } m, silnik, sainovla- 
 
 dalac. 
 
 XT. 
 
 XJber, vberis, plodan. 
 ubei\ eris, s. sisa, vime. 
 ubertas, atis, z. plodan, bogat. 
 ubi, prisl. gde, posto, kad. 
 ubicunque, prisl. gdegod. 
 ubinam, prisl gde to ? 
 ubique, prisl. svigde. 
 vlciscor, vltus sum, 3. osvctiti, 
 
 osvetiti se. 
 ullus, a, um, itko. 
 ulterior, oris, onostran. 
 ulterius, prisl. dalje. 
 ulttmus, a, um, zadriji. 
 ultio, onis, z. osveta. 
 ultor, oris, m. osvelitelj. 
 ultra, prtdl. orkraj, preko. 
 ultro, prisl. dragovolJEO. 
 ululo, f. zavijati, tuliti. 
 
 - 
 
 Ulysses, is, on. glasovit i lukav 
 
 vladar u Itaci. 
 umbra, ae, z. sena. 
 umbraculum, i ) s. senasto mesto 
 umbrosus, a, um, senovit, se 
 
 nast. . 
 una, prisl. skupa, zajedno. 
 unda, ae, z. val. 
 
 unde, prisl. odakle, zato, odatle. 
 undecunque, prisl. odkud god. 
 undique, prisl. svigde, od svih 
 
 stranah, odasvud. 
 ungo, xi, ctum, 3. mazati. 
 unguentum, i, s. mast. 
 unguis, is, m. nokat, pandje. 
 ungula, ae, z. kopito. 
 unicus, a, um, jedmi. 
 universus, a, um, say, ukupan. 
 unquam, prisl. igda. 
 unus, a, um, jedan, jedini, cigli. 
 urbs, urbis, z. grad. 
 uro, ussi, ustum, 3. goriti, peci. 
 urna, ae, z posuda, lonac. 
 ursus, e, m. medved. 
 usquam, prisl. igde, ikad. 
 usurpo, 1. rabiti. 
 usus, us, m. poraba, korist. 
 ut, \ez. kako, da. 
 uter, utris, m. mfch. 
 uter, tra, trum, ko od dvojice. 
 uterque , utraque , utrumque, 
 
 oba. 
 uti =i ut. 
 utilis, e, koribtan. 
 utilttas, atis, z. korist. 
 uttnam, vez. dao Bog, da bi. 
 utor, usus sum, 3. rabiti, imati. 
 ulrimque, prisl. odasvud. 
 utrum, upitna cest govora. 
 uva, ae, z. grozdje. 
 uxor, or's, z. zena. 
 
 V. 
 
 Vacca, ae, z. krava. 
 
 vacillo, 1. kolebati se, teUirati 
 
 se, klimati se. 
 raco, i. biti prost, imati kad, 
 
 posvetiti se, obavljati. 
 vacuus, a, um, prazan. 
 vado, (vasi, sum), 3. ici. 
 
vadimoniura, i, s. jamstVO. 
 
 vadium, i, s. gaz. 
 
 vae, uzkl. joj. 
 
 vagina, ae, z. korica 
 
 vagxtus, us, m. ridanje. 
 
 vagor, 1. klatiti se, skitati se. 
 
 vagus, a, win, skitalica. 
 
 valde, prisl. jako, veoma, verlo. 
 
 valedico, xi, clum, 3. oprostiti se. 
 
 valeo, ui, Itum, 2. biti zdrav, 
 
 moci ; vale, zdravstvuj. 
 valeiu.de, mis, z. zdravlje. 
 valldus, a, ww, zdrav, jedar. 
 vallis, is, z. dolina. 
 vallum, i, s. bedem, nasip. 
 valvx, ae, z. yratnice. 
 vaiutas, atis, z. tastina, nistet- 
 
 nost. 
 vanus, a, um, tast, prazan, uza- 
 
 ludan, niStetan. 
 varietas, atis, z. razlicitost. 
 vario, 1. raenjati, razlicito uci- 
 
 niti. 
 vanus, a, urn, razan, razlicit, 
 
 saren. 
 vas, vasis, s. posuda. 
 vasto, 1. opustositi. 
 vastus, a, um, pust, samotan, 
 
 golem. 
 vates, is, m. prorok, p£snik. 
 ve, vez. ili (prilSpak). 
 vecors, rdis, lud, bedast. 
 vecfigal, alls, s. danak, porez. 
 vehemens, ntis, zestok. 
 ve/uculum, i, s. VOZ. 
 veho, xi, ctum, 3. vuci, vezf', 
 
 terp. voziti se (curru), jaliati 
 
 (equo), broditi (nave). 
 vel, vez. ili, dapaee. 
 velamenlam, i, s. koprena, za- 
 
 stor, pokriyalo, odecu. 
 veUieatio, onii, z pukanje. 
 rellus, rrit, s. yuua, runo, koza. 
 veto, \. zasloniti, pokriti. 
 veloatas, atis, z. ln'-rzina 
 veldx, Zeis, berz. 
 velum, i, 8, jidro 
 velut, eeluti, kano, popnf. 
 vena, ae, z. zila. 
 venabulum, i, s. Ornzje za lov. 
 Latinska £ltanka< 
 
 161 
 
 vendlis, e, kupiv, podmitiv. 
 
 venatio, onis, z. lov. 
 
 venator, oris, m. lovac 
 
 venatus, us, lov. 
 
 vendo, dldi, ditum, 3. prodati. 
 
 veneficium, i f s. trovanje. 
 
 veneno, 1. trovati. 
 
 venerium, i, s. otrov. 
 
 venerabilis, e, castan, vredaa 
 stovanja. 
 
 veneratio, onis, z. stovanje. 
 
 veneror, 1. stovati. 
 
 venia, ae, z. oprostjenje, dopust. 
 
 venio, veni, ventum, 4. doci. 
 
 venor, 1. loyiti. 
 
 venter, tris, m. terbuh. 
 
 ventus, i, m. v&tar. 
 
 venumdo, dedi, datum, i, pro- 
 dati. 
 
 Venus, en's, z, bozioa Venera. 
 
 venustas, atis, z. kras^ta, 16- 
 pota. 
 
 venustus, a, um, krasan, l§p. 
 
 vepres, is, m. z. ternjak. 
 
 ver, veris, s. prolStje. 
 
 verax, dcis, istinit. 
 
 verbena, ae, z. sveto bilje, sveta 
 grana. 
 
 verber, eris, s. udarac. 
 
 verbero, 1. sibati, tuci. 
 
 verbum, i, s. r&c. 
 
 verecundia, ae, z. stid, stidlji- 
 
 V03t. 
 
 verecundus, a, um, stidljiv. 
 vereor, itus sum, 2. stlditi se, 
 
 bojati se. 
 vergo, si, 3. skloniti se. 
 verisinulis, e } vSrojatan. 
 Veritas, atis, z. is'ina 
 vermis, is, m oerv. 
 I'ermiculus, i, m cervic 
 reruns, a, um, prolyl an. 
 vero, vez. ali, no. 
 Ferret, is, m. lakomi i okrufni 
 
 namSstnik u Siciliji. 
 versicolor, saren. 
 versor, i. boraviti, d« 4 3iti se. 
 versus, us, in redak, stih. 
 versus, predl. prama. 
 vertem, leit, "t tome. 
 
 11 
 
162 
 
 vertigo, inis, z.vertoglavica. 
 verto, ti, sum, 3. okreuuti, pre- 
 
 tvoriti, prevoditi* 
 verum, vez. ali. 
 verus, a, um, istinit. 
 vescor, 3. jesti, hraniti se. 
 vesper, eris, m. ") 
 vesper, eri, m. \ vecer. 
 vesper a, ae, z. J 
 vespertilio, onis, m. sismis, Iji- 
 
 Ijak, pirac. 
 Vestalis, is, z. Vestalica. 
 vester, stra, strum, vas. 
 vestibulum, i, s. prag, pridvor. 
 vestigium, i, s. trag. 
 vestigo, 1. u trag ici, iztrazivati. 
 vestimentum, i, s. odeca. 
 vestio, ivi, Mum, 4. odtti. 
 vestis, is, z. odeca. 
 veto, ui, itum, 1. zabraniti. 
 vetulus, a, um, star. 
 vetus, eris, star. 
 vetustas, atis, z. stariua, dav- 
 
 nost. 
 vetustus, a, um, davao, star. 
 vexo, i. bockati, muciti, uzne- 
 
 mirivati. 
 via, ae, z. put, cesta, sredstvo. 
 viaticum, i, s. poputina. 
 viator, oris, m. putnik. 
 vibro, i. mahnuti, zaniabnuti, 
 
 feign uti. 
 vicinia, ae, z. susedstvo. 
 vicinus, a, um, suscdan, samost. 
 
 sused. [jamno. 
 
 vicissim, prisl. medjusobiio, uza- 
 vicissitudo, inis, z. promena. 
 viciima, ae, z. zertva. 
 victor, oris, m. pobeditelj. 
 victoria, ae, z. pobMa. 
 victrix, ids, z. pobediteljica. 
 victus, us, m, hrana. 
 vicus, i, m, selo, cesta* 
 videlicet, naime, dasto. 
 video, vidi, visum, 2. videti. 
 vidua, ae, z. udovica. 
 vigeo, ui, 2. biti jak, jedar. 
 vigil, His, budan, oprezan. 
 vigilantia , ae, z. pazljivost, 
 
 opreznost. 
 
 vigilia, ae, z. bdenje, straza. 
 vigilo, 1. bd&ti. 
 
 vilis, e, neznataD, podao, jevtin. 
 vincio, vinxi, vinctum,^. sputati, 
 
 vezati. 
 vinculum, i, s. vez, okovi, uza, 
 
 zatvor. 
 vindex, tcis, m. z. osyetitelj. 
 vindtco, 1. prisvojiti, zaokupiti, 
 
 osloboditi, osvetiti. 
 vindicta, ae, z. osveta. 
 vinea, ae, z. tersjf\ 
 vinolentus, a, um, pi jail, ma 
 
 muran- 
 vinum, i, s. vino. 
 viola, ae, z. ljubica. 
 violentus, a, um, zestok. 
 violo, 1. prekersiti. 
 vir, i, m. muz. 
 vireo, ui, 2. zeleniti se. 
 virga, ae, z. siba. 
 virgo, mis, z. deyica, devojka 
 virgultum, i, s. sibarje. 
 viridis, e, zelen. 
 virilis, e, muzki. 
 virtus, utis, z. muzevnost, hra- 
 
 brost, krepost, zasluga. 
 vis, (vim, vi, viseb. vires, iumj, 
 
 z. snaga, jakosr, vlast, delo- 
 
 vanje, upliv. 
 viscera, um, s. drob, creva. 
 viso, si, sum, 3. viditi, posetiti. 
 Visurgis, is, m. Vezer reka. 
 visus, us, m. vid. 
 vita, ae, z. zivot. 
 vitalis, e, zi^otan, zivotonosan 
 vitiosus, a, um, pogresan, sakat. 
 vitis, is, z. ters. 
 vitium, i, s. mana, pogreska. 
 vito, 1. kloniti se. 
 vitreus, a, um, staklen. 
 vitrum, i, s. staklo. 
 vituperabtlis, e, vrcdan ukora. 
 vituperatio, onis, z. ukor. 
 vituperator, oris, m. koritelj. 
 vitupero, 1. koriti. 
 vivtdus, a, um, zivahan. 
 vivo, xi, victum, 3. ziviti. 
 vivus, a, um, ziy. 
 vix, prisl. jedva, tezko. 
 
163 
 
 vocahxdum, i, s. r£c. 
 
 vocalis, e, imajuci glas, gov or, 
 
 govoreci. 
 voci/ero, 1. vikati, govoriti glas- 
 
 no. 
 voctto, 1. zvati. 
 voco, i. zvati. 
 volatus, us, m, let. 
 volito, 1. poletati, persiti. 
 volo, 1. letiti. 
 volo, volui, velle, hotSti. 
 Volsci, orum, m. Volsci, puk u 
 
 Laciju. 
 volucer, cris, ere, krilat, sa- 
 
 most. ptica; volucris, z. 
 volumen, has, s. sinotak, sve 
 
 zanj, svezak, knjiga, pisino. 
 voluntaries, a, urn, dragOVoljaD. 
 voluntas, atis, i. volja. 
 volupe, prisl. ugodan. 
 voluptas, atis, z. razkos. 
 voluto, 1. valjati. 
 vomer, eris, m. lemes. 
 voracitns, atis, z. pozdeiljJYOst. 
 vordgo, mis, z. vir. 
 vortex, wis, m. vir. 
 vofivus, zavetan. 
 votum, i, s. zelja, zav£t. 
 voveo, vovi, votum, 2. zave- 
 
 cati se. 
 
 vox, cis, z. glas, muenje. 
 Vvkanus, i, m. bog Vulkan. 
 vulgaris, e, prosr, svakdanji. 
 vulgo, prisl. obicno. 
 vulgo, 1. razglasiti, oglasiti. 
 vulgus, i, m. s. puk. 
 vulnero, 1. raniti. 
 vulnus, eris, s. ran a. 
 vulpecula, ae, z. lisicica. 
 vulpes, is, z. lisica. 
 vultur, uris, m. jastrSb. 
 vultus, us, m. obraz, pogled. 
 
 Xanthippe, es, z. Sokratova zona. 
 Xanthus, i, m. rcka U Frigiji. 
 Xenocrdtes, is, m. gercki filosof. 
 Xenophon ontis, m. gercki vodja 
 
 i povSstnik. 
 Xerxes, is, m. kralj perzijanski. 
 Xystus, i, m. hodnik. 
 
 Zama, ae, z. grad u Africi. 
 Zelolypia, ae, z. ljubomornost. 
 Zeno, onis, m. gercki filosof. 
 zephyrus, i, m. zapadni vStar. 
 Zeuxis , is , (Wis , idos) , m. 
 
 glasovit gercki slikar. 
 zona, ae, z. pas, pojas. 
 
Tiskom Karla Gori§ka ti Befu, 
 
p 
 
 Latinska citanka 
 
 drugi gimnazijalni razred. 
 
 kano 
 
 priprava za fitanje Kornclija Xepola po Mavri Srhiunagla 
 
 i po 
 svojoj latiuskoj slovnici izradio 
 
 Adolfo W e b e r. 
 
 * CSna 40 novc. 
 
 I It r r 11 1867. 
 
 TroSkom cos. kralj. prodavaouicc ikolskih knjigah. 
 
>v-L^ 
 
 H kl> 88 
 

 
 *,<? 
 
 r .* 
 
 • /\ 1 
 
 
 * Deacidified using the Bookkeeper process. 
 ' ^ Neutralizing agent: Magnesium Oxide 
 Treatment Date: July 2006 
 
 PreservationTechnologies .* 
 
 A WnOI n I CAnCD IU n.ticn nc-or-n. ,.-,«.. ^ 
 
 C* * ^6iir<* A WORLD LEADER IN PAPER PRESERVATION 
 
 ' t> m o ° O," «£» *f,i' 111 Thomson Park Dnve 
 
 ^V "^ \/ * y * °* C* Cranberry Township, PA 16066 
 

 
 
 
 «2* 
 
 
 
 
 *-*o* 
 
 *bV* 
 
 
 ^0^ °^ 
 
 
 \//^^ v/'.v 
 
 V 
 
 
 V* 
 
 \ "-SK->* V ^ --W /\ -xmt « 
 
 HECKMAN 
 
 BINDERY INC. |8| 
 
 # SEPT 88 
 N. MANCHESTER. 
 INDIANA 46962 
 
 J*